ANALIZA HNB-a

U Hrvatskoj je oko 8000 tvrtki koje ne pokrivaju ni trošak kamata

Foto: Davor Puklavec/PIXSELL
1/2
09.06.2021.
u 13:44

Poduzeća zombiji za vrijeme korone primila su nešto veću potporu od ostalih jer nije bilo diskriminacije po gospodarskom rastu

Svako peto poduzeće u Hrvatskoj moglo bi se nazvati slabim, prema definiciji kojom ekonomisti mjere snagu poduzeća. Slaba su poduzeća ona poduzeća koja u dvije uzastopne godine ne uspijevaju pokriti trošak kamata, za koji se pretpostavlja da je u Hrvatskoj tijekom 2018. i 2019. godine bio oko 6 posto, tvrdi Hrvatska narodna banka u istraživanju o raširenosti tzv. zombi poduzeća kod nas. A slaba poduzeća nazivaju se i zombi poduzećima, a ona su potkraj 2019. činila 22 posto ukupnog broja svih poduzeća i 15 posto ukupnih prihoda.

Prema podacima Fine, Hrvatska je 2019. imala oko 136 tisuća poduzetnika koji su predali godišnje izvješće (bez banaka i financijskih institucija) iz čega proizlazi da je među njima oko 30 tisuća slabih. Godišnji prihod svih slabih poduzeća po tome bi bio visokih 120 milijardi kuna. Ipak, HNB je u svom istraživanju analizirao sva ta poduzeća te su, da bi došli do “čistih zombija”, u sljedećem koraku uklonili s liste novoosnovana slaba poduzeća do tri godine starosti kojima se daje šansa da naprave preokret, zatim poduzeća na odlasku, bilo da se nalaze u predstečajnoj nagodbi ili stečaju, te slaba poduzeća koja još iskazuju određeni profit. Tako se udio čistih zombi poduzeća u domaćem poslovnom sustavu sveo na 6 posto svih aktivnih poduzetnika, njih oko 8000.

Najviše zombi poduzeća bilo je u djelatnosti prijevoza, poljoprivredi i prerađivačkoj industriji. Primjerice, zombi poduzeća držala su 12 posto prihoda cijele prijevozničke djelatnosti, nasuprot trgovine ili turizma gdje su zombi tvrtke na sebe vezale oko 4 posto ukupnih prihoda djelatnosti. Dodatno, ono po čemu se poduzeća zombiji znatno razlikuju od ostalih poduzeća izrazito je visok udio fiksnih troškova, ponegdje i veći od 50 posto svih troškova, za razliku od ostalih tvrtki gdje su fiksni troškovi do 10 posto ukupnih troškova. HNB je uočio kako su kod većine djelatnosti poduzeća zombiji za vrijeme korone primila nešto veću potporu od ostalih tvrtki.

– Rezultati modela potvrđuju da poduzeća zombiji oduzimaju dio kapaciteta zdravim poduzećima. Velik pad gospodarske aktivnosti u 2020. i sporiji izlazak s tržišta povećao je broj poduzeća sa slabim poslovnim performansama. No, odlazak tih poduzeća s tržišta bio je usporen budući da su korištene i linearne mjere za pomoć. S jedne strane, tako je spriječeno prelijevanje šoka prekida njihova poslovanja na ukupna gospodarska kretanja i životni standard kućanstava, no s druge strane pružena je pomoć i postojećim poduzećima zombijima, a stvorena su i nova, što dovodi do izravnih i neizravnih troškova, upozorava HNB.

Jedan od njih je niži rast produktivnosti. Stoga sugeriraju da je kod daljnjih potpora potrebno razmotriti ciljane mjere kojima će se uzeti u obzir operativni uspjeh poduzeća, ali i njihova investicijska aktivnost, odnosno usvajanje novih tehnologija koje podupiru i stabilnost poslovanja. Interes za pitanje “zombifikacije” sektora poduzeća globalno je porastao tijekom 2020., odnosno usporedo s primjenom linearnih mjera pomoći koje nisu diskriminirale poduzeća po njihovoj perspektivi odnosno doprinosu gospodarskom rastu. 

Komentara 2

DU
Deleted user
19:28 09.06.2021.

jaka hrvatska kad privatnici na R1 pravdaju ženine uloške , dalje da ne govorim

PP
Pucvala_premium1.
19:33 09.06.2021.

Ne kamate nego ni za place i doprinose nemaju , u tih 8000 su Uljanik 3maj ,brodoTrogir Cateks , Varteks , Duro Dakovic ,Željezara sisak , Borovo i puno drugih, otprilike polovica svih zaposlenih u industriji , nakon toga Hrvatskaa se moze proglasit ekoloskom zemljom bez industrije i kao Sejseli bavit se secernom trskom (poljoprivtedom) i turizmom

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?