Hrvatska počinje koristiti unutarnje rezerve za pokretanje rasta; izvoz više nije glavna karika jer su međunarodna tržišta usporila. Umjesto njega, to su osobna potrošnja koja je potaknuta poreznim promjenama i rasla je u 2018., a takav stimulans imamo i u 2019.
Drugi su najvažniji faktor investicije; upravo razlika u pogledu na njihov intenzitet određuje očekivanja rasta, a prosječna očekivana stopa iznosi 2,6 posto, najavio je na predstavljanju HUB analiza Hrvoje Dolenec, član Kluba glavnih ekonomista Hrvatske udruge banaka.
Dolenec napominje da je pogled na fiskus promijenila situacija oko Uljanika, pa će u proračunu biti mali manjak umjesto viška koji bi bio zabilježen da nije kulminirao problem s brodogradilištem. No, to ne utječe na rejting. Tržišta već očekuju da je Hrvatska “investing rating” zemlja.
– Očekujemo relativno dobru godinu u okruženju koje se lagano hladi i korištenje sve više internih faktora za rast – istaknuo je Dolenec, referirajući se i na činjenicu da kraju ide i izuzetan rast srednje i istočne Europe. Napomenuo je i da je ekonomski sentiment u građevini, koja odražava kako tržište diše kad su posrijedi investicije, na najvišoj razini otkad se mjeri, vlada veliki optimizam. Osim poreznih promjena, na osobnu će potrošnju utjecati i rast potrošačkih kredita koji će se posredno odraziti i na rast BDP-a.
Kao rizik Dolenec navodi potencijalnu recesiju koja se spominje kao mogućnost u Italiji, usporavanje u Njemačkoj koje može biti jače od prognoziranog i slabiji rast kineskog gospodarstva.
– Definitivno se vrlo interesantne stvari upravo događaju u međunarodnom okruženju; da smo ovaj susret organizirali prije 60 dana, sigurno bi se puno manje razgovaralo o rizicima u očekivanju rasta – prokomentirao je i makroekonomist Velimir Šonje.
Rekao je kako i europsko gospodarstvo usporava te mu je Europska središnja banka spustila prognozu s dva posto na 1,9 posto, prijete posljedice protekcionizma i rizik da neće biti trgovinskog sporazuma SAD-a i Kine, što se već osjeća na tržištima kapitala koja su globalno imala značajne korekcije pa će američka godinu završiti tamo gdje su je i počela, a europska niže.
– Nitko u ovom trenutku ne najavljuje recesiju, 2019. godina bi trebala biti godina rasta, a 2018. je bila iznimna za gospodarstvo EU, no sada usporava – poentirao je Šonje.
Hrvoje Dolenec je naglasio i da je Hrvatska jedna od predvodnica fiskalne konsolidacije u istočnoj Europi: prvi je put uravnotežila proračun i lani zabilježila prvi suficit; godinu će završiti oko nule, u 2019. se isto očekuje da će ostati blizu ravnoteži. Javni dug pada zadnje tri godine dva i pol puta brže nego što to zahtijevaju pravila Maastrichta, što je dokaz fiskalne kredibilnosti, a pritom je presudna činjenica da je smanjen trošak njegova financiranja.
>> Pogledajte što nam donosi smanjenje PDV-a
mogu li postaviti jedno suvislo pitanje ? ... ako znamo da je hrvatska reprogramila sve dospjele dugove , tj. nije vratila našim kreditorima niti jedan euro , kako je moguće da je istovremeno smanjila ukupni javni dug ? ... možda sam ja imbecil ali još se sjećam zbrajanja i oduzimanja iz pučke škole ... još jedan dokaz da živimo u platonovoj pećini kako reče naš martir zvonko bušić ...