U godinu dana neplaćeni računi tvrtki porasli su za šest milijardi kuna (47 posto), a broj poduzeća u blokadi za šest tisuća. Blokirana je i trećina obrtnika, a Boris Vukelić, predstavnik Obrtničke komore, opovrgava tvrdnje potpredsjednika Vlade i ministra financija Ivana Šukera da su uzroci nelikvidnosti u privatnom, a ne u državnom sektoru. – Stanje postaje neodrživo.
- Većinu obrtnika blokirala je država zbog neplaćenih obveza prema proračunu: PDV-a ili doprinosa za samog obrtnika. Ljudi jednostavno nemaju novca - navodi Vukelić koji vraća lopticu Šukeru i traži da omogući obročnu otplatu dužnicima koji su u blokadi zbog dugova državnih tvrtki. Takvih je mnogo.
– Svjesni smo da ne mogu svi opstati, ali onima koji mogu treba pružiti priliku - kaže Vukelić. Obrtnici tvrde da su pod blokadom zbog dugova brodogradilišta i njihovih kooperanata te državnih tvrtki kao što je HEP.
– Počeli su isključivati struju građanima koji ne plate dvije rate, a ima obrtnika kojima HEP duguje po šest i više mjeseci - kaže Vukelić. Dramatično stanje s neplaćanjem ipak se nije prenijelo u sudnice trgovačkih sudova koji su u prvih devet mjeseci ove godine dobili tek desetak posto više prijedloga za pokretanje stečaja, odnosno 717 novih zahtjeva.
Prema slovu zakona, u stečaj bi morale otići sve tvrtke koje ne ispunjavaju svoje obveze dulje od mjesec dana, a takvih je, prema najnovijim podacima, 24.556. No, život se godinama odvija daleko i od slova i od duha zakona jer Hrvatska godinama tolerira rad tvrtki koje ne ispunjavaju elementarne pretpostavke za to, a tog se pitanja u Vladi i Saboru sjete tek s vremena na vrijeme. Tako se i prošli tjedan potpredsjednik Vlade Šuker branio od optužbi za nelikvidnost pozivanjem na povijest, da su među insolventnima višegodišnji dužnici i “fikus tvrtke” bez zaposlenih.
Podaci to doista potvrđuju, jer u Hrvatskoj dulje od desetljeća egzistira 18 do čak 30 tisuća pravnih osoba s trajno blokiranim računom. Nitko se dosad nije posebno bavio proučavanjem alternativnih modela preživljavanja tih dužnika, no njihovo postojanje ne dokazuje da problem kašnjenja u plaćanju nije alarmantan. Dramatičan rast novih dugova i dužnika to potvrđuje.
Predsjednik Visokoga trgovačkog suda Mario Vukelić kaže da ne postoji državno tijelo koje bi po službenoj dužnosti predlagalo pokretanje stečaja nad prezaduženim tvrtkama. Svojedobno su Slavko Linić i Vesna Škare-Ožbolt, svaki u svom mandatu, pokušavali tu obvezu nametnuti trgovačkim sudovima, no uvijek se postavilo pitanje tko će preuzeti obvezu plaćanja postupka stečajeva ili likvidacija za desetke tisuća dužnika. Isto tako, pravnici su upozoravali da se država ne treba miješati u poslovne odnose poduzetnika te da odluku o stečaju treba prepustiti vjerovnicima.
Cijeli članak pročitajte u današnjem prilogu Manager Večernjeg lista.
trebalo bi smanjiti poreze na svim razinama a tko ga pokuša izbjeći rigorozne kazne.a najveći problem je korupcija i ogroman državni aparat i svi to već odavno znamo a nitko nema muda sprovesti ovako jednostavne reforme