Hrvatska do kraja godine u Europsku komisiju (EK) šalje nacionalni strateški plan kojim će se definirati smjer potrošnje novca za poljoprivredu u razdoblju od 2023. kada na snagu stupa nova Zajednička poljoprivredna politika (ZPP) EU, pa do 2027.
U analizi konzultantske kuće Smarter naglašava se kako je strateški plan ZPP-a najvažniji dokument za srednjoročno razdoblje kojim se određuju financijske omotnice, mjere i intervencije koje će u velikoj mjeri odrediti smjer poljoprivredne proizvodnje do kraja ovog desetljeća.
Zeleno glavni prioritet
Hrvatska će u pet godina, od 2023. do 2027., ne računajući državna sredstva, na raspolaganju imati 3,25 milijardi eura, pri čemu je nešto više od 1,5 milijardi eura namijenjeno za ruralni razvoj, a 1,87 milijardi za izravna plaćanja. Za 2021. i 2022. osigurano je pak 1, 75 milijardi eura iz novog višegodišnjeg okvira, ali uz pravila iz prethodnog razdoblja, što znači da je za sedmogodišnje razdoblje ukupno osigurano 5,17 milijardi eura te dodatnih 131 milijun eura kroz Nacionalni program oporavka i otpornosti.
Očekuje se, naravno, da će u dijelu sredstava participirati i sami proizvođači pa iz Smartera računaju na više od 7 milijardi eura ili 52 milijarde kuna investicija u hrvatsku poljoprivredu do 2021. do 2027. što daje priliku za ozbiljan zaokret i provođenje aktivnosti koje su nužne kako bi poljoprivreda bila konkurentnija, produktivnija i ispunila svoju zadaću proizvodnje kvalitetne hrane za stanovništvo, ali i potrebne sirovine za prehrambeno-prerađivačku industriju.
Iako je EK objavio prijedloge za novi ZPP EU još u lipnju 2018., Europski je parlament tek 23. studenog ove godine dao konačno odobrenje nove poljoprivredne politike teške ukupno 386,6 milijardi eura (31,95% ukupnog proračuna EU), tako da je sad na članicama da do kraja godine dostave svoje nacionalne programe. Za dodatno usuglašavanje i izmjene sve će države imati vremena do kraja 2022.
– Novi ZPP snažno ističe jačanje biološke raznolikosti i pridržavanje EU pravila o okolišu i klimi što je ključno za provedbu reformiranog ZPP-a. Sve članice obvezne su osigurati u strateškom planu najmanje 35% proračuna za ruralni razvoj te da najmanje 25% izravnih plaćanja bude namijenjeno ekološkim i klimatskim mjerama. A upravo velika usmjerenost prema ekološkim ciljevima te postavljanje novih strožih pravila, izaziva najveći strah i prijepor – ističu iz Smartera.
Ciljevi Zelenog plana, naime, do 2030. definiraju smanjenje upotrebe mineralnih gnojiva za 20%, uporabe pesticida za 50%, smanjenje gubitka hranjivih tvari za 50% te udio krajobraznih obilježja visoke raznolikosti od najmanje 10%, a organskog uzgoja od najmanje 25%, što u mnogim zemljama EU, pa i Hrvatskoj, poljoprivrednici kritiziraju, čak i prosvjeduju.
Mladima najmanje 3%
Minimalno 10% izravnih plaćanja potrebno je koristiti za potporu malim i srednjim poljoprivrednim gospodarstvima, a najmanje 3% proračuna ide mladim poljoprivrednicima. Definirana je i krizna pričuva koja će godišnje u EU proračunu iznositi 450 milijuna eura, a koristit će se kao pomoć poljoprivrednicima dođe li do poremećaja na tržištu uvjetovanih nestabilnošću cijena ili drugim tržišnim poremećajima, objašnjavaju iz Smartera.
– Vjerujemo kako ćemo do konačnog usvajanja Strateškog plana RH do kraja 2022. svi zajedno usuglasiti smjer i ciljeve koje treba ispuniti. A to je da do 2030. vrijednost poljoprivredne proizvodnje dosegne 30 milijardi kuna, sa sadašnjih oko 19 milijardi kuna – zaključak je analize stručnjaka Smartera.
>> VIDEO Uvode se kazne od 30 do 50 tisuća kuna za odgovorne osobe koje ne poštuju obveze predočenja COVID potvrde
Navodnjavanje , hladnjace i skladista , strojni prstenovi te opg ili zadruge sa finalnim proizvodom , kulen sir ulje vino , ....a sve ostalo nema smisla , tipa veliki kombinati i slicne stvari