Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 92
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
Poslovni uzlet

Šibensko-kninska županija zanimljiva stranim ulagačima

27.05.2014.
u 12:01

Za razliku od neto dobiti, operativna dobit koja proizlazi isključivo iz poslovnih aktivnosti u Šibensko-kninskoj županiji mnogo je bolja.

Interes stranih ulagača za Šibensko-kninsku županiju izuzetno je visok obzirom da se 18,4 posto malih subjekata nalazi u većinskom stranom vlasništvu, stoji u analizi Bisnodea. Takvo zanimanje je karakteristično za obalne županije koje zbog svog turističkog potencijala privlače mnogo više stranih ulagača nego kontinentalne županije. Udio subjekata u stranom vlasništvu kod srednje velikih subjekata je 16 posto. Na području županije je u 2012. godini bilo registrirano 2.107 poslovnih subjekata koji su predali godišnje financijsko izvješće u nadležnu regulatornu agenciju. U odnosu na 2008. godinu, ovaj broj subjekata predstavlja povećanje od 17,4 posto. Za razliku od ostalih županija gdje se povećanje broja subjekata gotovo u potpunosti odnosilo na male subjekte, u Šibensko – kninskoj županiji se u analiziranom petogodišnjem razdoblju broj srednje velikih subjekata povećao za šest, dok je velikih subjekata više za jedan.  Mala poduzeća čine 98,7 posto u ukupnom broju, dok je srednje velikih 1,2 posto. Udjelom od 0,1 posto velikih subjekata, ovo je županija uz Ličko – senjsku s najmanjim udjelom poduzeća te veličine. Dokaz da je srednje i malo poduzetništvo izuzetno snažno u Šibensko – kninskoj županiji je činjenica da 66,7 posto zaposlenih radi u malim subjektima, dok ih je 24,3 posto u srednje velikim subjektima. Udio zaposlenih od 9,1 posto u velikim subjektima je uvjerljivo najniži po udjelu među svim županijama.U analiziranim poduzećima u 2012. godini radilo je 11.337 osoba, što čini 1,3 posto na razini cijele države.

“Manji udio broja zaposlenih u odnosu na udio broja subjekata logično sugerira manji prosjek zaposlenih po subjektu u odnosu na prosjek na nacionalnoj razini”, stoji u analizi. Tako u ovoj županiji po subjektu u prosjeku radi 5,4 zaposlenika, dok je prosjek na nacionalnoj razini 8,2 radnika. U odnosu na predrecesijsku 2008. godinu broj zaposlenih smanjio se 10,9 posto. To je prvenstveno rezultat smanjenja zaposlenih u malim subjektima kod kojih je broj zaposlenih manji za 19,0 posto. Situaciju su donekle popravili srednja i velika poduzeća koji su ostvarili povećanje broja zaposlenih od 11,4 posto. Ukupni prihodi po zaposleniku kod malih poduzeća smanjili su se 18,2 posto te je prosjek bio 441,6 tisuća kuna. Nešto veći prosjek je kod srednje velikih subjekata, gdje je prosječan prihod po zaposleniku bio 568,8 tisuća kuna. Prihodovnost po zaposleniku srednje velikih subjekata u odnosu na 2008. godinu je smanjena 6,7 posto. Prosječna plaća kod malih subjekata u 2012. godini gotovo da se nije mijenjala u odnosu na 2008. godinu te je iznosila 3915 kuna. Međutim, s obzirom na petogodišnju inflaciju dogodio se realan pad vrijednosti neto plaće. Kod srednje velikih subjekata zabilježen je pad od 6,3 posto. S prosjekom plaće od 4.391 kune, zaposlenici u srednje velikim poduzećima ipak su nešto više plaćeni od kolega u malim subjektima. Svi poduzetnici županije u 2012. godini ostvarili su 6,23 milijardi kuna prihoda, pri čemu je ostvaren udio od jedan posto u ukupnim prihodima hrvatskog gospodarstva.Kao i kod broja zaposlenih, mali subjekti imali su negativan trend kretanja te su u odnosu na 2008. ostvarili 1,7 milijardi kuna prihoda manje, što predstavlja 33,7 posto.

Ukupan rezultat županije donekle su popravili veliki subjekti koji su ostvarili povećanje od 49,1 posto, dok su srednje veliki subjekti imali slične rezultate kao i 2008. godine. Ukupno 53,6 posto prihoda u županiji ostvarili su mali subjekti, dok su srednji imali udio od 25,1 posto. Neto gubitak zabilježila su poduzeća  neovisno o veličini. Kumulativni neto gubitak županije bio je 373 milijuna kuna, u čemu su 42,6 posto tog gubitka ostvarili  mali subjekti. Neto gubitak županija je imala i 2008. godine, samo što je onda bio za 36,7 posto niži nego četiri godine kasnije. Za razliku od neto dobiti, situacija s operativnom dobiti koja je proizašla isključivo iz poslovnih aktivnosti je znatno bolja. Mali subjekti ostvarili su 41 milijun kuna operativne dobiti uz 1,3 posto operativne marže, dok su srednje veliki subjekti imali samo dva milijuna kuna operativnog gubitka. Danak recesije najviše se osjetio po pitanju investicija u dugotrajnu imovinu koje su kod malih subjekata izgubile 79,1 posto svoje vrijednosti iz 2008. godine. Kod srednje velikih subjekata taj pad je bio nešto manji, ali smanjenje od 56,4 posto i dalje je značajno visoko smanjenje ulaganja u dugotrajnu imovinu. Stoga bi se posljedice značajnog reduciranja dugotrajnog ulaganja mogle bi se osjetiti u nadolazećim godinama.

Potreba da se opstane u kriznim godinama natjerala je subjekte ove županije da maksimalno iskoriste eksterne izvore financiranja. Time se stupanj zaduženosti malih subjekata povećao sa 0,74 na 0,89 u 2012. godini, što znači da je 89 posto aktive financirano tuđim sredstvima. Ovaj vrlo visok stupanj zaduženosti koji nedvojbeno ukazuje da su mali subjekti županije prezaduženi mogao bi imati dugoročno loše posljedice po stabilnost poslovanja. Nešto niži stupanj zaduženosti je kod srednje velikih subjekata, te je on iznosio 0,77, ali je i to izuzetno visok stupanj zaduženosti.Izvoz malih subjekata također je značajno opao, te je 170 milijuna kuna izvoza u 2012. godini  83,2 posto manje nego 2008. godine. Srednje veliki subjekti ostvarili su 332 milijuna kuna prihoda od izvoza, što predstavlja pad od 9,5 posto. Čak četvrtina registriranih malih i srednje velikih subjekata pripada trgovačkoj djelatnosti. Gotovo sedam posto bave se djelatnošću poslovanja s nekretninama, 6,5 posto stanogradnjom, dok  6,2 posto hotelijarstvom. Veletrgovina i maloprodaja s 20,2 posto udjela prednjače i prema broju zaposlenih.

U hotelijerstvu i smještajnim djelatnostima radi 7,3 posto zaposlenih, u proizvodnji metalnih proizvoda 5,2 posto, a u djelatnosti popravka i instalacije strojeva i opreme pet posto. Još je izraženija dominacija trgovine u realiziranim prihodima, s obzirom da je njezin udjel iznosio 28,1 posto. Najprofitabilnija djelatnost je bila povezana sa sportom, zabavom i rekreacijom, budući da je kumulativna neto dobit subjekata iz te djelatnosti iznosila 16,4 milijuna kuna. Sa 13,4 milijuna kuna neto dobiti slijedi djelatnost opskrbe električnom energijom i plinom, a treće mjesto najprofitabilnijih djelatnosti ove županije sa 6,9 milijuna kuna neto dobiti zauzela je djelatnost pravnih i računovodstvenih djelatnosti. 

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije