Kroz depozitni sustav u Hrvatskoj se u prosjeku prikupi oko 89 posto otpadne ambalaže od pića, no Hrvatska u EU iskazuje najmanje službene količine proizvedenog ambalažnog otpada, oko 48,2 kilograma po stanovniku pa se smatra da su stvarne količine skoro dvostruko veće. Pokazuje to analiza sustava gospodarenja ambalažnim otpadom putem povratne naknade u Hrvatskoj koju je izradio Fakultet strojarstva i brodogradnje (FSB) iz Zagreba, a predstavljena je jučer na konferenciji “Depozitni sustav kao učinkovit alat za postizanje kružnog gospodarstva”, u organizaciji Green Business Norway i Veleposlanstva Kraljevine Norveške.
Iako je sustav depozita u Hrvatskoj sličan onima u drugim europskim zemljama koje su uspoređivane u studiji, analiza je pokazala mogućnosti za poboljšanja kako bi bio učinkovitiji i troškovno povoljniji. Za to bi prvenstveno trebalo prijavljivati svu jednokratnu ambalažu od pića. No, trenutačno je oko 40 posto svih proizvoda-pića koji mogu biti u depozitnom sustavu, još nezabilježeno u registru Fonda za zaštitu okoliša iako je rok za prilagodbu već istekao.
Usto, kod nas se tek oko tri posto ambalaže vraća u automatiziranim uređajima za prihvat, a sav ostali povrat obavlja se ručno. To umanjuje učinkovitost, povećava rizik od višestrukog povrata iste ambalaže, usporava procese, povećava troškove cijelog sustava, upozorio je voditelj projekta izrade analize Daniel Schneider s FSB-a.
