Goran Radman poznat je kao čovjek koji je doveo veliki Microsoft na ove prostore. Godinama je glasio za najmoćnijeg i najutjecajnijeg predstavnika velikih IT kompanija u regiji i svojevrsnog propovjednika ICT razvoja. Radman je svoju karijeru započeo iz samoupravno-političkih voda kao omladinski aktivist u doba SFRJ te savjetnik predsjednika ondašnje Republike Hrvatske, nastavio ju je kao direktor Hrvatske televizije, a danas je, u post-Microsftovskom razdoblju, dekan je sveučiliša Vern, te predsjednik partnerske informatičke tvrtke Sense Consulting. Tvrtka ‘proizvodi’ softverska rješenja te implementira projekte i savjetuje Vlade na tri kontinenta. Upravo o poslovnim poduhvatima ali političko-gospodarskoj situaciji u Hrvatskoj razgovarali smo s Goranom Radmanom.
:: Sense Consulting usmjeren je na rješavanje administrativnih prepreka u zemljama izvan Hrvatske, a jesu li one riješene i u Hrvatskoj?
Na žalost, nisu. Posljednje ozbiljnije nastojanje za reformu administrativnog i regulatornog okvira za poslovanje u Hrvatskoj bilo je 2007. godine projektom Hitrorez. Premda je inicijalno bio financiran donatorskim sredstvima i dobio međunarodna priznanja za tada najbolji takav projekt u svijetu, Vlada je odustala od njegove provedbe i on nikad nije dovršen. Nije jasno zašto jer zainteresirani domaći i strani investitori te izvješća međunarodnih institucija upozoravaju nas već godinama na problem netransparentnih, kompliciranih, neizvjesnih i dugotrajnih administrativnih postupaka koji ih odvraćaju od ulaganja u Hrvatskoj. Logično, njih privlače reformski dinamične zemlje koje nastoje njegovati poticajno i prijateljsko poslovno okruženje. Neke od tih zemalja danas se koriste našim konzultantskim uslugama.
:: Vaše softversko rješenje temelji se na projektu Hitroreza, koji u biti nije zaživio i nije bio uspješan u Hrvatskoj? Imate li kakve indicije da će se ipak dogoditi? I koliko bi pomogao domaćem gospodarstvu?
Ideja stvaranja rješenja za efikasno upravljanje administrativnim reformama počela se oblikovati zahvaljujući sudjelovanju i stjecanju međunarodnih iskustava naših stručnjaka u primjeni takvih projekata u godinama prije započinjanja Hitroreza. Softverska aplikacija e-Guillotine danas je jedinstveno takvo tehnološko rješenje u svijetu, zaštićeno je kao robna marka i međunarodni brend koji prepoznaju mnoge vlade svijeta kao standard za postupke administrativnih reformi. Vjerujem da nikada nije kasno započeti raditi na uklanjanju administrativnih barijera i pojednostavnjenju administrativnog okruženja ni u Hrvatskoj. Stojimo na raspolaganju za suradnju Vladi RH jer smo uvjereni da međunarodna iskustva naših stručnjaka mogu i njoj biti od koristi. Istovremeno, Sense Consulting uspješno savjetuje i brojne domaće gospodarske subjekte. Pomažemo im da unaprijede svoju poslovnu konkurentnost i da bolje upravljaju financijsko-investicijskim i razvojnim projektima. Time i neizravno i izravno dajemo doprinos jačanju domaćeg gospodarstva.
:: Upravo ste sklopili vrlo unosan posao u Iraku? Što Irak očekuje od ugovorenog posla i na koji će im način pomoći vaša rješenje?
Na projekt u Iraku gledamo istovremeno kao na priznanje i nastavak do sada uspješno odrađenih projekata regulatornih reformi i elektroničke uprave u Vijetnamu, Siriji i Egiptu. U tom smo području savjetovali EU i vlade SAD-a, Albanije, Armenije, Bangladeša, Crne Gore, Kosova, Makedonije i Srbije te međunarodne organizacije poput UNDP, Svjetske banke i USAID. Ukupna vrijednost ovog ugovora u Iraku iznosi 3,6 milijuna kuna, a potpisan je na rok od četiri godine. Ugovorene su usluge savjetovanja za poticanje stvaranja atraktivnog poslovno-investicijskog okruženja pojednostavnjenjem administrativnog okvira te uspostavom institucionalnih pretpostavki i organizacijske strukture za provođenje regulatorne reforme. Ugovorne obveze obuhvaćaju i utvrđivanje poslovnih procesa, oblikovanje i uspostavljanje središnjeg elektroničkog registra propisa te provedbu odgovarajućih reformi u 32 ministarstva, 8 regulatornih institucija i 15 provincija. Posebni su ciljevi ovog projekta smanjivanje administrativnih prepreka za poslovanje i stvaranje učinkovitog modela javno-privatnog partnerstva u provedbi reforme.
:: Dekan ste na Vernu, radite s mladima, jesu li oni spremni na potrebne promjene i imaju li ambicije za cjeloživotno učenje? Koliko su zapravo nove generacije kreativne i kako ih se može potaknuti i usmjeriti?
Ove su generacije mladih vidljivo pragmatičnije, ali istovremeno i zbunjenije pred izazovima i mogućnostima suvremenog života nego moja generacija. Više naizgled znaju, ali i manje razumiju svijet u kojem žive. Želim ih potaknuti da budu agilni, poduzetni i inovativni u profesionalnim izborima pred kojima se nalaze. Sense Consulting na primjer omogućava talentiranim studentima stjecanje prakse u profesionalnom radu, prije svega u pripremi i provedbi poslovnih projekata. Iz tog iskustva primjećujem da se većina njih još uvijek nada da ih poslije diplome “čeka” radno mjesto u državnoj upravi ili u nekoj velikoj kompaniji. Ne razumiju da posao moraju stvarati sami i da će morati učiti čitav život kako bi ga zadržali. Zbog toga Sense Consulting njeguje poduzetničku kulturu, visoku razinu samostalnosti i odgovornosti u radu svakog pojedinca, kontinuirano propitivanje stečenog znanja te nagrađuje osobni razvoj, kreativan i inovativan odnos prema svakom segmentu poslovanja.
:: Proizvodi li Hrvatska previše nekonkurentnih mladih ljudi? Što bi po vama valjalo učiniti kao prvi korak prema boljem obrazovnom sustav i cilju koji svi spominju – “zemlji znanja”? Kako uhvatiti korak u kompetencijama i eliminirati zaostajanje u tempu razvoja?
Mladi u Hrvatskoj još uvijek baštine u cjelini solidno obrazovanje. Kvalitetni i talentirani učenici i studenti stječu znanja koja se mogu kvalitetom uspoređivati s onima koje dobivaju njihovi kolege na najboljim svjetskim učilištima. Problem je što je takvih premalo i što ne stječu obrazovanje u onim područjima koja su važna za suvremen društveni i gospodarski razvitak zemlje. Obrazovni sustav, kao uostalom i veći dio javnog sektora, nije odgovarajuće moderniziran i transformiram kako bi odgovorio ovim zahtjevima. On trpi od brojnih slabosti, kao što su npr. niski standardi kvalitete upravljanja, zatvorenost prema društvu i gospodarstvu, ne fleksibilnost prema osobnim aspiracijama mladih i stvarnim potrebama razvoja, koje ga dinamički urušavaju i prijete ozbiljnim posljedicama za našu socijalnu i gospodarsku budućnosti.
:: Hrvatska ima novu vlast, proteklo je 100 dana od njihova ustoličenja, možete li ocijeniti poteze Vlade posebice one gospodarske? Gdje vidite priliku Hrvatske i kada bi vas pitali koji savjet biste im dali kada se radi o kratkoročnim, a što biste im poručili po pitanju dugoročnih ciljeva?
Dojam je da nova vlada povlači ukupno dobre poteze kako bi zemlju izvukla iz nezavidne ekonomske i socijalne situacije. Međutim, čini to nedovoljno odlučno s obzirom na visoko povjerenje koje je dobila te uz puno nepotrebnih sitnih pogrešaka u koracima koje opterećuju pozitivne dojmove i usporavaju reformski moment. Kao da nije ušla dovoljno spremna za ovu igru i kao da je tim još uvijek raštiman. Dajem joj podršku, ali uskoro očekujem rezultate. Svima je jasno što treba napraviti, ali ciljeve, i kratkoročne i dugoročne, mora odrediti Vlada i javnosti ih jasno predočiti.
:: U Hrvatskoj je slučaj Petrokemije otvorio pitanje nastavka privatizacije. Kakav je vaš stav?
Naša je privatizacija bremenita poznatim tranzicijskim problemima i uglavnom je dala loše gospodarske i socijalne rezultate. Široka je javnost s pravom skeptična prema tome, a ekonomska struka i pravni sustav nisu ponudili zadovoljavajuća rješenja za popravak stvorene štete. Istovremeno, država je dovedena u nezavidnu financijsku i ekonomsku situaciju iz koje se, u ovim općim svjetskim okolnostima recesije, teško može izvući bez svježeg, uglavnom vanjskog, investicijskog kapitala. Nadajmo se samo da će ti projekti donijeti željeni kapital, dinamizirati gospodarstvo i omogućiti odgovarajući transfer znanja i tehnologija potreban za novi razvoj i nova radna mjesta. :: Čini se da se kadrovska politika nove vlasti ne temelji na kompetencija, nego više na stranačkoj pripadnosti ili prijateljstvima. Jeste li očekivali takav razvoj događaja?
Hrvatska je mala zemlja, a broj je kompetentnih ljudi koji su na raspolaganju za ozbiljne javne zadaće ograničen. Ako se odabiru izvršitelji pristupa samo po političkom kriteriju, svjesno se taj broj reducira na još manji. Istovremeno, vlast je dobila povjerenje za promjene i preuzela odgovornost za rezultate. Rezultati će na kraju biti i jedini mjerodavan kriterij za ocjenu uspješnosti kadrovskih rješenja. Osobno, ne bih pridavao preveliku političku pažnju tim pitanjima, ali očekujem da ozbiljna javnost i dalje odgovorno propituje ponuđena rješenja.
Drugo je pak pitanje kako povećati broj kompetentnih za poslove javne uprave i osigurati transparentnost i učinkovitost njihova rada. Očekivali smo da će formiranje specijaliziranih državnih agencija pridonijeti reformama i provjetravanju administracije te stvoriti više mogućnosti za specijalističku suradnju javnog i privatnog sektora, ali to se dogodilo samo u izdvojenim slučajevima. U Sense Consultingu smatramo da je to još uvijek nedovoljno iskorištena prilika za transformaciju i modernizaciju naše javne administracije i da bi na taj način moglo postići puno i u vrlo kratkom roku, kao što se to dogodilo npr. u Finskoj i Poljskoj.
:: Može li se u Hrvatskoj potaknuti ozbiljne investicije u ICT?
ICT sektor u Hrvatskoj pokazuje ukupno bolje rezultate od ostatka gospodarstva. Premda u cjelini podinvestiran, s izuzetkom telekomunikacija, i s nedostatnom javnom pažnjom, on još uvijek stvara nova radna mjesta, pokreće nove projekte prateći svjetske trendove i omogućava infrastrukturne preduvjete za razvoj ostatka gospodarstva. Međutim, i njega konkurentski ograničavaju nedovoljno poticajno okruženje, visoki troškovi poslovanja i nedostatna javna potražnja za modernim tehnološkim proizvodima i uslugama, pa se u cjelini ne razvija onako uspješno kao što bi objektivno mogao.
:: Jesu li vas zvali iz nove vlasti, pitali vas za savjet ili mišljenje? Jesu li vam ponudili kakvu poziciju?
Ne. Nisam to ni očekivao premda to jest bio moj politički izbor. Profesionalno sam i društveno ispunjen onim što sada radim i smatram da time dajem odgovarajući konstruktivan doprinos zajednici.
:: Jeste li još u kontaktu s ljudima iz Microsofta u Seattleu? Što se zbiva s globalnim Microsoftom, a što s hrvatskim?
Premda je prošlo već gotovo četiri godine od mog odlaska iz Microsofta, ostao sam u dobrim osobnim i profesionalnim kontaktima s velikim brojem bivših kolega. Još uvijek sam dioničar kompanije i koristim svaku dobru priliku za razvoj suradničkih projekata i poslovnih prilika s Microsoftom, kako lokalno, tako i međunarodno. Evo VERN je već nekoliko godina programski partner u realizaciji konferencije WinDays u Rovinju, a Sense Consulting surađuje na području razvoja rješenja za upravljanje inovacijama i promociji važnosti inovativnosti u poslovanju. Microsoft sigurno nije više ona ista poduzetnička i uzbudljiva kompanija za koju sam ja počeo raditi 1996. godine, ali je i dalje respektabilan predvodnik razvoja i neizostavan tehnološki oslonac u našem svakodnevnom privatnom i poslovnom životu. Želim mu sve najbolje.
igor2009a Ma vidi se što si ti završio po tvom postu. I po izboru teme i po načinu prezentacije teme.