Novo tisućljeće i razvoj digitalne tehnologije donijeli su velike promjene na tržištu rada, a ulazak u treću dekadu 21. stoljeća, prema analizi Kraljevskog instituta u Londonu, donijet će još novih zanimanja koja potkraj 80-ih, kada je rođena populacija koja pred sobom ima još 30 godina radnog staža, nisu bila ni zamisliva. Stručnjaci za tržište rada desetak godina upozoravaju da će promjene u bliskoj budućnosti postati sve brže i češće te će svaki zaposlenik, kako bi se održao na tržištu, kontinuirano morati ulagati u svoje vještine i znanje, a za zadržavanje konkurentnosti bit će važno prepoznati i nužnost relativno čestih promjena u karijeri.
Vremena u kojima ste cijeli život radili jedan posao ili čak i u jednoj struci, su za nama, kažu stručnjaci. Nova zanimanja uglavnom će se generirati u domeni digitalizacije, a prema analizi britanskih stručnjaka, potražnja za njima ovisit će i o tome kako se država i ekonomija postavila prema razvoju tehnologije.
Digitalni detoks za zdravlje
U ovom desetljeću rast će potražnja za znanstvenicima na području bihevioralnih znanosti, poput psihologa ili sociologa, analitičarima baza podataka pa čak i savjetnicima za odvikavanje od digitalnog svijeta. Naime, digitalna detoksikacija već je sada popularna u svijetu i sve je više savjetnika koji ljudima pomažu da prežive određeno vrijeme bez svojih omiljenih uređaja poput mobitela ili tableta. Stručnjaci tvrde da odmor od tehnologija godi psihičkom zdravlju te da je taj oblik detoksikacije možda i važniji od češće detoksikacije tijela. Ta će tri zanimanja, kažu Britanci, biti najtraženija, ali kako smo napomenuli, ovisno o odnosu prema tehnologijama, u idućih deset godina rast će na tržištu potražnja i za drugim profilom zaposlenika. U tipu ekonomije koji su nazvali “Big Tech” odnosno doba automatizacije, tražit će se softverski developeri, konzultanti za digitalnu transformaciju i PR-ovci specijalizirani za tehnologiju. Sustav je to u kojem bi se tehnologije razvijale i implementirale jako brzo i bez ograničenja, ali bi uz pozitivan efekt pada cijena proizvoda jako porasla i nezaposlenost.
“Precizna ekonomija” sustav je u kojem tehnologije napreduju umjerenim tempom, ali je pristup podacima slobodan što omogućava kompanijama stvaranje baza podataka i precizniji uvid u ponašanje potrošača. U takvom bi sustavu rasla potražnja za stručnjacima za bihevioralne znanosti poput psihologa ili sociologa, za analitičarima baza podataka i stručnjacima za online reputaciju.
Empatična ekonomija
“Ekonomija egzodusa” scenarij je u kojem dolazi do krize s utjecajem negativnijim čak i od velike financijske krize iz 2008. Ta crna slika ne prijeti globalno u idućem desetljeću već je postavljena samo za Veliku Britaniju u kontekstu Brexita. Ipak, u takvim okolnostima izolirane V. Britanije fondovi za ulaganje su iscrpljeni, produktivnost je na niskoj razini pa padaju i primanja zaposlenika i sve više građana gubi vjeru u kapitalizam. U takvoj situaciji, rasla bi potražnja za dizajnerima reciklirane odjeće, kooperantima za proizvodnju hrane, ali i stručnjacima za uštedu energije.
“Empatična ekonomija” je sustav u kojem tehnologija daje rješenja koja se brzo implementiraju, ali u istom ritmu raste i svijest javnosti o opasnostima koje vrebaju pri uporabi tehnologija. Zato se automatizacija provodi oprezno i u suradnji sa sindikatima i zaposlenicima, a sve veći dio raspoloživa dohotka ulaže se u obrazovanje, zabavu i skrb. U takvom bi scenariju rasla potražnja za savjetnicima za odvikavanje od digitalnih tehnologija i osobnim PR savjetnicima.
Neka to zavrse pa se onda mogu s radnom knjizicom povlaciti po ministarstvima ako imaju kuma ili tetku da ih zaposli.