Austrijska vlada razrađuje prijedlog o uvođenju posebnog poreza na aktivu banaka po stopi od 0,07 posto, što bi im u godini donijelo oko 500 milijuna eura. Tamošnji ga političari predstavljaju kao porez solidarnosti profitabilnoga bankarskog sektora kakav bi u Hrvatskoj uveo i Ivan Lovrinović, redoviti profesor na Katedri za financije Ekonomskoga fakulteta u Zagrebu.
Ograničen učinak
– Apsurdno je i neprihvatljivo da svi plaćaju žrtvu izvlačenja zemlje iz krize, osim banaka, koje su apsolutno zaštićene, nitko ih ne dira i ostvaruju golemu dobit – kaže Lovrinović.
– Mjere koje Vlada predlaže, od kreditiranja do poticanja stanogradnje, imat će ograničen učinak i od njih će opet profitirati samo banke. Kad su ta sredstva bila na računu HNB-a, za 3 milijarde kuna pričuve banke su dobivale 0,75 posto kamata. Sada će dobiti najmanje od pet do šest posto kamata, što je za njih unosnije nego da je obvezna rezerva ostala ista – kaže dr. Lovrinović, koji se pridružuje kritikama koje su na račun banaka, pa i HNB-a, stigle prvo iz Sabora, indirektno iz Vlade, a onda i s Kaptola.
– Ni fiskalna ni monetarna politika ne idu za tim da se zemlja izvuče iz recesije i zbog toga je krajnje vrijeme da se krene na novi model ekonomske politike. Model koji je trajao 15 godina iscrpljen je, više nema prostora da se nastavi, a ni vremena da se godinama rade strategije i projekcije. Novi model mora se koncipirati za mjesec ili dva, kaže dr. Lovrinović jer se zemlja našla u čudnoj situaciji da joj monetarna politika diktira ekonomsku.
– Javnost uvijek uvuče nekog ekonomista na klizak teren pa on izjavi da treba mijenjati tečaj. Ja neću reći da treba mijenjati tečaj, ali nova ekonomska politika mora biti sinkronizirana. U protivnom, tečaj će se na dulji rok sam po sebi slomiti. Ne treba imati nerealna očekivanja od monetarne politike, ali treba hitno imenovati tri- četiri projektna tima koji će pripremiti restrukturiranje brodogradnje, zdravstva, Hrvatskih željeznica i poljoprivrede. Svaki od tih projekata rizičan je za politiku, ali ako se ne krene s njima, to će značiti da je postojeći koncept savršeno zaokružen, a jasno je da on ide na ruku bankama i uvoznim lobijima koji su svoje ljude savršeno rasporedili na važna mjesta u državi – kaže Lovrinović.
Ne na stup srama
– Ne bih unaprijed banke stavljao na stup srama, ali slažem se s tim da u lošoj privredi ne mogu samo banke biti dobre. Bankama ne treba nametati nove poreze, ali treba ih prisiliti da smanje kamate i kreditiraju privredu – navodi dr. Žarko Primorac koji je prozvao banke zbog visokih kamata i skupih usluga. – Da nije bilo povećanih rezervacija i otpisa loših potraživanja, banke bi i 2009. imale rast dobiti jer su im financijski rezultati bili bolji nego 2008., a to nije dobro. I one se trebaju zapitati u kojoj će situaciji biti za godinu ili dvije, upozorava dr. Primorac.
Posljednje mjere mogu se protumačiti i kao tiha sanacija bankarskih dugova i pokušaj da se spasi 11 milijardi kuna reprogramiranih kredita, uglavnom građevinarima. Osim toga, Lovrinović pita gdje su jamstva da jeftiniji HBOR-ovi krediti neće ići za popravljanje bankarskih bilanci.
sa ovakvim ekonomskim strucnjacima se i ne treba cuditi da je ekonomski fakultete na tako losem glasu, mislim ovo je opet usminkan zahtjev pojedinih manipulatora da se devalvira kuna, idiotizam