Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 104
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
857 TISUĆA MRTVIH ZBOG VRUĆINE

Objavljena zastrašujuća karta: Znanstvenici pokazali gdje bi El Niño mogao odnijeti najviše života

Utjecaj El Nina
Foto: Climate Impact Lab
01.11.2026.
u 16:31
Google icon Dodaj Večernji list među omiljene izvore na Googleu

Snažni El Niño mogao bi do ožujka 2027. biti povezan sa stotinama tisuća dodatnih smrti uzrokovanih ekstremnim vrućinama, procjenjuju istraživači Climate Impact Laba. Prema njihovu najnovijem modelu, najveći rizik očekuje se u Nigeriji i Indiji, a visoko su na popisu ugroženih zemalja i Indonezija te Brazil. Riječ je o projekcijama, a ne o potvrđenom budućem broju žrtava.

Prema najnovijim podacima alata El Niño Heat Mortality Tracker, koji je razvio Climate Impact Lab, ekstremne vrućine povezane s aktualnim El Niñom mogle bi od početka te pojave u lipnju 2026. do ožujka 2027. prouzročiti oko 857.000 dodatnih smrti u odnosu na uobičajene temperaturne uvjete. Od toga se približno 373.000 smrtnih slučajeva procjenjuje za šestomjesečno razdoblje od listopada do ožujka. Procjene se odnose na dodatnu smrtnost povezanu s vrućinom, a ne na ukupan broj ljudi koji će umrijeti u tom razdoblju. Model obuhvaća približno 3700 regija diljem svijeta i ažurira se jednom mjesečno kako bi prikazao gdje bi posljedice ekstremnih temperatura mogle biti najteže.

Prema projekcijama Climate Impact Laba, najveći broj dodatnih smrti povezanih s vrućinom mogao bi biti zabilježen u Nigeriji, gdje se za razdoblje od listopada do ožujka procjenjuje oko 56.000 smrtnih slučajeva. Slijedi Indija s približno 55.000, a velik rizik očekuje se i u Indoneziji, s oko 29.000 dodatnih smrti. Na popisu zemalja s visokim procijenjenim brojem žrtava nalaze se i Brazil, s oko 19.000, te Sudan, s približno 14.700 smrtnih slučajeva. Brojke su procjene modela i mogu se mijenjati s novim podacima o temperaturama i vremenskim prilikama.

Foto: Climate Impact Lab

Michael Greenstone, suosnivač Climate Impact Laba i profesor ekonomije na Sveučilištu u Chicagu, rekao je da novi alat omogućuje istraživačima da preciznije procijene gdje bi ekstremna vrućina mogla odnijeti najviše života. Takve procjene, poručio je, mogu pomoći vlastima da unaprijed usmjere pomoć u najugroženija područja, umjesto da reagiraju tek nakon što se posljedice pojave.

El Niño je klimatski fenomen koji nastaje kada se površinske vode u središnjem i istočnom dijelu tropskog Tihog oceana neuobičajeno zagriju. Ta promjena utječe na atmosfersku cirkulaciju te može poremetiti uobičajene obrasce temperature i oborina na velikim dijelovima planeta. Svjetska meteorološka organizacija (WMO) upozorila je da bi se aktualni El Niño mogao dodatno pojačati, dosegnuti vrhunac krajem 2026. i potrajati do početka 2027. Prema njezinim prognozama, mogao bi biti jedan od najsnažnijih događaja te vrste od početka mjerenja 1950. godine.

Posljedice nisu jednake u svim dijelovima svijeta. El Niño u pojedinim regijama može pridonijeti sušama i toplinskim valovima, dok drugdje može povećati rizik od obilnih oborina i poplava. Dosadašnje posljedice povezane s aktualnim fenomenom uključuju zabrinutost zbog šumskih požara u Indoneziji, manjka monsunskih kiša u dijelovima Indije i suše u Srednjoj Americi. Istraživači naglašavaju da je procjena rizika važna za pripremu zdravstvenih službi i lokalnih vlasti. Među mjerama koje mogu smanjiti posljedice ekstremnih vrućina navode se sustavi ranog upozoravanja, dostupna zdravstvena skrb, rashladni centri, opskrba vodom i zaštita ljudi koji rade na otvorenom.

FOTO Stjepan Mesić (91) pojavio se u javnosti, pri hodanju si je pomagao štapom
Utjecaj El Nina
1/13

Komentara 8

Avatar Lisan aI' Gaib
Lisan aI' Gaib
16:44 01.11.2026.

Nitko ništa drugo i ne radi, od WHO do zelenih, osim izazivanja straha i panike, da bi se oni mogli ugraditi u svjetsku ekonomiju i hraniti vojske i vojske neradnika i doomsday proroka. ..... Čivjek ja na površini ovog planetaa manje od kraste, niti ogrebotina nismo. Prišt koji povremeno zagnoji....

OS
Ostrež
16:47 01.11.2026.

Pa tolko je srba na popisu Jasenovca. Samo kaj nigdje kosti nema.

LE
LeKorisnik
16:54 01.11.2026.

Usput - svake zime umre cca 4.5 milijuna (!) ljudi od hladnoće, ali to vam nije zanimljivo jer je totalno suprotno agendi "ljudi uzrokuju klimatske promjene" hahaha

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije

Kupnja

Pretplata