Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Biznis Gospodarstvo

Od olakšice za djecu najviše koristi imaju oni s visokom plaćom

Analiza Svjetske banke pokazala je da par s četvero djece i zajedničkim dohotkom od 30.000 kuna dobiva potporu od 3000 kuna ili 750 kuna po djetetu, a par s dohotkom do 7600 kuna ne dobiva ništa
17. studenoga 2020. u 13:57 4 komentara 1646 prikaza
Kitas and primary schools open completely
Foto: Uwe Anspach/DPA/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/2

Olakšice za djecu povećavaju primanja njihovih roditelja za dvije milijarde kuna godišnje. Toliko bi, naime, 408 tisuća roditelja koji koriste olakšice za djecu platilo više poreza na dohodak, pokazala je analiza Svjetske banke, pripremljena kao podloga za izradu Strategije 2030. Zaključak je analize da najveću korist od postojećih olakšica za djecu u apsolutnom i relativnom iznosu imaju osobe s iznadprosječno visokim dohocima.

8172565 državna strategija Kakva je budućnost umirovljenika u Hrvatskoj? Evo što Vlada planira učiniti do 2030.

“S distribucijskog stajališta to je nepoželjna osobina”, navodi Svjetska banka koja sugerira da se sustav dječjih olakšica reformira kako bi se ispravili njegovi distribucijski učinci. Razmatrana su tri scenarija reformi.

20 godina bez promjene

Scenarij 1 zadržava porezni odbitak za djecu, ali svako uzdržavano dijete dobiva jednak mjesečni iznos od 2015 kuna. Ishod bi, vele, bio sličan postojećem modelu. Prema scenariju 2, ukida se odbitak za djecu, a uvodi se umanjenje poreza za uzdržavanu djecu. Iznos umanjenja jest 278 kuna za prvo dijete i taj se iznos uvećava za 25 kuna za svako sljedeće dijete. Pravo na olakšicu ostvaruje se za svaki mjesec u kojem se prima dohodak od plaće ili mirovine. Doplatak za djecu ostaje nepromijenjen. To znači da u scenariju 2 obitelj može primiti potporu i od umanjenja poreza za djecu i od doplatka za djecu. Premda to ne piše izričito, država bi svim roditeljima, neovisno kolika im je plaća, jamčila 278 kuna.

Scenarij 3 kombinira prelazak na sustav umanjenja poreza s promjenama u sustavu doplatka za djecu. Iznosi umanjenja bili bi 400 kuna za prvo dijete uz uvećanje tog iznosa za 35 kuna za svako sljedeće dijete. U ovom se scenariju iznos doplatka za djecu na koji bi kućanstvo inače imalo pravo umanjuje se za iznos ostvarenog umanjenja poreza za djecu. Druga dva scenarija pretpostavljaju znatne promjene u funkcioniranju poreznog sustava, ali zato znatno unapređuju distribucijska svojstva sustava i smanjuju siromaštvo djece.

HRVATSKI PODUZETNIK Rimac javno objavio svoju plaću, ali i primanja zaposlenika: 'Želim biti transparentan'

Olakšica za djecu prisutna je u hrvatskom poreznom sustavu od sredine devedesetih godina. U nešto više od dvadeset godina postojanja olakšica se nije bitno mijenjala, ali mijenjali su se nominalni iznosi. Svjetska banka pokazuje da postojeći sustav osobnog odbitka za djecu pruža najveću korist kućanstvima s iznadprosječno visokim dohocima. Tako, na primjer, par s četvero djece i zajedničkim dohotkom od 30.000 kuna ostvaruje potporu od 3000 kuna ili 750 kuna po djetetu, dok par s dohotkom do 7600 kuna ne dobiva ništa. Ili, u drugom primjeru, obveznici s jednim djetetom i mjesečnim dohotkom između 18 i 30 tisuća kuna ostvaruju u prosjeku 575 kuna potpore, što je gotovo dvostruko više od iznosa doplatka za djecu koji prima siromašna obitelj bez dohotka s jednim djetetom.

Primjerice, bračni par s dvoje djece koji zajedno imaju 7600 kuna dohotka od dječje olakšice nemaju ništa, na zajednički dohodak od 7600 do 11.850 kuna – potpora raste od nula do 1020 kuna; kod dohotka od 11.850 do 42.600 kuna – potpora iznosi 1020 kuna; zatim kod dohotka od 42.600 do 46.850 kuna – potpora raste od 1020 do 1530 kuna te na kraju obitelji sa zajedničkim dohotkom većim od 46.850 kuna – potpora za dvoje djece iznosi 1530 kuna.

U Zagrebu veće potpore

Prosječni iznos potpore po djetetu znatno je veći u Gradu Zagrebu nego u bilo kojoj drugoj hrvatskoj županiji. Ako se iznosima potpore u obliku poreznog odbitka za djecu dodaju socijalne naknade za djecu (dječji doplatak, zajamčena minimalna naknada i naknada za stanovanje), pokazuje se kako su državne potpore najmanje za osobe u sredini distribucije, odnosno ljude koji zarađuju oko prosjeka, a najveće za najbogatije i najsiromašnije.

KLJUČ USPJEHA Domaća IT tvrtka uvela rijetku poslovnu praksu: 'To je najmanje što možemo učiniti za naše radnike'

Najsiromašnijima država daje dječje doplatke, čime donekle kompenzira to što im olakšica za djecu nikako ili minimalno povećava njihova primanja, najbogatijima se olakšica najviše vraća, dok srednji nisu ni amo ni tamo. Usporedna analiza s drugim zemljama, primjerice Slovenijom i Austrijom, pokazuje da te zemlje pružaju ujednačenu potporu za djecu za sve dohodovne skupine. Stoga se smatra da reforma u sustavu poreznih odbitaka za djecu u Hrvatskoj treba ići u smjeru ispravljanja njegovih distribucijskih manjkavosti.

Oko 230 tisuća građana ima olakšicu za jedno dijete, 143 tisuće za dvoje djece, 29 tisuća za troje djece, četiri tisuće za 4 djece, 721 osobe za petero djece, 170 ih koristi olakšicu za šestero djece i 80 za sedmero i više djece.

Roditelji se koriste olakšicama za 627.000 djece

Svjetska banka analizirala je sve isplate za 2017., a prema njima roditelji koriste olakšicu za 627.000 djece, među kojima je i 40.000 djece čiji su roditelji umirovljenici. Pokazalo se da oko 700.000 zaposlenih radnika uopće ne plaća porez na dohodak, kao ni 850.000 umirovljenika.

Godišnja vrijednost svih plaća i mirovina bila je te godine 131 milijardu kuna, s tim što je za plaće zaposlenih isplaćeno 97 milijardi kuna. Zaposleni su uplatili 9,1 milijardu kuna poreza i prireza na dohodak, a umirovljenici 302 milijuna kuna.

U gornjoj dohodovnoj skupini, čiji je godišnji dohodak veći od 360.000 kuna (što bi bilo mjesečno oko 52.000 kuna) nalazi se 7000 zaposlenih iz čijih se plaća prikupi 15% ukupnog poreza na dohodak u zemlji. Do njih je 23.000 građana s godišnjim dohocima od 216.000 do 360.000 (od 22 do 52 tisuće kuna mjesečno) te oko 55.000 zaposlenih s mjesečnim dohocima od 12 do 22 tisuće kuna (144.000 do 216.000 kn godišnje). Na te tri skupine otpada 46% prikupljenog poreza i prireza.

Od daljnjih 400 tisuća zaposlenih, čiji su godišnji dohodi od 72.000 do 144.000 kuna, država uzme trećinu od prikupljenih devet milijardi kuna. Dohodak je, inače, iznos koji preostane kad se od bruta uplati 20 posto mirovinskih doprinosa

VIDEO:  Ekskluzivno smo isprobali dvije nove igrice za PlayStation 5

osvanuo novi natpis
Salona više nema: Gdje je sada frizerka Kolinde Grabar-Kitarović koja si je jednom objavom uništila ugled
Samo na Večernji TV-u
Financijski stručnjak Igor Škrgatić otkriva kako se riješiti ovrha i ostalih financijskih problema
  • Kvaka:

    u Hrvatskoj ide ovako: manje od 5000kn = potpora, iznad toga, nema potpore, tako treba!

  • bolnaistina2:

    Bogatima rudarskom lopatom, siromašnima, prstohvatom.

  • Avatar manjejeviše
    manjejeviše:

    Potporu za djecu davati u paušalonom fiksnom iznosu a ne u postotku !