Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 134
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
Skupo će koštat građane

Novi kralj škverova: Tomislav Debeljak preuzima Uljanik

Tomislav Debeljak
Foto: Boris Ščitar/Večernji list/PIXSELL
1/4
08.02.2019.
u 10:18

Tomislav Debeljak u Večernjem listu nedavno je istaknuo da mu za već ugovorene brodove u tekućoj godini treba oko 2500 novih zaposlenika, a talijanski div Fincantieri “snima” 3. maj već nekoliko godina

Brodograđevna industrija Split izabrana je za strateškog partnera Uljanika, izvijestio je u četvrtak Uljanik na Zagrebačkoj burzi. Vijest je to koja nije bila neočekivana s obzirom na to da su vlasnik Brodosplita DIV Grupa i talijanski brodograditelj Fincantieri i dali najozbiljniju ponudu. Novi vlasnici mogu dokapitalizirati kompaniju Uljanik d.d. injekcijom od 180 do 300 milijuna kuna kojom bi postali većinski vlasnici, ali važniji im je zadatak izraditi održivi plan restrukturiranja koji može prihvatiti i Europska komisija.

Resorni ministar Darko Horvat vjeruje da novi ulagači imaju financijsku snagu potrebnu za restrukturiranje, a čelnici sindikata odahnuli su jer očekuju da će dio zaostalih plaća uskoro doći na račune radnika. Oba škvera posluju uz prijetnju stečajem s obzirom na dugotrajne blokade računa, a odblokirati ih se može uz podmirenje 150 milijuna kuna obveza među kojima se nalaze i dugovi nastali prema državnim tvrtkama.

Prava cijena restrukturiranja

– Strateški partneri u ponudi tvrde da financijski to mogu podnijeti, a podastrli su financijske podatke prema kojima je riječ o solventnim kompanijama – komentirao je ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta Darko Horvat, ali je i izrazio bojazan da, ako se u fazi izrade programa restrukturiranja ustanovi, neće biti vremena da se spasi brodogradnja u Rijeci i Puli.

Tomislav Debeljak Tomislav Debeljak
1/13

Iako se otvoreno priča o financijskoj sposobnosti za podržavanje procesa restrukturiranje, kao zmija noge čuva se pravi trošak restrukturiranja. Horvat je ranije najavio da preliminarni pokazatelji govore o tome da bi trošak restrukturiranja trebao iznositi oko 800 milijuna eura, ali neke analize pokazale su da postoje veće dubioze koje su trošak povećale na procijenjenih 1,2 do 1,4 milijarde eura. Novi troškovi proizlaze iz potencijalnih obveza vezanih za otkazane brodove, kojih je čak jedanaest, jer prema nekim izvorima dio naručitelja namjerava tražiti odštete zbog neizvršenih obveza. Međutim, otvoreno je i pitanje tko će te troškove podmiriti. Naime, Horvat je poručio da se troškovi restrukturiranja trebaju podijeliti dok novi strateški partneri vjeruju da oni trebaju brinuti za budućnost kompanije, točnije ulagati u modernizaciju poslovanja i proizvodnju dok država treba podmiriti troškove prošlosti. S pozicije ulagača to je sasvim logična postavka jer oni zaista nisu niti bi trebali biti odgovorni za dugove koje su napravile loše izabrane uprave, ali s pozicije države radi se o ogromnim troškovima koje nije spremna priznati. Ni ministar financija Zdravko Marić nije htio komentirati koliko bi moglo koštati restrukturiranje Uljanika pa tako ni komentirati procjene o troškovima koji bi dosegli i 10 milijardi kuna.

– Lani smo platili 2,5 milijardi kuna, a u siječnju plaćeno je dodatnih oko 250 milijuna kuna po protestiranim jamstvima. Dakle, dolazimo do iznosa od oko 2,8 milijardi kuna, što je na tragu onoga što smo originalno procijenili kada je cijela ta kriza izbila – rekao je Marić. Država svakako mora podmiriti trošak jamstava koja je izdavala, a otkazivanje broda jaružala na kojem je jamčila 923 milijuna kuna poseban je udarac. Horvat tvrdi da su u pregovorima s naručiteljem tog broda, koji je skoro pa završen, o tome da se brod izradi do kraja. Za to je pak potrebno ulaganje od 22 milijuna eura, što je 160 milijuna kuna.

– Na koji način ćemo taj teret podijeliti sa samim naručiteljem broda predmet je pregovora za koje se nadam da će u sljedećih desetak dana završiti. Što god mi investirali u završetak broda, dat će nam perspektivu da ovih još 1,7 milijardi kuna ne prepolovimo, već da spasimo milijardu kuna – ustvrdio je Horvat.

Puno posla, a radnici odlaze

Novi strateški partneri DIV grupa i Fincantieri dali su zajedničku ponudu i to u omjeru 30 naprema 70 posto. Vlasnik DIV-a Tomislav Debeljak u Večernjem listu nedavno je istaknuo kako će mu za realizaciju ugovorenih brodova u tekućoj godini biti potrebno oko 2500 novih zaposlenika, a talijanski Fincantieri “snima” 3. maj već nekoliko godina. Oba brodograditelja mogu osigurati posao za škverane i nastavak industrije. Fincantieri ima 19 tisuća zaposlenih u dvadeset brodogradilišta i ostvaruje godišnji promet veći od četiri milijarde eura, a Brodosplit je pod paskom Debeljaka jedino uspješno restrukturirano hrvatsko brodogradilište.

U Uljanik Grupi kao važan resurs prije svega vide kvalitetne radnike, kojih još uvijek ima iako je kriza u kompaniji rezultirala odlaskom više od 1000 zaposlenika pri čemu su škverove napustili uglavnom proizvodni radnici. To bi se moglo pokazati kao problem za nove vlasnike jer oba imaju već dogovorene novogradnje koje treba brzo realizirati, a to mogu samo uz pomoć dobrih radnika.

>> Prosvjed radnika Uljanika i 3. maja u Zagrebu

Komentara 5

TT
TTjac
14:12 08.02.2019.

Debeljak bi preuzeo firmu, ali ne bi preuzeo i njene dugove. To mu je jednom uspjelo, sumnjam da će i drugi put. Nadao sam se nečem pametnijem, kako naivno.

PR
propalismoFranjoskroz
11:22 08.02.2019.

Ukratko, radnici koji su znali, htjeli i mogli su otišli.Uhljebi ostali.Nema tu spasa

WS
WSS
18:50 08.02.2019.

Kakav Brodosplit, Debeljak i DIV.. dajte ljudi o cemu mi pricamo.. pa Brodosplit je u proteklih 5 godina isporucio 4 broda dok je Uljanik samo u Puli isporucio 22 broda i to daleko vecih gabarita i slozenijeg sastava. Toliko o ozbiljnosti Debeljaka. Nadalje, brodogradnja.. stalno ju isticemo kao stratesku industrijsku granu. To je cista utopija. progutali su milijarde i milijarde kuna subvencija a svi skverovi skupa zaposljavaju niti 5 tisuca radnika. Usporedbe radi, auto industrija u RH zaposljava 15ak tisuca radnika koji ne gutaju milijarde kuna iz proracuna i ne stvaraju minuse, ne dobivaju nikakve poticaje i nisu od strateskog znacaja. Ako nesto ne ide onada to ne ide. Dakle treba se okrenuti isplativim djelatnistima a ne robovat "strateskoj brodogradnji" i akumulirat beskonacne troskove u nedogled. Pametnom dosta.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije