Meliha Klopić za svoju šećernu pastu za depilaciju nagrađivana je već nekoliko puta. Kao i svi drugi proizvodi mlade inovatorice iz Cazina, i pasta sadrži isključivo prirodne sastojke.
Ekstrakt nevena i pčelinjeg voska, ulje čajevca i kakao maslaca – ovo su sastojci kreme za njegu kože nakon depilacije. Popularna i nagrađivana pasta za depilaciju radi se na bazi šećera, a baš kao sapuni od crnog kima, lavande ili mente, ni ona ne sadrži nikakve kemikalije, ljepila ili umjetne boje i mirise. „Sve su to domaći i potpuno prirodni proizvodi, rađeni po vlastitom receptu, testirani i na vlastitom tijelu i u raznim laboratorijima širom svijeta. Ja sam još kao mala curica, igrajući se, radila kreme i sapune, a sada je to, evo, preraslo u ozbiljan pothvat“, smije se Cazinjanka Meliha Klopić, dok objašnjava sadržaj i način uporabe proizvoda iz njezine kolekcije „Magic Touch“.
To su pilinzi, sapuni, kreme, maslaci, balzami i melemi – i prije svega ljekovita šećerna pasta za depilaciju. Za ovaj proizvod Meliha Klopić nagrađivana je na sajmovima mladih inovatora u Sarajevu, Banjoj Luci, Skopju i Zagrebu, ali i u Francuskoj i Iranu – na što je posebno ponosna jer je zlatnu medalju u Iranu dobila u konkurenciji više od 200 izlagača iz cijelog svijeta.
Tradicionalni obrt
A ono što je tamo zadivilo članove stručnog žirija nastalo je, manje-više, u Melihinoj kuhinji u Cazinu. „Sve proizvodim sama i u relativno malim količinama. To čim se bavim registrirano je kao tradicionalni obrt, imam nekih 500 mušterija koji proizvode kupuju izravno kod mene, a odnedavno se prodaju i u dvije apoteke u Cazinu i Velikoj Kladuši te u jednom frizerskom salonu. Ono što me najviše raduje jesu reakcije kupaca. Svi su jako zadovoljni i to mi je velika motivacija za daljnji rad“, priča Meliha.
Mlada Cazinjanka po zvanju je, kako objašnjava, bachelor zdravstva i ekološko-sanitarni inženjer. Nakon završenog fakulteta nije mogla naći posao za koji se školovala te je neko vrijeme radila izvan struke. A kad i taj ugovor nije bio produžen, odlučila se osamostaliti. Pritom je imala podršku uže obitelji, a od federalnog ministarstva poduzetništva i obrta dobila je nepovratna početna sredstva u visini od 4950 maraka. „Potvrdu o ispravnosti proizvoda izdao je Zavod za javno zdravstvo Unsko-sanskog kantona, a to je također pomoglo pri etabliranju proizvoda. A ta financijska sredstva na početku su bila presudna, bez njih teško da bih mogla pokrenuti poslovanje. Vidjet ćemo kako će to ići dalje, imala sam ponude i za proizvodnju većih količina paste za depilaciju, ali to neće ovisiti samo o meni nego i o našoj birokraciji“, smješka se mlada inovatorica.
Narudžbe iz cijeloga svijeta
Jedan veliki trgovac iz Velike Britanije od Melihe je nakon sajma u Iranu naručio 300 kilograma paste za depilaciju, no ta je narudžba zasad na čekanju. „Najprije zato što kao tradicionalni obrtnik ne smijem ništa izvoziti. Da bih smjela izvoziti, morala bih se drukčije registrirati, za što opet generalno nemam dovoljan obim posla. Trenutačno mi je lakše i što se tiče davanja državi jer sam kao tradicionalni obrtnik oslobođena poreza na dodanu vrijednost budući da mi je godišnji promet manji od 50.000 maraka. Ali osim raznih tvrtki u inozemstvu, za proizvode se zanimaju i naši ljudi u dijaspori. Međutim, ja ni njima kao fizička osoba ne smijem ništa slati jer se sastojci od kojih se kreme, pilinzi i pasta rade ne smiju izvoziti iz BiH“, objašnjava Meliha.
Općenito je, kaže Meliha, potrebno dosta upornosti i dosta rada, želi li se u BiH pokrenuti neki obrt. Prije svega zbog birokracije, jer je često komplicirana i nepregledna, a i zbog slabe platežne moći. No u poduzetnom Cazinu već traže mogućnosti kako bi proizvode manjih obrtnika poput Melihe mogli izvoziti. Meliha Klopić odnedavno je tako i veleposlanica prvog Međunarodnog poslovnog centra u Cazinu koji promovira mlade, perspektivne i uspješne ljude koji imaju dobre poslovne ideje i hrabrost da se sami upuste u realizaciju vlastita poslovnog plana. „U tom centru rade jako sposobni ljudi, koji su bili u inozemstvu i koji su se vratili sa željom da promijene nešto u našoj zemlji i da ovdje primjene znanja i iskustva koja su ondje stekli. Trenutačno razgovaramo o tome da oni preuzmu sve oko plasiranja mojih proizvoda na tržište i svu birokraciju, a da se ja posvetim isključivo proizvodnji“, objašnjava Meliha.
Perspektiva bosanskog bilja
A proizvodnja u njenom slučaju znači preradu i uporabu isključivo prirodnih sastojaka. Ekstrakta nevena na primjer, za kojeg se kaže da nema kožne bolesti kojoj ne može pomoći, ulja čajevca, koje je djelotvorno u borbi protiv bakterija i gljivica i koje jača imunitet ili pčelinjeg voska, koji koži daje gladak i nježan izgled... „Imam dojam da ljudi osjete štetnost i toksičnost mnogih proizvoda koji se danas koriste u njezi kože i da se rado vraćaju prirodnim sastojcima. Vidim da su svi jako zadovoljni i da kad jednom kupe neki proizvod, uvijek dolaze ponovno. S obzirom na netaknuta prirodna bogatstva u BiH, mislim da je ovo ogranak proizvodnje koji u našoj zemlji itekako ima perspektivu“, kaže Meliha Klopić, mlada i već višestruko nagrađivana inovatorica iz Cazina.
>> Čajeve iz Koprivnice piju u Kini, Južnoj Koreji, Japanu i Argentini
Ima puuuuuuno uspjesnijih mladih ljudi u Americi, Njemackoj, Italiji. I te su nam zemlje puno prijateljskije od BiH, pogotovo dijela od kud je doticna.