Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 3
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
istraživanje

Kamate na stambene kredite u Hrvatskoj među najnižima u regiji

kuća
Franjo Žeravica
02.04.2010.
u 08:00

Još smo daleko od eurozone, koja ima 3,2 posto niže kamate na stambene kredite. Štednja je u Hrvatskoj ukamaćena na razini regije, a znatno više nego u EU.

Kamate na stambene kredite u Hrvatskoj s prosjekom 7,4 posto među najpovoljnijima su u regiji, no raspon od 3,2 posto koji nas dijeli od prosjeka eurozone dužnike baš i ne drži u uvjerenju da otplaćuju povoljne kredite. Baš zato visoke su i kamate na štednju, prema podacima portala www.moj-bankar.hr, s četiri posto na razini regije, a znatno iznad prosjeka eurozone.

Pad investicija u regiji

– Premda su hipotekarni krediti i kretanje cijena nekretnina bili uzročnik financijske krize koja još uvijek hara svijetom, razvijene ekonomije odlučile su kao dio mjera gašenja požara, sniziti kamate na stambene kredite. Ta bi mjera trebala potaknuti aktivnosti u građevinskom sektoru. Rezultat je pad varijabilnih kamatnih stopa na stambene kredite u eurozoni sa 4,8 posto na početku 2009. na 4,2 posto početkom 2010 – objašnjavaju u istraživanju.

Na žalost, ništa slično nije se dogodilo u regiji koja je, kažu, ostala talac nedostatka stranih investicija u 2009.

– To je rezultiralo smanjenim obujmom slobodnih eura i restriktivnijim politikama kreditiranja koje su i podignule kamatne stope u državama regije.

Tako kamate na stambene kredite u eurima variraju od 7,4 posto u Hrvatskoj do deset posto u Bugarskoj i Bosni i Hercegovini. U Sloveniji su stambeni krediti vezani uz Euribor uvećan za maržu od oko 2,5 posto, tako da trenutačne prosječne varijabilne kamate iznose oko 3,6 posto. Istodobno im fiksna kamata na stambene kredite iznosi 7,8 posto.

Oročeni depoziti

Oročeni euro depoziti stanovništva u Hrvatskoj imaju prosječnu kamatu četiri posto, u susjednim zemljama između dva i šest posto godišnje, što višestruko premašuje prosjek eurozone, u kojoj je kamata na depozite u euru do godinu dana oko 1,8 posto. Najviša je u Crnoj Gori, šest posto.

Ključne riječi

Komentara 15

Avatar neidemdalje
neidemdalje
11:10 02.04.2010.

treba jasno i glasno reći u čemu je stvar. kod nas su kamate na kredite u odnosu na eurozonu visoke jer kredite otplaćuje sirotinja, te iste visoke kamate na kredite omogućavaju da i na štednju budu kamate više nego u eurozoni a štednju imaju bogataši. 2+2 je još uvijek 4.

DU
Dudo
07:22 03.04.2010.

Dajte, molim Vas. hvali te se sa takvim kamatama , pa čak su i kamatari snizili kamate, samo u njih ne treba 5 nekretnina, 100 menađera kao jamac i naknade pri sklapanju kredita koje su poput menađerskih bonusa u stranim tvrtkama. UKINITE NAKNADU, ionako se predobro financirate iz kredita. I ne uspoređujte se npr. sa republikom Tongom, Senegalom, Indijom, Vijetnamom itd.

M6
München_612
15:36 02.04.2010.

Niti su cjene nekretnina realne niti su kamate realne.. „MALI CE PLATITI GRIJEHE DRUGIH“ Nesto o meni.. Ja sam Ines Stork rodena 21.09.1973 u Derventi inace sa boravkom u Njemackoj tocnije München. http://www.freie-hypo.de/vertrieb/region/muenchen-west.html Inace sam zavrsila ekonomiju i bankarstvo, tee kao samostalna radim kredite kako za nekretnine tako i privatne kredite. Dirnula me prica o tzv. „akcijsku fiksnu kamatnu stopu od 6,50“ pa i sve druge akcije koje se ticu poticaja drzave. Banke su ulazile u veoma rizicne poslove, kao sto su akcije,vrjednosni papri itd, velikim gubitkom koje su ostvarili na trzistu pokusavaju vratiti izgubljeni novac kroz kredite i takve kamatne stope koje su jednostavno kriminalne. Zato sam i nazvala ovu temu „MALI CE PLATITI GRIJEHE DRUGIH“. O cemu se tu radi, kupovna cijena centralnih banaka tj.drzavnih se krece od 1,6% do maksimalnih 1,9% nabijanje marze na 7% je jednostavno nerealan ako uporedimo trziste njemacke, kao standarda i primanaja u toj zemlji. Hrvatski gradanin ima puno manja primanaja od njemackog gradana te kao takav nije u mogucnosti da podnosi taj teret. Hrvatske banke kao i drzava jednostavno otimaju novac od Gradana. Hrvatska politika jednostavno nema programe za poticaje kako sami gradevinara tako I kupaca. Programi koje mi nudimo I kao takve akceptiramo I “nagradujemo” povoljnom kamatnom stopom su vezani sa ustedom energije koja se dobija posebnom tehnikom gradenja, izolacija, visokokvalitetni prozori,kao I podzemna toplotna energija. Ta vrsta gradenja se u Njemackoj zove KFW eficijent I oni su iz poticaja drzavne banke, KFW banke. http://www.kfw-foerderbank.de Poticaj koji drzavna banka daje gradanima odnosno kupcima nekretnina se krecu od 1,40% do 3,60% http://www.freie-hypo.de/vertrieb/region/muenchen-west.html to se zove poticaj. Tzv poticaj drzave koji nudi hrvatska vlada je jednostavno smjesan ako uzmemo paralelu koju nudi Njemacka vlada kroz razne programe. Dacu vam jedan primjer kako to izgleda. Kupac nekretnine koji nema uloga I kupuje objekat,stan kucu..koja ima KFW gradnju. Cjena stana 220.000 € Normalni 138.000 KM 4,3% Kfw 70.000 KM 3,60 Mjesecna Rata 1.034 € sa solucijom ekstra uplate od 5% bez nadoknade. Cjela obrada kredita je besplatna.. Sa ovakom politikom koju vodi nas bankarski sustav u hrvatskoj dovesce gradane u kolaps kod vec bolesne ekonomije. Tu ce banke izgubiti povjernje gradana, na nasem zadnjem kongresu koji smo imali u Sjecnju u Berlinu spominjana je i Hrvatska kao jedna od crvenih zona za ulaganje, kao razlog se navodi korupcija,i jako slozena administracija. Moja poruka gradanima je ne dozvolite da iskajete grijehe drugih. Lijep pozdrav Ines Stork

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije