Zbog dolaska Hrvatske Europska će unija povećati svoj proračun od 2014. do 2020. za dodatnih osam milijardi eura. Samo za administrativnu podršku – stavku koja se u proračunu EU smanjuje – Hrvatskoj će biti dodijeljeno 536 milijuna eura jer se očekuje otvaranje više od 650 radnih mjesta kako bi se zadovoljilo potrebe institucija, ali i geografsku zastupljenost.
Tako stoji u dokumentu – izmijenjenom i finalnom prijedlogu višegodišnjeg proračuna što ga je predložila Europska komisija koji je obilježila kriza i – Hrvatska.
Novčana injekcija
Proračun se sa sadašnjih 976 milijardi treba povećati na 1,03 bilijuna eura, što nominalno iznosi porast od 4,8% te je iznad očekivane inflacije od 2%. No treba reći i staviti u kontekst da europski sedmogodišnji proračun čini samo 1,05% BNP na razini Unije, a proračuni članica iznose i do 40% njihova BNP-a. Kad govore o potrebama iz Hrvatske, navode kako će institucije najviše trebati prevoditelja i pravnika, stručnjaka za opremu i tehniku, specijaliste za komunikacije i IT.
Hrvatska će od 2014. potpuno sudjelovati u Fondu za azil i migracije. Te će godine dobiti i posebna “schengenska” financijska sredstva. Štoviše, Hrvatska će primiti i privremenu novčanu injekciju da bi popravila proračunsku poziciju za 2014.
Kako se računaju iznosi
Osim unaprijed dogovorenih i alociranih iznosa, sve ostale financijske omotnice morat će se prilagođavati – iznosi se računaju tako da budu proporcionalni s udjelom Hrvatske u BDP-u te u proporciji sa stanovništvom zemalja EU 27, što će rezultirati većim iznosom svih omotnica koje nisu alocirane za 0,62 posto, stoji u prijedlogu.
1. Kohezijska politika 348 mlrd. eura, 35,7% proračuna – Konvergencija (izjednačavanje razlika u razvijenosti): 81.5% – Kompetitivnost: 16% – Suradnja: 2,5% ; Razlika u odnosu na prijašnje razdoblje: 12 mlrd. eura
Blagom smanjenju novca za kohezijsku politiku djelomično je razlog ima činjenicu da su neke regije dosegle cilj konvergencije (izjednačavanje u razvoju između regija) te izašle iz programa.
Uvodi se kategorija tranzicijskih regija, onih u kojima BDP iznosi između 75 i 95 posto prosjeka EU. Proračun Europskog socijalnog fonda uvećan je za 10 posto, na 84 milijarde.
Kohezijska politika za cilj ima rezultate – tranzicijske i kompetitivne regije morat će dio novca iz Europskog fonda za regionalni razvoj usmjeriti na povećanje energetske učinkovitosti, obnovljive izvore energije te inovacije.
2. Infrastruktura i povezivanje 40 mlrd. eura, 3,9% proračuna – Transport: 22 mlrd. eura – Energija: 9 mlrd. eura – Informacijska i telekomunikacijska tehnologija: 9 mlrd. ; Razlika : Transport: +14 – Energija: +8 mlrd. eura
Nova jedinica ustroja nosit će naziv "Povezujući Europu". Iz nje će se financirati unaprijed odabrani dijelovi transeuropske mreže (posebno one prekogranične), i to u državama koje imaju nedostatak sredstava za takve projekte. Preporučuje se korištenje euroobveznica.
3. Poljoprivreda i ruralni razvoj 372 mlrd. eura, 36,3% proračuna – Prvi stup: 27,5% – Ruralni razvoj: 8,8%; Razlika: -50 mlrd. eura
Proračun CAP-a (Zajedničke poljoprivredne politike) znatno je smanjen, što se posebno zahvaća prvi stup – izravne potpore. Pokušava ga se “ozeleniti”, i to tako što će 30 posto izravnih davanja biti uvjetovano “ozelenjavanjem”, dok će se drugi stup usmjeriti prema inovacijama, okolišu i klimatskim promjenama
4. Istraživanje i razvoj – inovacije 80 mlrd. eura, 7,.8% proračuna – Razlika +21 mlrd. eura
Povećanje sredstava trebalo bi olakšati i što bolje iskoristiti investicije u tom polju te doseći cilj postavljen u Strategiji 2020 koji iznosi 3 posto BDP-a EU.
5. Ribarstvo i pomorstvo 6,7 mlrd. eura, 0,7% proračuna – Procjene: Međunarodni ugovori: +/-2.1 mlrd. eura – EMFF (Europski fond za pomorstvo i ribarstvo): +/- 4,6 mrld. eura
Još se ne zna kako će se novac rasporediti između ribarstva i pomorstva.
6. Okoliš i klimatske promjene 3,2 mlrd. eura, 0,3% proračuna – Razlika +1,1 mlrd. eura
Komisija predlaže da cijeli niz politika postanu “zelene”, ali iz drugih budžeta, primjerice CAP-a
7. Vanjska pomoć 70 mlrd. eura, 6,8% proračuna – Susjedstvo: 16,1 mlrd. eura – DCI: 20,6 mlrd. eura ; Razlika: +14 mlrd. eura
Ubrizgavanje novca u Instrument razvoja i suradnje trebalo bi osigurati da se do 2015. u EU za pomoć izdvaja 0,7 posto budžeta. Donacije stagniraju otkako je kriza te samo neke skandinavske zemlje ispunjavaju kriterije.
Vi sanjate o EU med i mlijeko Grci sanjaju NOCNU MORU