Naslovnica Biznis Gospodarstvo

Ekonomski paradoksi: Tri godine režu se porezi, a još uvijek ih je 10 mlrd viška

Udio poreza i doprinosa u BDP-u raste od 2013. godine, s 35 posto došao je na više od 37 posto
17. lipnja 2019. u 20:20 20 komentara 3223 prikaza
Zdravko Marić
Foto: Patrik Macek/PIXSELL

Hrvatska bi morala smanjiti porezno opterećenje gospodarstva i građana za desetak milijardi kuna, odnosno 2,5 postotna boda BDP-a da se vrati na razinu dugoročnog prosječnog poreznog opterećenja mjerenog udjelom u BDP-u od 35 posto, jedan je od zaključaka HUP-ove analize koja je digla dosta prašine jer odudara od općeg dojma i političkih poruka da se porezna presija u zemlji smanjuje.

Zdravko Marić i Andrej Plenković POVEĆAN KREDITNI REJTING Eurska obveznica po najnižoj kamati ikad - samo 1,3%, ušteda od 500 mil. kn godišnje

Podaci sugeriraju da je posljednji put udio prikupljenih poreza i doprinosa bio oko 35% BDP-a na prijelazu između 2013. i 2014. godine i od tada se uglavnom povećava te je lani lagano preskočio granicu od 37 posto BDP-a.

Skroman suficit

Tu činjenicu prati i podatak Eurostata da Hrvatska od prošle godine ima najveći omjer prihoda i rashoda opće države u odnosu na BDP među tranzicijskim državama, uz bok najrazvijenijih država.

Primjerice, lani su prihodi opće države (središnjeg proračuna i proračuna lokalnih jedinica) bili 46,6 posto BDP-a te su za više od dva postotna poena iznad Mađarske, više od tri postotna poena iznad Slovenije, pet postotnih poena iznad najuspješnije tranzicijske članice Češke.

porez 'Mala zemlja s velikim porezima' Ugostitelj objavio koje sve poreze plaća državi. I to sve na neobičan način...

Prije pet godina, 2014., prihodi opće države bili su 42,9% BDP-a, godinu dana kasnije 45,2%, lani 46,1 posto. Sličnom dinamikom rasli su i rashodi jer je novac koji je s ekonomskim oporavkom došao u proračun završio u potrošnji. Hrvatska je, istina, dvije godine zaredom ostvarivala suficit, no i dalje je to skromno u odnosu na ostale usporedive zemlje koje uspješnije privlače investitore, a odnedavno i radnike.

Tek je ove godine, šest godina od ulaska u EU, zemlja ponešto profitirala od korištenja sredstava iz europskih fondova te neznatno digla investicije, no sve je to premalo da se smanji relativno zaostajanje u odnosu na prosjek EU za približno 40 posto. U 15 godina članstva, zemlje iz prvog kruga proširenja EU, poput Slovenije, gotovo su udvostručile BDP po stanovniku ili su čak skočile 2,5 posto, dok je glavna hrvatska bilanca za prvih šest godina 300 tisuća iseljenih građana.

Po uzoru na mnoge međunarodne organizacije koje računaju konkurentnost država, HUP je prije nekoliko godina razvio analitičku podlogu kojom se mjeri napredak reformi u 12 kritičnih područja nužnih za bolje poslovanje i život u Hrvatskoj, ali u usporedbi s deset ostalih tranzicijskih zemalja, članica EU. U toj analizi moguće je postići maksimalnih 100 bodova, s tim što je za prošlu godinu Hrvatska pala za dva mjesta, na 36.

Umag predstavljanje POZNATA IMENA Na turnir u Umagu stiže najbolji tenisač među političarima

Pad za dva mjesta

Na pad je dijelom utjecao i rast poreznog opterećenja mjeren udjelom u BDP-u usprkos tome što je prvi vladin reformator ministar financija Zdravko Marić tri godine zaredom smanjivao porezne stope.

Taj njegov napor prepoznale su i rejting-agencije te Europska komisija, no kada se dinamika promjena u Hrvatskoj uspoređuje s kretanjima u okruženju, opet dolazimo do zaključka da drugi rade bolje i brže. Fiskalna konsolidacija je i dalje drugo najbolje od 12 promatranih područja, ali autor analize Velimir Šonje ističe da je to zato što su, ukupno uzevši, ostala uglavnom loša.

– Fokus na dnevno, na tekuće statistike i na političke obračune koji ne dovode do rezultata, nalik je fokusu stada bizona koji s glavama pognutim prema dolje i rogovima naprijed jure prema rubu litice – navodi Šonje (Arhivanalitika). S njegovim objašnjenjima hrvatskih ekonomskih paradoksa slaže se i bankarska analitičarka Zrinka Živković-Matijević.

Zdravko Marić Intervju Ministar Marić: Kamate na kredite mogle bi biti još niže

– Ekonomska kretanja u prvom kvartalu su povoljna, konačno smo uhvatili određeni zamah, ali ništa od toga nije spektakularno ako se mjerimo s nama usporedivim zemljama. Hrvatska je ekonomija prvi put na kvartalnoj razini top reformer, ali konkurentnost zemlje na duge staze ostaje upitna i stagnantna – kaže makroekonomistica.

Zdravko Marić održao predavanje na Ekonomskom fakultetu

VISERA
EU FONDOVI
Inovacije: Radimo na razvoju robota koji će mnoge poštedjeti zamornog pretipkavanja podataka
  • Jugovina:

    Najglomazniji državni aparat u Europi treba nahraniti. Korumpirani i netjaci su naše zlo.

  • Avatar milelican
    milelican:

    Bitno je da mi punimo jasle uhljebima kleptokratskim. Dok ne crknemo. Doslovno

  • morskilav:

    Hrvatska:prihodi opće države u BDPu 46,6% Irska:<30% To je suština cijele priče. Idealno vrijeme da država smanji broj zapislenika u javnom sektoru. Svi koji žele mogu naći pisao u privatnom sektoru. Ahhhh ima jedna nevolja....u privatnom sektoru moraš radit na normu