HEP je zbog suše u prvom tromjesečju ove godine i smanjene proizvodnje električne energije u svojim hidrocentralama, i to 45 posto, izgubio već oko 60 milijuna eura!
Struja iz uvoza
Toliko iznosi, naime, protuvrijednost u novcu električne energije koju zbog pomanjkanja vode nisu proizvele hidroelektrane u vlasništvu HEP-a. S obzirom na to da meteorolozi najavljuju da će ova godina, barem do rujna, biti jako sušna, HEP će morati manjak vlastite proizvodnje struje iz hidroelektrana nadoknađivati iz uvoza, a prema procjenama energetskih stručnjaka, za to će trebati od 150 do 200 milijuna eura. Budući da se suša očekuje u cijeloj regiji, ta uvozna struja bit će zbog povećanja potražnje vrlo skupa!
U HEP-u kažu da njihove hidroelektrane imaju 51 posto instaliranih kapaciteta od ukupno instaliranih kapaciteta HEP-a, što znači da nešto više od polovice struje koju HEP proizvodi dolazi iz hidrocentrala, koje pak već sad zbog suše proizvode sve manje električne energije.
– Nakon 2011. godine, koja je registrirana u HEP-u kao godina s najintenzivnijom sušom, odnosno suša traje već 15 mjeseci, hidropotencijal HEP-a u prvom kvartalu ove godine, odnosno energetska vrijednost dotoka manja je za oko jedan teravatsat (TWh) ili 56 posto – kazala nam je glasnogovornica HEP-a Mirela Klanac. Dodala je da su u HEP-u optimirali rad vlastitih elektrana i manju proizvodnju nadomještali uvozom električne energije i povećanom proizvodnjom u termoelektranama. Dr. Mladen Zeljko, voditelj Odjela za proizvodnju i transformaciju energije na Energetskom institutu Hrvoje Požar, kaže da u HEP-u računaju da će godišnje proizvesti oko 6,1 ili 6,2 teravatsata struje u hidrocentralama, a to ovisi o tome kakva će biti godina po oborinama. Sezona od ljeta 2010. do 2011. godine bila je, kaže, možda jedna od najboljih, a HEP-ove hidrocentrale proizvodile su malo više od osam TWh.
Ako se prvi dio ove godine, koji je obilježila velika suša, preslika na cijelu godinu, kaže Zeljko, energetski potencijal dotoka HEP-ovih hidrocentrale past će na oko tri TWh. To pak znači da će HEP-u za podmirenje hrvatskih potreba za strujom trebati dodatna tri milijuna megavatsati struje, a kad se to pomnoži s cijenom od 60 do 65 eura po MWh, to onda znači 180 do 200 milijuna eura razlike, odnosno oko 1,3 milijarde kuna bit će gubitak HEP-a zbog izostanka proizvodnje u hidrocentralama zbog suše.
– Nema menadžmenta koji to može nadoknaditi. Riječ je o vrlo ozbiljnim stvarima. Bude li godina doista sušna, onda će suše biti i u Bosni i Hercegovini, i u Srbiji, i u Makedoniji, a sve su te zemlje naslonjene na hidrocentrale i sve će one morati nadoknaditi smanjenu proizvodnju. A to onda znači veću potražnju za električnom energijom i cijene će, naravno, ići gore – objašnjava Zeljko.
Dodaje da su, srećom, zemlje u regiji pa i u Europi imale gospodarski pad pa je pala i potrošnja električne energije. No upozorava da je situacija ove godine u Hrvatskoj bila vrlo napeta, zbog velike hladnoće potrošnja struje bila je iznadprosječna, čak je prijetila opasnost od redukcija.
Ljeti manja potrošnja
Ovo ljeto, ako budu doista velike suše, manja je opasnost od redukcija jer je ljeti potrošnja ipak nešto niža nego zimi. I kad HEP-ove hidrocentrale rade punom parom, HEP uvozi oko pet milijardi KWh struje godišnje, a to plaća od 200 do 250 milijuna eura. Ako hidrocentrale budu radile sa 50 posto manjim kapacitetom, to znači da će na uvoz struje potrošiti više od 400 milijuna eura.
To je samo argument više da treba ulagati u alternativne izvore energije - posebno solarnu energiju. Naši špolitičari bi samo gradili hidrocentrale, ali ne zbog struje nego betona. Tako je to i svatko tko misli drugačije je u krivu - yjjes thank you !