Petnaestogodišnjak danas može samostalno naručiti tenisice iz inozemne internetske trgovine, platiti mobitelom, usporediti cijene na nekoliko različitih stranica i u nekoliko sekundi poslati novac prijatelju. S tehnologijom uglavnom nema problema. No zna li procijeniti koliko ga neka kupnja doista košta, prepoznati nepouzdanu ponudu ili razmisliti o tome što će učiniti ako mu novac zatreba za nešto važnije? Ta pitanja postaju sve važnija jer mladi prve financijske odluke donose mnogo prije nego što počnu samostalno zarađivati. Već u srednjoj školi raspolažu džeparcem, kupuju putem interneta, koriste digitalne usluge i svakodnevno su izloženi oglasima, ponudama i financijskim savjetima na društvenim mrežama. Pritom sposobnost korištenja tehnologije može stvoriti dojam da jednako dobro razumiju i financijske proizvode kojima se koriste.
– Znati koristiti financijsku aplikaciju nije isto što i razumjeti financijsku odluku. Instalacija aplikacije, nažalost, ne uključuje automatsku instalaciju razboritosti. Iako, to bi bila korisna nadogradnja – slikovito objašnjava doc. dr. sc. Vanja Vejzagić, voditelj Katedre za ekonomiju i financije na Sveučilištu Algebra Bernays.
Razumijevanje financijskih odluka jedna je od glavnih tema prvog Financijskog foruma mladih „Budimo realni”, koji 21. listopada u Zagrebu organiziraju Hrvatska udruga banaka i Sveučilište Algebra Bernays. Uoči Foruma s predstavnicima obaju organizatora razgovarali smo o tome kada bi financijsko obrazovanje trebalo početi, što mladima danas najviše nedostaje i kako im pomoći da stečeno znanje primijene u svakodnevnom životu.
Financijska pismenost počinje prije prve plaće
Prema riječima Vanje Vejzagića, čekati prvo zaposlenje da bi se mlade počelo poučavati upravljanju novcem znači zakasniti s važnim dijelom obrazovanja. Podsjeća na rezultate OECD-ova istraživanja PISA 2022, koji pokazuju da su financijske aktivnosti i internetska kupnja već sastavni dio života velikog broja petnaestogodišnjaka.
– Prva plaća nije prvi susret s novcem, samo prvi susret s većom financijskom odgovornošću – ističe Vejzagić. Stručnjak smatra da bi učenici već tijekom srednjoškolskog obrazovanja trebali naučiti razlikovati potrebe od želja, uspoređivati ponude, planirati troškove i prepoznati posljedice impulzivnih odluka. Pritom naglašava da financijsko obrazovanje ne bi smjelo ovisiti isključivo o tome koliko o novcu mogu naučiti u vlastitoj obitelji.
– Financijska pismenost za mene nije disciplina odricanja, nego vještina određivanja prioriteta – kaže Vejzagić.
A što mladima najviše nedostaje kada dođu na fakultet? Vejzagić ne želi sve studente stavljati u istu kategoriju, ali najveći prostor za napredak vidi u povezivanju teorijskog znanja sa stvarnim ponašanjem. Razumjeti pojam kamate tek je početak. Važno je znati procijeniti ukupan trošak zaduživanja, razlikovati bruto i neto plaću, planirati osobni proračun te razumjeti razliku između štednje, ulaganja i špekulacije. Jednako je važno znati koliko je novca na računu doista raspoloživo za trošenje kada se u obzir uzmu obveze koje tek dolaze. To su pitanja na koja ni odrasli često nemaju spreman odgovor.
Kako naučiti donositi financijske odluke?
Prema Vejzagićevu mišljenju, jedan od najvećih izazova financijskog obrazovanja jest pronaći način da mladi stečeno znanje doista primjenjuju u svakodnevnom životu. Zato smatra da učenicima i studentima, uz objašnjenja osnovnih financijskih pojmova, treba omogućiti da se okušaju u donošenju odluka i sagledaju njihove posljedice. Primjerice, u nastavi se može simulirati raspolaganje ograničenim mjesečnim proračunom, u kojem uz redovite izdatke treba predvidjeti i neplanirani trošak. Takva vježba učenicima omogućuje da razumiju važnost financijske pričuve, razmotre različite mogućnosti i procijene čega se u određenoj situaciji mogu odreći. Pritom je jednako važno da svoju odluku znaju obrazložiti i, ako je potrebno, promijeniti mišljenje.
– Primjerice, damo im zamišljeni mjesečni budžet od 300 eura, nekoliko obveznih troškova i cilj za koji žele štedjeti. Zatim uvedemo neplanirani trošak od 80 eura. Odjednom pričuva više nije apstraktan pojam, nego odgovor na vrlo konkretno pitanje: što sada? Ili usporedimo dvije ponude za kupnju mobitela.
Ne pitamo samo koja ima manju mjesečnu ratu, nego koliko će ukupno platiti, koliko dugo preuzimaju obvezu i čega se zbog nje moraju odreći. Mala rata nije isto što i mali trošak. Pogreška u simulaciji vrijedan je nastavni materijal, dok pogreška s vlastitim novcem može biti znatno skuplja školarina – ističe Vejzagić.
Prevaranti računaju na brzinu i nepažnju
Na potrebu razvoja financijskih vještina upozorava i Tamara Perko, direktorica Hrvatske udruge banaka. Ističe da se financijska pismenost danas ne može promatrati odvojeno od digitalne sigurnosti. Mladi se vrlo dobro snalaze u mobilnom bankarstvu, internetskoj kupnji i digitalnim plaćanjima, ali to ih automatski ne štiti od prijevara. Lažne internetske trgovine, sumnjivi oglasi, ponude za ulaganje i obećanja brze zarade samo su neki od načina kojima prevaranti pokušavaju privući njihovu pozornost.
– Prevaranti često računaju upravo na to da ćemo reagirati brzo. Poruke koje stvaraju hitnost, ponude koje izgledaju predobro da bi bile istinite, zahtjevi za PIN-om, lozinkama ili jednokratnim kodovima, neobične poveznice te zahtjevi za uplatom ili instaliranjem programa trebali bi biti znak za oprez – upozorava Perko. Dodaje da je u slučaju sumnje najbolje prekinuti komunikaciju i informacije provjeriti putem službenih kanala. Banke od svojih klijenata neće tražiti da telefonski ili putem poveznica u porukama otkrivaju PIN, lozinke ili sigurnosne kodove.
Hrvatska udruga banaka već godinama provodi aktivnosti financijskog opismenjavanja građana, a posebnu pozornost posvećuje mladima koji tek počinju samostalno upravljati novcem.
– Financijska pismenost jedno je od područja u kojem Hrvatska udruga banaka već godinama kontinuirano ulaže u edukaciju građana, a mladi su posebno važna skupina jer upravo u srednjoškolskoj i studentskoj dobi počinju donositi prve samostalne financijske odluke i stvarati navike koje će ih pratiti kasnije u životu – objašnjava Perko.
Financijski forum kao prilika za učenje i razgovor
Prvi Financijski forum mladih „Budimo realni” nastao je iz želje da se o financijama s mladima razgovara kroz situacije koje su im poznate i probleme s kojima se već susreću. Organizatori su zato osmislili program koji povezuje predavanja, panel-rasprave, praktične radionice i financijski kviz. Mladi će imati priliku postavljati pitanja stručnjacima i raspravljati o vlastitim iskustvima, od upravljanja prvim prihodima do sigurnosti u digitalnom svijetu.
– Željeli bismo da to bude razgovor s mladima, a ne još jedan razgovor odraslih o mladima dok oni pristojno gledaju na sat – kaže Vejzagić. Dodaje da se uspjeh Foruma ne mjeri time koliko će financijskih proizvoda sudionici naučiti nabrojiti, nego time hoće li prije sljedeće kupnje, potpisa ili klika postaviti pitanje koje prije nisu postavljali.
Na Forumu će biti predstavljeno i novo nacionalno istraživanje Hrvatske udruge banaka o digitalnim financijama i kibernetičkoj sigurnosti mladih. Na panelima će sudjelovati direktorica HUB-a Tamara Perko, financijska blogerica i savjetnica Sandra Ferenčak – Tetka, Dario Marčac iz Crew Medije te predstavnici Sveučilišta Algebra Bernays. Program uključuje i financijski kviz s Tonijem Milunom.
Mladi će svoje financijske lekcije ispričati u 30 sekundi
Na Financijskom forumu mladih bit će predstavljen i nacionalni kreativni natječaj ‘Budimo realni, dovoljno ti je 30 sekundi’, kojim će se mlade pozvati da osmisle edukativne videozapise o svakodnevnim financijskim izazovima. U svojim uradcima sudionici natječaja trebaju prenijeti jasnu i korisnu poruku o nekoj od financijskih situacija s kojima se susreću njihovi vršnjaci. To može biti prva zarada, štednja, plaćanje na rate, impulzivna kupnja, internetska trgovina ili prepoznavanje digitalnih prijevara.
– Mladi najbolje poznaju jezik, formate i situacije koje su njihovoj generaciji bliske, pa nas zanima kako bi oni sami u samo 30 sekundi objasnili neku važnu financijsku lekciju – ističe Perko. Organizatori pritom ne očekuju profesionalno producirane oglase, već kreativne i razumljive poruke koje mladima mogu pomoći da bolje promišljaju o vlastitim financijskim odlukama.
Financijski forum zamišljen je kao početak šireg edukativnog ciklusa, koji će se nastaviti dodatnim sadržajima i aktivnostima namijenjenima mladima. A cilj je, kako ističu organizatori, potaknuti ih da o novcu počnu razgovarati otvoreno, postavljati pitanja i donositi odluke na temelju provjerenih informacija.
Prvi Financijski forum mladih održat će se u srijedu, 21. listopada 2026., od 9.30 do 15 sati u Spark Event Spaceu Sveučilišta Algebra Bernays, Gradišćanska ulica 24 u Zagrebu. Registracija počinje u 9 sati. Forum je namijenjen srednjoškolcima i njihovim nastavnicima te studenticama i studentima. Sudjelovanje je besplatno uz obaveznu prijavu, a broj mjesta je ograničen.
Sadržaj nastao u suradnji s Hrvatskom udrugom banaka (HUB).
Otvori KEKS Pay
