U tri mjeseca vladavine Jadranke Kosor Hrvatska je izgubila četiri tisuće radnih mjesta, dobila je pet tisuća novih umirovljenika, zarađuje se u prosjeku 148 kuna manje nego u Sanaderovo doba, a neplaćene obveze tvrtki iz mjeseca u mjesec su za trećinu veće u odnosu na prethodni!
Potrošnja pada, jednako kao i izvoz, državne tvrtke ostale su poligoni za političke obračune, a radnici su se vratili samoubilačkim industrijskim akcijama ne bi li se izborili za dostojanstvenu plaću i rad (štrajk glađu u Salonitu, blokada tvornice u MTČ-u). Jedini ozbiljniji plus u toj tromjesečnoj rekapitulaciji jest dobar posjet turista u kolovozu i rujnu, što bi se dogodilo s ovim ili onim predsjednikom Vlade. Koliko se od turizma zaradilo, objavit će naknadno, ali i bez toga konačnog zbroja zna se da su turisti popravili prihode lokalnog stanovništva i popunili državnu blagajnu, što je donekle ublažilo potrebu države da se stalno zadužuje kako bi isplatila plaće i mirovine te vratila dugove.
Premijerka Kosor osvojila je simpatije javnosti zbog dogovora sa Slovencima i pokušaja da uvede red u HDZ, ali ekonomski problemi koje je zatekla samo su nakratko stavljeni pod tepih. Očekuje se da će tvrtke tek sad krenuti u oštre rezove koji će nezaposlenost vratiti na visoke poslijeratne razine.
Ekonomisti u šali kažu da recesija nastupa kad susjed ostane bez posla, a kriza kad sam dobiješ otkaz. Gubici radnih mjesta mogli bi biti veliki ne samo u nastavku ove nego i iduće godine, a kako su građani prezaduženi, jednako kao i država, to bi moglo uzdrmati i banke. Premda su banke svima mrske, one su stup financijskog krvotoka zemlje i njihova kriza postaje kriza svih ostalih. Veći porezi - u javnosti doživljeni kao harač - nakratko su spasili budžet, ali ekonomisti tvrde da je dugoročno taj potez štetan.
Ohrabrujuće je, međutim, što je Jadranka Kosor rekordno brzo pohvatala konce i stabilizirala vlast, što joj je donijelo prešutnu podršku guvernera centralne banke i gotovo javne simpatije, inače kritičnoga, predsjednika Mesića. Dvama rebalansima proračuna J. Kosor razočarala je one koji su navijali za ozbiljnije smanjenje potrošnje, a tek će budžet za 2010. pokazati hoće li najava reformi ostati lijepa priča.
Prvi ozbiljniji test bit će uspjeh plasmana državnih obveznica, odnosno zaduživanja, bez kojega neće biti ni uspješnog zatvaranja proračuna.
briši,aport što čekaš