Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Biznis Gospodarstvo

Eksplozija web trgovine: Više se ne prodaju samo 'krpice' i računala

Prva istraživanja tržišta kažu da je od početka pandemije u zapadnoeuropskim zemljama prodaja hrane i kućnih potrepština preko interneta skočila za 30 posto, rad na daljinu u mnogim je branšama i državama postao pravilo
09. prosinca 2020. u 19:24 4 komentara 6832 prikaza
DHL parcel buses
Foto: Britta Pedersen/DPA/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/3

Konzumerizam na kojemu počiva kapitalizam ne odvija se više po utabanim stazama u trgovinama, restoranima, hotelima, duty-free zonama, kazalištima ili u probranim turističkim destinacijama, već u vlastitim domovima. Koronavirus prevrnuo je svijet naglavačke te je privatne kuće pretvorio u mjesto rada, odmora, učenja, zabave pa i kupovanja. Ekonomski će u razdoblju karantene profitirati samo oni koji svoju robu dopreme do kućnog praga, dok se ostali moraju naoružati strpljenjem i živjeti u nadi da će cijepljenje vratiti stvari tamo gdje su bile do pojave virusa.

Greenpeace  ispred Ministarstva gospodarstva simbolično predao peticiju za zabranu plastičnih vrećica ZABLUDE VEZANE UZ PLASTIKU 'Od zabrane laganih plastičnih vrećica više je štete nego koristi'

Uvjerenja i navike se, kažu sociolozi, sporo mijenjaju i ljudi ih teško odbacuju, no ipak postoje trendovi koji sugeriraju da će se i nakon završetka pandemije mnogi oblici rada i potrošnje preseliti na internet. Brojne tvrtke vjeruju da će im rad od kuće biti jeftiniji od uredskog posla, što se polako vidi i po cijenama najma, uredski su prostori sve jeftiniji, no zato rastu cijene i potražnja za skladišnim prostorima. Uoči korone, tvrtke koje posluju u Europskoj uniji su internetskom prodajom ostvarivale petinu prometa, a internet kao kanal prodaje koristilo je 18 posto poduzetnika. Hrvatska je u tom dijelu bila čak i nešto bolja od prosjeka s približno 23 poduzetnika na netu, ali s ispodprosječnim prihodima (13%) ostvarenim prodajom na daljinu.

VIDEO: Gužve ispred zagrebačkih trgovačkih centara zbog Black Fridayja

Među svim zemljama članicama EU, postotak prometa od e-prodaje iznosi od skromnih četiri posto u Bugarskoj i Grčkoj do 34% u Irskoj, a slijede Belgija (33%), Češka (32%), Danska i Švedska (obje po 25%) .

Kakve će biti brojke za 2020. tek treba vidjeti, ali silom prilika web trgovina je eksplodirala, i to ne samo prodaja “krpica” , računala i prateće tehničke opreme, već je prvi put znatnije krenula i prodaja svježe hrane, pogotovo lokalne. U članicama Europske unije, a slično je i u SAD-u, dosad se samo dva posto svježe hrane prodavalo izravno između poljoprivrednika i potrošača, dok je sve ostalo završavalo u hladnjačama veletrgovaca i supermarketa te se distribuiralo širom svijeta. Nakon što su, zbog pandemije, globalni lanci opskrbe nakratko pukli, a restorani i kafići prestali s radom, brojni su primjeri da su se lokalni proizvođači širom svijeta preorijentirali na kućne isporuke, pri čemu im je internet bio velika odskočna daska. Velika Britanija, Francuska, Njemačka... bilježe bum u dostavnom biznisu.

NISU MOGLI VJEROVATI Autobus zapeo u snijegu, mještani s oduševljenjem gledali tko ga je izvukao

Zapadnim je medijima zapelo za oko što se sličan oblik prodaje proširio i na istoku Europe, te su se popularne ruske baraholke, iliti po domaći buvljaci, preselili na Viber i WhatsApp, te svaki grad unutar nekadašnjeg sovjetskog carstva ima brojne baraholka grupe s desecima tisuća članova preko kojih ljudi prodaju gotovo sve svoje kućne viškove: jaja, mlijeko, sadnice, sir, voće, povrće... Domaći su OPG-ovi, zajedno s ljudima koji su godinama prodavali voće i povrće isključivo na tržnicama, tijekom prve karantene također uhodali dostavu po stanovima. Neki su čak i otkazali štandove na zagrebačkim tržnicama pa jednom ili dva puta na tjedan opskrbljuju stalne kupce svježom robom iz Dalmacije, Slavonije, Like, Prigorja...

tržnica | Autor : Ilustracija/Pixabay Foto: Ilustracija/Pixabay

Sporije od roba, na internet su se počele seliti i kazališne predstave, izložbe, no uz puno manje financijske efekte. Tako su tijekom prve karantene mnoga kazališta besplatno igrala na netu, bilo je pokušaja da taj oblik prezentacije dobije i neku stalniju formu, no očito je financijski učinak bio slab. Uprava londonskog Her Majesty’s Theatrea na proljeće je, primjerice, kazališnu publiku počastila besplatnom izvedbom slavnog “Fantoma iz Opere”, a koji tjedan kasnije potpuno ga je povukla iz repertoara nakon 33 godine stalnog izvođenja. Nije ovo najbolje vrijeme za ljude koji žive od trenutka i osobnog doživljaja koji se stvara unutar kazališta, muzeja, koncertne dvorane ili sportske arene jer je takav oblik druženja trenutačno nepoželjan i visokorizičan.

Osjetni oporavak globalne potrošnje u trećem tromjesečju, pa i dolazak turista u Hrvatsku, potvrđuju kako uvjerenje sociologa da se navike i stavovi sporo mijenjaju nije isisano iz prsta. Svjetla pozornica ponovo će se upaliti kad opasnost prođe, a dotad je važno sačuvati i zdravlje i razum.

Klinička bolnica Sveti Duh ŠOK NA SVETOM DUHU U bolnicu doveo ženu u besvjesnom stanju, liječnici samo mogli konstatirati smrt

Prva istraživanja tržišta kažu da je od početka pandemije u zapadnoeuropskim zemljama prodaja hrane i kućnih potrepština preko interneta skočila za 30 posto, rad na daljinu u mnogim je branšama i državama postao pravilo, rekreativci više ne dolaze u fitnes centre, nego ih treneri virtualno prate i podučavaju. Internet je i sada pun aplikacija i prigodnih programa koji se nude kao zamjena za famozne i popularne božićne i novogodišnje domjenke, a ubrzano se slažu programi i za virtualne proslave Nove godine!

Kao i svako doba, tako i pandemija pozna velike gubitnike i još veće dobitnike. Umjetničke su branše među gubitnicima, farmaceutima ide dobro, kao i svima koji svoje robe ili usluge mogu prodavati iz kućnog naslonjača.

Mckinsey tvrdi da je dostava u kuću u Sjedinjenim Američkim Državama samo u dva mjeseca porasla više nego u deset prijašnjih godina. TV mreža Disney Plus, pokrenuta potkraj studenoga 2019. godine, dok još nije bilo ni “k” od korone, tijekom prvih pet mjeseci 2020. ostvarila je doseg za koji se Netflix borio punih sedam godina. No, zatvaranje u četiri zida imalo je i crnu stranu, mnogo ljudi, uglavnom mladih, ostalo je bez posla i stalnih prihoda. Nevladine organizacije spominju da je za trećinu porastao broj evidentiranih obiteljskih nasilnika, a psihijatri i psiholozi strahuju za zdravlje i psihu mnogih, a pogotovo mladih, zdravstvenog osoblja te roditelja s malom djecom.

Konzultanti svih boja i veličina, specijalizirani za kreiranje potrošačkih trendova i pogađanje potrošačkih navika na velikim su mukama jer ne mogu procijeniti u kojem će smjeru krenuti “krdo”.

Građani Rijeke na dan najvećeg broja oboljelih nose zaštitne maske i posjećuju terase kafića NAJNEIZVJESNIJA GODINA Otkrivamo kakve su božićnice po hrvatskim tvrtkama: Kod nekih stimulacija od 10.400 kn!

Jedno istraživanje u Londonu, na koje se pozvao BBC, pokazalo je da se dvoje od pet novih internetskih potrošača više ne namjerava vraćati u stvarne trgovine već će i dalje kupovati online. Ostvare li se te prognoze, popularni šoping-centri razasuti na periferiji velikih gradova lako bi se mogli pretvoriti u dostavna skladišta za pakete američkog Amazona ili kineskog Alibabe, koji polako istiskuju dosadašnje opskrbne lance. Amazon je i Hrvatsku prepoznao kao potencijalno dobru odskočnu dasku za distribuciju paketa u Europi. Kako više nitko ne šalje pisma ako to ne mora po sili zakona, dostava paketa donijela je kruh u ruke i državnim poštama i privatnim kurirskim službama.

Zagreb: Predstavljena platforma SINI za sigurnost djece i mladih na internetu | Autor : Sanjin Strukic/PIXSELL, Ilustracija Foto: Sanjin Strukic/PIXSELL, Ilustracija Zagreb: Predstavljena platforma SINI za sigurnost djece i mladih na internetu 05.02.2019., Zagreb - OS Izidora Krsnjavog. U povodu obiljezavanja Dana sigurnijeg interneta odrzana je konferencija na kojoj je predstavljena jedinstvena platforma SINI sa sadrzajima i certifikatima vezanima uz sigurnost djece i mladih na internetu. Na konferenciji su sudjelovali ucenici, nastavnici, predstavnici Centra za nestalu i zlostavljanu djecu iz Osijeka (CNZD), predstavnici A1 Hrvatska, Hrvatskog Telekoma, Tele2 i HAKOM-a. Na konferenciji su govorili: Miran Gosta iz HAKOM-a, Nina Isek Medjugorac iz Hrvatskog Telekoma, Sonja Miocic iz Tele2, Marina Rizman Matic iz A1 Hrvatska, Tomislav Ramljak iz Centra za nestalu i zlostavljanu djecu. Photo: Sanjin Strukic/PIXSELL

Hrvatski statistički zavod navodi da je udio internetske prodaje u ukupnom prometu u domaćoj trgovini na malo skroman i iznosi samo 1,2 posto, tako da su ga tek ove godine izdvojili i počeli statistički pratiti. Domaća je online prodaja tek u povojima, no raste brže od ostalih. U rujnu 2020. u usporedbi s istim mjesecom prethodne godine, porast prometa ostvarile su samo tri trgovačke struke, i to trgovina na malo internetom ili poštom za osam posto, ljekarne, medicinski i ortopedski te kozmetički i toaletni proizvodi za 5,9%, te audio i videooprema, željezna roba, boje i staklo, električni aparati za kućanstvo, namještaj i drugi proizvodi za kućanstvo za 1,7%, a na njih otpada samo 18,4% ukupnog prometa. U ostalim trgovačkim strukama, na koje otpada 81,6% ukupnog prometa, promet je pao. Prodaja na malo smanjila se oko sedam posto, što znači da u ovoj godini trgovci gube gotovo cijeli jedan mjesečni prihod iz 2019. godine.

U tržišnom lideru Konzumu, koji je prije pet godina prvi otvorio “klik” dućan”, kažu da im je pandemija donijela deset puta više internetskih kupaca i pet puta više narudžbi nego što su ih imali dosad, no ne otkrivaju ukupnu potrošnju. Konzum je na internetskoj prodaji angažirao dvjestotinjak radnika u tri smjene! U odnosu na ukupan broj od 11 tisuća zaposlenih Konzumovih radnika, jasno je da online prodaja i nakon koronskog preusmjeravanja prodaje na web, i najvećem trgovcu donosi skroman dio kolača.

Policijski očevid u Kozari boku gdje su napadnuta dva policajca NAPADAČI U BIJEGU Incident u Zagrebu: Napali i lakše ozlijedili policajce, jedan pucao u zrak

Damir Anić, analitičar Ekonomskog instituta Zagreb i stručnjak za trgovinu, kaže da raspoloživa statistika koja se odnosi na razdoblje prije pandemije pokazuje da Hrvatska zaostaje za prosjekom EU u pogledu internetskih kupnji. Prema podacima Eurostata, u 2019. godini 45% pojedinaca kupilo je neki proizvod ili uslugu preko interneta u Hrvatskoj, a u EU 63% pojedinaca. Iako postoji rast iz godine u godinu, još zaostajemo za prosjekom EU. Nepovjerenje i zabrinutost za sigurnost internetskih transakcija glavna su ograničenja internetskoj kupnji.

– Sasvim je sigurno da je pandemija utjecala na razvoj raznih oblika e-trgovine i da su se mnogi maloprodavači prilagodili tom trendu. Međutim, kako veliki broj potrošača preferira kupnju uživo u trgovinama (prema podacima DZS-a u 2019. godini 81% pojedinaca koji nisu kupovali preko interneta preferiralo je kupnju uživo), fizičke trgovine će i dalje imati prioritet kada je riječ o mjestu kupnje kod hrvatskog potrošača u odnosu na virtualnu kupnju i u postpandemijskom razdoblju. Veliki potencijal za rast u idućem razdoblju ima mobilna trgovina, tj. prodaja roba i usluga preko mobilnih uređaja – kaže Anić.

Godinama su trgovci pokušavali smisliti načine kako ljude uvesti u fizičke trgovine jer u njima troše više nego kad kupuju preko interneta, a sad ih, pak, silom prilika moraju držati na distanci.

Pregledavanje robe može igrati dublju ulogu u našem životu nego što se na prvi pogled misli. U svom radu “Identitet rekreacijskog kupca”, Michael Guiry, izvanredni profesor na sveučilištu Pennsylvania, uvjeren je da je pregledavanje po trgovinama postalo dio osobnosti. Ljudi, kaže taj profesor, maštaju dok se probijaju između polica trgovina, a pitanje je može li se ta razina hedonizma postići e-pregledavanjem.

iz školskih dana
Možete li prepoznati koji se poznati Hrvat nalazi na fotografiji iz 1978.?
UHVATI BIORITAM
Koji kronotip posjedujete? Upoznajte se s ovim unutarnjim satom koji trebate slušati
  • starlord:

    naravno da je došlo do eksplozije on line trgovine kad je puno veći izbor a često i dosta povoljnije cijene

  • neutrin0:

    U Hrvatskoj postoje nekoliko problema zbog kojih se ne razvija online trgovina. Prvi - pošta, ima monopol i visoke cijene. Drugi trgovci su neuki, pa u Hrvatskoj ni 30% tvrtki nema svoju web stranicu. Treće, kanali distribucije su neravnomjerno raspoređeni.

  • lajh1985:

    Ja sam u ducanu svaki treci-cetvrti dan kao i prije...odem uvijek po neko voce i povrce...ako mi se ne svidi ne kupim taj dan.Vazno da ima svjeze mesine