Hoće li zakonodavac iskoristiti izmjene zakona u povodu potpune liberalizacije tržišta poštanskih usluga, koja treba nastupiti 2013., za ponovno uvođenje plaćanja PDV-a na isporuke pisama ili preporučenih pošiljaka teških do deset kilograma? Do zakonske promjene, odnosno oslobođenja došlo je sredinom 2009., netom nakon što je vođenje Vlade preuzela bivša premijerka Jadranka Kosor, piše Poslovni dnevnik. U plemenitoj namjeri da zbog širega društvenog interesa tzv. univerzalne poštanske usluge pojeftine, uvrštene su u malobrojna izuzeća od plaćanja tog poreza. No nakon gotovo trogodišnje primjene tog rješenja važe se kakva je posljedica te odluke za građane i gospodarstvo kao korisnike tih usluga. Odnosno, imaju li od toga koristi?
Iskustvo je pokazalo da najveću korist od toga ima bogati financijski sektor, koji nije u sustavu PDV-a pa se sada pojavilo pitanje hoće li zbog novoga režima i Ministarstvo financija u svojoj borbi za svaku "proračunsku kunu" začepiti i tu rupu. Najveći apsurd toga poreznog rješenja je da se državna blagajna u krizi odrekla godišnje 50 milijuna kuna, a da od toga korist uglavnom imaju banke, leasing i osiguravajuće kuće, koje ne posluju u sustavu PDV-a. Stručnjaci tvrde da građani takvu poštedu u biti ne osjećaju. Zahvaljujući toj poštedi od PDV-a građani mogu uštedjeti svega 75 lipa po jednom pismu, no pisma u svakodnevnom životu prosječnoga građanina odavno su rijetkost. Građani ne šalju pisma, nego uglavnom u svojem poštanskom sandučiću dobivaju pisma financijske branše. Isto tako izuzeće od plaćanja PDV-a na te poštanske usluge za realni sektor, tj. tvrtke koje rade u sustavu PDV-a, ima neutralan efekt jer ne stvara trošak gospodarstvu.
Poduzetnici iz sustava PDV-a kažu da bi im plaćanje PDV-a na te usluge, povratak na rješenje prije promjene iz 2009., predstavljalo jednokratni trošak i gotovo minoran učinak jer bi se iznos plaćenog PDV-a u istom iznosu u kojem je plaćen odbio. Konačno, upozoravaju da proizvodna poduzeća sve manje koriste tradicionalnu poštansku uslugu pa da je taj ustupak države za njih beznačajan. A kako na tom području stoje banke s obzirom na to da nisu u sustavu PDV-a? Činjenica je da su one najveći "potrošači" jer svaki mjesec poštom šalju na milijune obavijesti, opomena, obračuna i reklama. Procjenjuje se da banke, kao i osiguravajuće kuće, mjesečno pošalju tri do četiri obavijesti u jedno kućanstvo. Tome treba pribrojiti i korištenje poštanskih usluga tih institucija prema gospodarstvu, kao i pakete do deset kilograma. Poznavatelji ocjenjuju da je na godišnjoj razini više od pedeset milijuna njihovih "običnih" pisama.
Cijeli tekst pročitajte ovdje.
A banke, osiguranja i slični taj trošak kao neće prebaciti na krajnjeg korisnika ??!! Možda ne direktno u usluzi same pošiljke, ali će dodati npr. povećani trošak vođenja računa, ili povećati naplatu platnog prometa ili izdavanje potvrda o plaćenim računima ili .... izbor je povelik !!