Ministar Slavko Linić napao je poslodavce zaključivši da ne žele plaćati poreze i da im zapravo kod zakona i poteza Ministarstva financija najviše smeta politička opcija. Direktor Hrvatske udruge poslodavaca Davor Majetić poručuje da poslodavci nakon četiri godine krize nemaju od čega platiti poreze i da nas čeka teška jesen.
PDV za nas nije neutralan
Je li istina da je Vlada oslobodila poduzetnike oko 3 milijarde kuna poreznog opterećenja?
Od tri milijarde, 2,4 milijarde kuna odnosi se na zdravstveni doprinos, ali 40% mase plaća ide u državnu upravu pa je privatni sektor oslobođen za 1,5 milijardi kuna, što pozdravljamo, kao i smanjenje parafiskalnih poreza. Ipak, ovo je tek drugi mjesec u kojem novac ostaje u tvrtkama i bit će upotrijebljen za plaćanje nelikvidnosti, a ne za investicije. O PDV-u se priča kao da je neutralan za poslodavce. Nije tako. Zbog pada potrošnje poslodavci su velik dio PDV-a progutali u maržama kako bi cijene potrošaču ostale iste.
Ministar financija Linić pita se što bi poslodavci htjeli?
Poslodavci pozdravljaju napore Vlade pa i ministra financija u pokušajima da se neke stvari promijene na bolje. U tom smislu je upravo i zahtjev poslodavaca: mi želimo samo da nam uvjeti sliče na one kakve imaju naši konkurenti, oni s kojima se natječemo ponudama na inozemnom i našem tržištu. Želimo i odnos prema poduzetnicima u kojemu nas se neće sve tretirati kao kriminalce, već će se s onima koji su zalutali u poduzetništvo baviti tijela pravne države. Ispada da poduzetnici namjerno ne plaćaju poreze, ne isplaćuju doprinose radnicima pa ih treba sve strpati u zatvor, a prethodno im oduzeti imovinu. To stvara lošu klimu za investitore. Investicije nam trebaju hitno i već nekoliko milijardi kuna čini razliku i pokreće gospodarski kotač koji je opasno usporen. Država mora pokrenuti reforme i prestati samo pričati o njima. Na red mora doći reforma tržišta rada, javna uprava mora povećati efikasnost i skratiti procedure. I dalje nam je velik problem pravosuđe, ali i obrazovanje. Upravljanje javnim poduzećima mora biti efikasno i moderno, njihovu neefikasnost skupo plaćaju i građani i poduzeća.
Je li normalno da su u javnom sektoru plaće veće nego u privatnom?
Suludo je da privatni sektor, koji financira cijelo društvo i državu, živi na rezervi dok javni sektor živi neki drugi život. Veselimo se najavama Vlade da je toj logici došao kraj. Veselili bismo se da se taj zaokret učini što prije jer je stanje neodrživo. U posljednje četiri godine privatni je sektor značajno smanjio i troškove i plaće, ali, na žalost, i broj radnika. Prihodi su nam pali i sasvim je razumljivo da se pokrivamo pokrivačem koliki imamo. Istodobno je javni sektor, a tome je znatno pridonijela bivša vlada, živio kao da ga se to ne tiče. Sadašnji pregovori sindikata javnog sektora i Vlade već su zapeli na sličnoj stepenici kao i u prethodnim godinama. Nema svijesti ni odgovornosti za trenutak u kojemu živimo i radimo. Ako nema novca, ne možemo trošiti ono što nismo zaradili.
Proračun se puni bolje nego lani, a pad neto dobiti je 73%. Kako?
Pitanje je je li pametnije usredotočiti se na naplatu poreza i punjenje proračuna, koji se bolje puni zbog vraćanja starih dugova, ili se baviti razvojem gospodarstva i pokušati stvoriti kapital koji će otvoriti radna mjesta. Izlazak iz krize potaknut će privatni sektor jer državna poduzeća za to nemaju ni snage ni financijske sposobnosti. Investicije koje planira Vlada protupožarni su element, ali kratkog je to daha. Ako se privatni sektor ne pokrene, imat ćemo istu situaciju za godinu dana, samo s većim dugom.
Hoće li se ritam punjenja proračuna održati do kraja godine?
Manje radimo, manje se troši i manje zarađuje. To je znak da će biti manje poreza i od dobiti i od PDV-a. Na žalost, i da će biti i novih otkaza pa time i manje novca od doprinosa. Ako se ovim tempom nastavi, jesen će biti vrlo izazovna.
Ima li šanse za 0,8% rasta?
Na žalost, nisam optimist, iako bih to volio biti. Ne vidim da se reforme događaju, samo da se o njima priča. U međuvremenu investicija koje bi nam dale daha neće biti. Poruke iz Vlade stvaraju vrlo lošu atmosferu u poduzetništvu, porezni klin je vrlo visok i ulagači koji dolaze u Hrvatsku sve to analiziraju i vide.
Jesmo li došli do dna? Predviđate li slom?
Trend je loš, ali je situacija donedavno bila upravljiva. Jesen i kraj godine moglo bi biti vrijeme kada više nećemo moći kontrolirati situaciju. Ni MMF nije opcija koju treba a priori odbiti. Možemo još upravljati situacijom, ali to trebamo odmah početi.
Nije da ne želimo, nemamo
Državi dugujemo 51 milijardu kuna poreza, a ministar Linić tvrdi da poslodavci ne žele plaćati poreze...
Ispada da su poslodavci grupa ljudi koja želi prevariti državu. Počeli smo trošiti svoju supstanciju pa danas nemamo kapitala ni za rješavanje osnovnih potreba, a kamoli za investicije.
Koje su vam glavne zamjerke na Opći porezni zakon i Zakon o financijskom poslovanju?
Želimo plaćati porez, tako je jedino moguće raditi. U OPZ-u je sporan način provođenja reda. Što kada poslodavac nema za porez, što će se dogoditi. Danas je puno poslodavaca u toj situaciji, a mislimo da prijedlozi vode u nered. Zašto predsjednik uprave javnog poduzeća ne odgovara kada ne plaća račune. Nema razlike između njega i ostalih menadžera, osim u vlasništvu.
Neki su HUP-ovci bili mnogo otvoreniji od vas pa su rekli da država cijedi poduzetnike...
Već smo četiri godine u teškoj krizi i svi duguju svima pa i državi. Činjenica je da na računu nema novca i da ne možete platiti obveze. Prema OPZ-u, nečija procjena da ste zlorabili položaj može dovesti do gubitka osobne imovine. Doći ćemo u situaciju da nitko neće htjeti biti direktor, a pitanje je i što će reći investitori kada sve to skupa vide jer su ti zakoni problematični i prema pravilima EU pa čak i Ustava. Za privatne poslodavce predviđene su drakonske kazne, a za javna poduzeća predviđena je revizija koja može ustanoviti pogrešku, ali nema odgovornosti za poteze.
HUP- ovci - Linić ne poznaje dijalog, on je "starog kova i priznaje samo monolog " -još u socijalizmu su svi privatnici bili lop...., mada je onda - što se tiče posla, naplate, potrošnje, investicija..... bog po zemlji hodal"- tolji hodal"- to mu je ostalo - ne mogu se "okoštali mijenjati"