Naslovnica Biznis Gospodarstvo

Biti nezaposlen u Hrvatskoj – nova prilika za bijeg s burze tek u proljeće

Radnika nema, a status dugotrajno nezaposlenih ima 88.000 ljudi. Svaki drugi 
u dobi od 40 do 49 godina ima fakultet
13. kolovoza 2017. u 09:05 39 komentara 3981 prikaza
Građevinari su ovog ljeta dobili pravo da dodatno uvezu 2000 stranaca jer na burzi nema ljudi koji im trebaju
Foto: Boris Ščitar/Večernji list/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/2

U srpnju je zaustavljen pad broja nezaposlenih na približno 170.000 ljudi, od kojih 30 tisuća radnika nema ni jednog dana radnog staža, 42 tisuće mlađe je od 29 godina, a 60 tisuća je starijih od 50 godina i vjerojatno se do kraja radnog vijeka neće uspjeti zaposliti. Svakog drugog nezaposlenog radnika, njih 88 tisuća, burza rada vodi kao dugotrajno nezaposlenog, jer su u evidenciji dulje od godinu dana. Dulje od dvije godine posao traži 68 tisuća nezaposlenih. Tako velik udio dugotrajno nezaposlenih gorak je podsjetnik da se hrvatsko društvo i ekonomija bore s velikim strukturnim ograničenjima i problemima, bez obzira na to što poslodavci kukaju o nestašici radne snage, a država povećava kvote za strane radnike.

HZZ Statistika Nakon 5 mjeseci pada broj nezaposlenih porastao za 0,6 posto

Što su ljudi stariji, to su i njihove šanse za zaposlenje manje. Tako analitičar HZZ-a Darko Oračić u analitičkom biltenu HZZ-a navodi da je dugotrajno nezaposleno čak 82 od 100 nezaposlenih starijih od 60 godina. Ljudi koji ostanu bez posla u dobi od 50 do 54 godine također u većini (66 posto) dospijevaju u kategoriju dugotrajno nezaposlenih, a da nešto duboko ne štima u društvu jasno je i iz podatka da je dugotrajno nezaposleno čak 52 posto nezaposlenih u dobi od 35 do 39 godina. Ljudi u najboljim godinama, očito, nemaju najbolja zanimanja, ili žive u umrtvljenim sredinama gdje su svaka profesija i zanimanje jednako loši.

Ne pomaže ni diploma

Primjerice, svaka druga dugotrajno nezaposlena osoba u dobi od 40 do 49 godina ima fakultetsku diplomu! Silan novac koji se usmjerava prema mladim ljudima i programi njihova uključivanja u svijet rada očito,nisu dovoljni ni za sve mlade ljudi, jer je među dugotrajno nezaposlenima 30 posto mladića i djevojaka starih između 20 i 24 godine. Hrvatska je, dakle, uspjela spustiti stopu nezaposlenosti na rekordno niske razine, ispod 11 posto, ali u isto vrijeme broj nezaposlenih odgovara broju stanovnika Međimurske županije, te će se sukladno uobičajenim sezonskim oscilacijama povećavati sve do proljeća 2018. godine i početka nove turističke sezone. Sociolog Teo Matković pojašnjava da je u prošle tri godine, u svakom danom mjesecu broj nezaposlenih bio za oko 50 tisuća niži nego u prethodnoj godini, no to smanjenje nije bilo rezultat povećanja zaposlenosti. Burzu rada prazne loša demografska kretanja, iseljavanje, privremeno zapošljavanje pa i državne mjere poput stručnog osposobljavanja.

HZZ | Autor :

- Nezaposlenost se “postarala” i sada je često karakterizira radno iskustvo. No radno iskustvo samo po sebi nikad nije bilo najsnažnija odrednica mogućnosti nalaženja posla, naglašava Matković. Očito, iseljeni radnici ne fale domaćim poslodavcima jer “raubaju” radnike koje imaju.

I Zvonimir Savić, analitičar Hrvatske gospodarske komore, upozorio je da se hrvatska stopa nezaposlenosti sada formira na znatno nižim razinama zaposlenosti i aktivnosti nego prije krize. Primjerice, Hrvatska je u svibnju 2008. godine imala 13 posto nezaposlenih (danas je stopa pala na 10,8%) pri razini zaposlenosti većoj za 167 tisuća nego što je sada, nezaposlenosti većoj za 52 tisuće, ali i s 220 tisuća više radno aktivnih stanovnika nego što ih Hrvatska ima danas.

Konobar mojposao Ako tražite posao, ovdje ćete se najbrže zaposliti u Hrvatskoj!

Poslodavci traže od Vlade da hitno mijenja obrazovne programe i useljeničku politiku. Slovenski model zapošljavanja stranaca, koji nije zacementiran godišnjim kvotama već ovisi o ponudi i potražnji, zapeo je za oko Luki Buriloviću, šefu HGK. Komora predlaže i ukidanje zabrane maloljetnicima da rade poslije 20 sati ili pak zapošljavanje umirovljenika a da im se ne uskrati isplata mirovina. Po uzoru na Austriju i Njemačku, priprema se i reforma strukovnih škola tako da se 60 do 70 posto nastave održava u tvrtkama, što bi ubacilo mlade na tržište rada još za vrijeme školovanja.

Obeshrabrenih 180.000

No, Hrvatska osim registriranih u evidenciji nezaposlenih, podsjeća Teo Matković, ima i oko 180 tisuća obeshrabrenih radnika, koji bi željeli raditi, ali trenutačno ne traže aktivno posao te uglavnom nisu prijavljeni na HZZ.

Prema anketi radne snage, u godinama prije krize obeshrabrenih je radnika bilo manje od sto tisuća.

- Europsko tržište rada otvoreno je našim građanima, što je velik izazov za domaće poslodavce u vremenu rastuće potražnje za radom. Tvrtke se moraju boriti za zaposlenike – ulagati u osposobljavanje i usavršavanje, radne uvjete, plaće, trajno zapošljavati te pri tome osigurati dostatnu produktivnost kako bi ostale konkurentne - kaže Matković.

No, programi kojima država motivira poslodavce da ulažu u radnika lošije su prihvaćeni od mjera kao što je stručno osposobljavanje kojima im država “gotovog čovjeka” besplatno isporuči u ured.

radnici, prosvjed Mladi za mirovinu Britanci traže radnike starije od 50, naši ih neće ni uz poticaje Hrvatska nije pronašla recept za zapošljavanje vlastite radne snage, pa su ljudi postali izvozni proizvod NA BURZI KAO 1975. Najmlađa radna snaga u Hrvatskoj: Dugo studiraju, rade na crno ili bježe van Dijana 
Jurasić Mladi odlaze jer ne kane raditi za mizeriju, bez budućnosti

Nezaposleni dulje od godinu dana (postotak unutar struke)

Ručni pakiratelji

82,3 %

Zaštitari

71,2 %

Radnici za vrtlarske

radove

71,2 %

Rukovatelji teretom

70,9 %

Radnici u niskogradnji

70,2 %

Jednostavna zanimanja u industriji

69 %

Radnici na poljoprivrednom gospodarstvu

68,8 %

Domaćinska zanimanja u uredima, hotelima

68,7 %

Čistači i kućne pomoćnice

68,2 %

Ratari

65,1 %

Dostavljači/nosači

65,1 %

Kovinoglodači

64,8 %

Radnici u visokogradnji

64,3 %

Soboslikari, ličioci

64,3 %

Prodavači na štandovima

64,3 %

Krojači, krznari i klobučari

64,2 %

Radnici za šumarske radove

62,5 %

Kuhinjski pomoćnici

62,4%

Skladišni službenici

61,3 %

Rukovatelji kamionima s dizalicom

61,1 %

Mehaničari i monteri industrijskih strojeva

60,2 %

Vozači lakih dostavnih vozila

59,9 %

Zidari     

Elipso

  • Pikacu:

    OVO JE ISTINA I REALNI ŽIVOT...Ja sam student, idem na 2 faksa i zaradujem za zivot samostalno... druge studente boli briga za život i buducnost.... 90% studenata i đaka uopce ne zanima ono što su upisali, ono što uce i ... prikaži još! nešto što bi mogli sami napraviti dok su mladi a ne starci od 40,50 god.... a za posao je uvijek vremena, odbacite nebitne stvari u životu i uživati ćete u svom radu i produktu... svaki dan mozete naci vrijeme za zabavu i biti sretni... a ne cekati da vam neko servira juhu i pozove... e tebe sam cekao... to ne postoji... budite skromni kad imate i nemate, budite radišni i nema šanse da vam se vrata neće otvoriti... poćnite od maloga prema velikom... budite dobri

  • Avatar Becarina
    Becarina:

    Ni dvije velike svjetske krize 2008e nisu bile toliko katastrofalne za hrvatsku drzavu poput 4 godine vlade SDPa i Zorana Milanovica. Prebrodili smo ih bez gotovo ikakve stete , Milanovica cemo osjecati jos 20 godina, pozvao je nezaposlene na selidbu ... prikaži još! iz drzave kak bi popravio statistike nezaposlenih, prouzrocio stampedo koji je tesko zaustaviti. HDZova vlada je zaustavila bankrot popravila situaciju , malo presporo radi utega na nozi zvanog most inace bo prosle godine zaustavila iseljavanje, sad kad ima radnih mjesta nema radne snage!!! Moramo useljavati radnu snagu , meni to izgleda kao namjerni SDPov plan koji je most nastavio svojim opstrukcijama nako pada sdp vlasi.

  • Avatar opasnalisica
    opasnalisica:

    Milanoviceva vlada je zaposljavala strogo po modelu "ONI otkaz MI na radna mjesta. HDZova vlada trebala je nastaviti istom mjerom umjesto javnih natjecaja tako da vise sele oni, bila bi manja steta.