Glavna je poruka koja se može iščitati iz nerevidiranih polugodišnjih rezultata banaka koje je objavio HNB da bankarsko poslovanje postaje niskoprofitabilan, a za određeni broj banaka i visokorizičan biznis. Ukupno je dobit hrvatskih banaka u prvih šest mjeseci ove godine u odnosu na isto lanjsko razdoblje smanjena za 856,57 milijuna kuna, odnosno sa 2,12 milijardi na 1,26 milijardi kuna. Drugim riječima, sve skupa hrvatske banke imale su nižu dobit nego HT u prvoj polovici godine (1,36 milijardi), a i ta telekomunikacijska kompanija pretrpjela je veliki pad dobiti od čak 17,8 posto. Ti podaci, a pogotovo najnovije vijesti iz financijskog sektora, upućuju na dramatično pogoršavanje općih uvjeta poslovanja koje teško trpe čak i oni dosad dokazano najuspješniji.
Može se reći da banke iza sebe sada imaju izgubljeno desetljeće jer im se dobit vratila na razinu nižu nego 2002. godine.
Antibiznis klima
Banke gube novac na reprogramima i odgodama plaćanja u korporativnom sektoru, razvlače se postupci predstečajnih nagodbi, povećavaju se iznosi rizičnih kredita stanovništvu, a poseban utjecaj sigurno ima i sve snažnije antibankarsko i opće antibiznis raspoloženje u znatnom dijelu javnosti i političkih krugova. U prvom polugodištu posebno snažan utjecaj na profite banaka imala je i oštrija HNB-ova politika rezervacija za loše zajmove. Granica ukupne profitabilnosti hrvatskih banaka postala je toliko ekstremno niska da je vrlo velika vjerojatnost kako će strani vlasnici sve više svoje investicije preusmjeravati na manje rizična, veća i profitabilnija tržišta.
– Malo tko u Hrvatskoj zna pročitati značenje bankovnog profita. Visok profit znak je da se i u budućnosti očekuje pozitivna gospodarska aktivnost, a nizak da se vozi na rezervi. Od početka krize prije pet godina banke su prvo spašavale proračun, zatim su nizu poduzeća koja su zapala u teškoće davale priliku za predah, reorganiziranje biznisa i nastupa na tržištu, a u isto su vrijeme dvije trećine dobiti iz posljednjih deset godina zadržale. I dobar dio isplaćene dobiti reinvestiran je u Hrvatskoj. Sada je taj potencijal potrošen nepovoljnim institucionalnim okruženjem, hajkom, ali i nesposobnošću gospodarstva i države da iskoriste priliku koju im je jak bankarski sektor otvarao – komentirao je Željko Ivanković, glavni urednik magazina Banka.
Jedanaest gubitnika
Uz smanjenje dobiti valja istaknuti da je čak jedanaest hrvatskih banaka zabilježilo gubitak. Ti gubici osjetno su viši nego u istom lanjskom razdoblju. Centar banka povećala je gubitak za više od 14 milijuna kuna, na ukupno 66,4 milijuna kuna, a što je za bankarsku instituciju te veličine vrlo zabrinjavajući gubitak. Visok gubitak zabilježila je i stabilna Societe Generale, čak 54 milijuna kuna, što je očigledno posljedica oštrije politike rezerviranja za loše zajmove koju provodi središnja banka. Gubitke više od 20 milijuna kuna imale su Vaba i Karlovačka banka. Niz manjih banaka s gubicima čeka neizvjesna konsolidacija.
>>U 5 od 7 hrvatskih banaka broj zaposlenih veći nego prije krize
