Investicije

Velika gužva na hrvatskom tržištu podatkovnih centara

data
Foto: Thinkstock
19.11.2014.
u 19:30

Podatkovni centri postali su nova ključna IT infrastruktura putem koje se prodaje cijela lepeza informatičkih proizvoda i usluga

Iako do prije tri godine najuspješniji hrvatski podatkovni centar (data centar) Altus IT nije ni postojao, ove godine planira od prodaje usluga kao što su smještaj poslužitelja, automatiziranog backupa i prodaje virtualnih računala i poslužitelja imati promet veći od milijun eura. Lani je, prema podacima Poslovne Hrvatske, tvrtka Altus IT imala rast prihoda od 31 posto na 6,1 milijun kuna uz neto dobit od 750 tisuća kuna.

Goran Đoreski, direktor Altus IT-a, zato nije iznenađen što je Vipnet uložio dodatnih milijun eura u vlastiti novi podatkovni centar.

– Projekcije za zadnje tromjesečje upućuju na to da će Altus IT u ovoj godini zadržati dosadašnji tempo rasta, a već ugovoreni poslovi i poslovi koji su pred ugovaranjem daju naslutiti da bi rast u idućoj godini mogao biti veći nego do sada – kaže Đoreski čija je tvrtka u dvije godine izvoz povećala deset puta, na 1,2 mil. kuna.

Dobra perspektiva

Posljednjih godina svi veći operatori uložili su podatkovne centre. Hrvatski telekom lani je u taj posao uložio 60 milijuna kuna. Konsolidirao je svoje podatkovne centre i posebno ojačao onaj u Zagrebu. U HT-u kažu da imaju velika očekivanja od tržišta podatkovnih centara i popratnih cloud usluga u koje je pak uključeno sve od fiskalizacije i praćenja vozila do ERP, CRM i uredskih aplikacija.

Podatkovni centri postali su nova ključna IT infrastruktura putem koje se prodaje cijela lepeza IT proizvoda i usluga od virtualnih računala i poslužitelja do softvera.

– Planovi HT-a su da ostanemo vodeći pružatelj ICT usluga na vrlo fragmentiranom tržištu, na kojem se očekuje daljnja konsolidacija – ističu iz HT-a.

U Vipnetu kažu da investicijom u novi podatkovni centar žele postati pružatelj cjelovitih telekomunikacijskih i ICT rješenja za poslovne korisnike. Od tržišta pak očekuju mnogo.

– Gartnerove procjene su da će ovo tržište rasti 9% godišnje u iduće tri godine, uz napomenu da je tržište u Hrvatskoj još u začecima pa se očekuje i veća stopa rasta – objašnjavaju u Vipnetu.

Od telekoma je u posao podatkovnih centara snažno ušao i Metronet koji je, uz osnovne usluge podatkovnog centra, prvi napravio svoju tržnicu aplikacija Cloudmarket.hr preko koje prodaje softver domaće proizvodnje. Luka Rukavina iz Metroneta kaže da time domaćim proizvođačima softvera omogućuju da jednostavnije izvoze.

– S infrastrukturnim i aplikativnim cloud uslugama ponajprije smo usmjereni na domaće tržište – kaže Rukavina.

Slično radi Vipnet preko Cloudmarket.Vip.hr-a te HT preko svog ICTmarketplace.hr-a. Takav model prodaje softvera, pri čemu se on tvrtkama isporučuje kroz mjesečni najam putem interneta, postao je najbrže rastući segment cijelog hrvatskog IT tržišta. IDC Adriatics ga od 2012. procjenjuje na 43,4 milijuna kuna. Boris Levenski iz Terrakoma ističe da i oni idu tim smjerom.

– Trenutačno smo fokusirani na prodaju infrastrukturnih usluga našeg podatkovnog centra i tu bilježimo značajan rast – kaže Levenski.

Ograničenja ipak ima

Ipak, postoje i ograničenja u rastu tog tržišta. Vidljivo je to iz rezultata tvrtke PCK, koja u Jastrebarskom ima najveći i najsuvremeniji podatkovni centar u Hrvatskoj u koji je Nexus FGS uložio 40 milijuna kuna. Iako je tvrtka lani upeterostručila prihod, on je iznosio 989,6 tisuća kuna uz gubitak od 5,7 milijuna kuna.

Direktor najuspješnijeg podatkovnog centra Altus IT-a kaže da je ključno znati pogoditi potrebe klijenata. U Hrvatskoj, objašnjava, to tržište još nije zasićeno.

– Tehnološki naprednije tvrtke prepoznaju naše usluge, a vidimo slučajeve da i mnogi telekomi ne razmišljaju više o gradnji vlastitih lokacija za disaster recovery i tu je kriza utjecala na to da se racionalnije razmišlja o troškovima i time potrebi korištenja usluga profesionalnih podatkovnih centara – zaključuje Đoreski.

>> Kriza i regulativa utječu na poslovanje

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije