Veliki književni skandal koji potresa Francusku zatresao je i svijet spisateljstva. Tridesetosmogodišnji haićansko-kanadski pisac Thélyson Orélien upravo je osvojio nagradu Prix du Roman Fnac, prvu veliku književnu nagradu sezone, za djelo "C'était ça ou mourir", odnosno "Ili to ili smrt". Istodobno je finalist za dvije najprestižnije godišnje nagrade za djela na francuskom jeziku, Goncourt i Renaudot, koje će uskoro biti dodijeljene. Bila je to prava senzacija jer je riječ o prvom Orélienovu književnom djelu. A onda je netko na njegovoj knjizi napravio test umjetne inteligencije. Rezultat je bio poprilično šokantan: prema toj analizi, autor knjige nije Orélien, već jedan od modela umjetne inteligencije.
U utorak je malo poznata skupina Balance ton Claude, pri čemu se Claude odnosi na veliki jezični model tvrtke Anthropic, ustvrdila da je knjigu "gotovo u potpunosti" napisala umjetna inteligencija. Orélien je to opovrgnuo. "Testirali smo nekoliko odlomaka iz različitih dijelova rukopisa i dobili identičan rezultat: 100 posto umjetna inteligencija", objavila je skupina na platformi X.
Prema njihovim navodima, analiza je provedena programom nazvanim Pangram, za koji tvrde da je "uvjerljivo najprecizniji" te da je vjerojatnost pogreške gotovo zanemariva. Sastav skupine koja stoji iza inicijative nije poznat. Potrudili smo se pronaći Pangram i isprobali ga. Riječ je o vrlo brzom i učinkovitom alatu koji funkcionira jednostavno: tekst koji želite analizirati zalijepite u predviđeno polje, kliknete gumb i za nekoliko sekundi dobijete procjenu koliko je teksta zapravo nastalo uz pomoć nekog od velikih jezičnih modela.
Uz dodatnu doplatu Pangram provjerava i postoje li u tekstu elementi plagiranja. Ako se takvim alatima može vjerovati, čini se da je na taj način vrlo jednostavno povući jasnu granicu između ljudskog autorstva i sadržaja nastalog uz pomoć umjetne inteligencije. No tu priča postaje znatno složenija. Kako javlja BBC, jedan od niza globalnih medija koji se bave ovim slučajem, haićansko-kanadski pisac odbacuje optužbe.
"Oduvijek sam volio stvaralaštvo i književnost. Ne vidim zašto bih osjećao potrebu koristiti stroj", izjavio je za francuski list Libération. Rekao je i da sa svojim urednikom "priprema dokumentaciju" kojom će dokazati da je knjigu napisao samostalno. "Moja je tradicija haićanska i karipska. Slike, ponavljanja i ritmovi predstavljaju živu riječ; oni su moji", rekao je. U njegovu obranu stala je i izdavačka kuća Grasset, istaknuvši da su te optužbe "iznimno uvredljive za pisca s izvanrednom životnom pričom", čije je "stvaralaštvo izvorno i snažno".
Roman, naime, pripovijeda priču o učitelju koji bježi pred nasiljem bandi na Haitiju i o njegovim pustolovinama prije nego što napokon stigne u Kanadu, gdje ponovno otkriva "pravo da diše bez straha". I upravo tu dolazimo do, barem po nama, stvarnog prijepora. Je li zaista opravdano uskratiti svijetu istinu o strahotama koje se na Haitiju događaju već godinama samo zato što onaj tko ih želi prenijeti nije dovoljno talentiran pisac?
S druge strane, može li se čovjeku koji unaprijed nije naznačio da je cijelu knjigu napisao uz pomoć umjetne inteligencije uopće vjerovati? Ovo sasvim sigurno nije prvi ovakav slučaj, kao što sasvim sigurno nije ni posljednji. Ovaj slučaj podsjeća na kontroverzu oko priče "The Serpent in the Grove" trinidadskog pisca Jamira Nazira, kojoj je u srpnju prvotno oduzeta nagrada Commonwealtha za kratku priču zbog sumnji da je napisana uz pomoć generativne umjetne inteligencije.Nagrada je naknadno vraćena nakon što su organizatori potvrdili da su uvjereni u autentičnost teksta.
Postoji, međutim, i druga strana cijele priče – nepovjerenje u točnost umjetne inteligencije kao takve. Kritičari Pangrama i drugih sustava za otkrivanje sadržaja generiranog umjetnom inteligencijom tvrde da su oni nepouzdani jer različiti programi često daju različite rezultate pri analizi istih tekstova. U BBC-jevoj analizi točno primjećuju kako ti alati zapravo ne znaju tko je, ili što je, napisalo određeni tekst. Umjesto toga, traže obrasce koji su uobičajeni za tekstove koje generira umjetna inteligencija. No takvi se obrasci mogu pojaviti i u tekstovima koje su napisali ljudi. I ovo smo provjerili. Tvrdnja da različiti alati daju različite rezultate doista jest točna.
No s obzirom na dosadašnja iskustva i stalni napredak strojnog učenja, na kojemu se modeli umjetne inteligencije zasnivaju, ovakvi će alati sasvim sigurno postajati sve točniji te vrlo vjerojatno uskoro dosegnuti visoku razinu preciznosti. Na kraju, autori inicijative "Balance ton Claude" izjavili su da je utvrđeno kako Pangram donosi pogrešnu procjenu o tekstu generiranom umjetnom inteligencijom samo jednom u 24.400 slučajeva.
Otvori KEKS Pay
