Ambrozija ne mora rasti u dvorištu, parku ili na livadi pokraj kuće da bi njezina pelud završila u našem domu. Lako se prenosi zrakom, a dio možemo unijeti i sami, na odjeći, obući, kosi ili predmetima koje unosimo u dom. Prof. dr. sc. Božena Mitić iz Botaničkog zavoda zagrebačkog PMF-a kaže da se pelud ambrozije lako širi vjetrom.
– Ambrozija se oprašuje vjetrom i najveći problem pri širenju peludi jest ako je imamo blizu kuća i naselja. Pelud se zračnim masama može širiti i stotinama kilometara od izvora, ali to su povremene epizode – objašnjava Mitić. Zato je, dodaje, najvažnije ambroziju ukloniti prije nego što procvjeta i počne ispuštati pelud. Jednom kada pelud završi u okolišu, gotovo je nemoguće spriječiti njezin ulazak u dom.
– S obzirom na to da je sva pelud jako sitna, nalazi se svuda oko nas i na nama. Dakle, ne samo da je u kuće unosimo mi i naši ljubimci, nego je mogu donijeti i predmeti koje unosimo u kuću. Može je donijeti i vjetar kroz otvorene prozore i vrata, a pelud se i inače nalazi unutar naših kuća. Nemoguće ju je posve eliminirati – kaže Mitić. Kada krene sezona ambrozije, cilj je smanjiti njezinu koncentraciju u prostoru. Može nam pomoći presvlačenje nakon dolaska izvana, ostavljanje obuće na ulazu i tuširanje prije spavanja. Za alergičare su, domeće profesorica, posebno nepovoljni lijepi i vjetroviti dani, kada se pelud najlakše širi. Kiša smanjuje koncentraciju, no tada se mogu pojaviti spore plijesni koje također izazivaju alergije, zaključuje Božena Mitić, spominjući i važnu ulogu koju u smanjenju koncentracije peludi u domu imaju ventilacija i uređaji za pročišćivanje. Zaštita može početi već od mrežice za prozor koja stoji oko 22 eura, dok se cijene pročišćivača zraka s HEPA filtrom kreću od oko 76 do gotovo 400 eura. Zamjenski filtri stoje od približno 25 do 80 eura, a za neke modele preporučuje se njihova zamjena svakih šest do 14 mjeseci. Prof. dr. sc. Igor Balen, voditelj Katedre za toplinsku i procesnu tehniku na FSB-u, ističe da je kod zaštite od peludi ključno kako se vanjski zrak dovodi u prostor.
– Klimatizacija je proces obrade zraka koji obavezno uključuje dovođenje vanjskog zraka u unutarnje prostore zgrade. Taj se dio procesa naziva ventilacija. S obzirom na to da se pelud alergena unosi u prostor iz vanjskog okoliša, očito je da unos nefiltriranog zraka izvana predstavlja glavni izvor peludi u prostoru. Zanemarujući unos na odjeći ili obući, pelud najčešće ulazi kroz prozore i vrata – objašnjava Balen.
Dobra zaštita, navodi, postigla bi se ventilacijskim sustavom koji dovodi filtrirani vanjski zrak i istodobno odvodi nešto manju količinu zraka iz prostora. Tako se smanjuje potreba za otvaranjem prozora i izravan unos peludi. Budući da mehanička ventilacija nije ugrađena u većini zgrada, jedna od mogućnosti su sobni pročišćivači zraka koji zrak provode kroz filtre. Upravo se kod pročišćivača potrošači često susreću s oznakom HEPA. No Balen upozorava da ona ne bi trebala biti jedini kriterij pri odabiru uređaja.
– HEPA filtri u klimatizaciji strogo su klasificirani posebnim normama. Skeptičan sam oko toga da se kod sobnih pročišćivača zaista radi o takozvanoj apsolutnoj filtraciji. Tim više što je poznato da se veličina čestica alergena može uspješno filtrirati filtrima znatno ispod razine HEPA – kaže Balen. Kod odabira pročišćivača važni su protok zraka i veličina prostorije. Za veći prostor potreban je veći protok kako bi se dovoljna količina zraka kroz filtre provela u kraćem vremenu, dodaje stručnjak. No i dobar uređaj može izgubiti svoju svrhu ako se pravilno ne održava.
– Osnovne pogreške su neodržavanje i neredovita zamjena filtara, njihovo ispiranje, odnosno propuhivanje, prekomjerno otvaranje prozora i slično. U pravilu, treba se pridržavati uputa proizvođača opreme i filtre zamijeniti novima u odgovarajućim vremenskim intervalima – ističe Balen.
Pojašnjava i kako jednostavni kućni klima-uređaj u pravilu nema funkciju dovođenja filtriranog vanjskog zraka u prostor, tako da je njegov utjecaj na razinu alergena u unutarnjem zraku vrlo mali, dodaje Balen. Filtar u takvom uređaju najčešće je tek gruba mrežica namijenjena zadržavanju krupnije prašine. Zato je njegovo čišćenje važno za pravilan rad klima-uređaja, ali ga ne treba poistovjećivati sa sustavom filtracije namijenjenim mehaničkoj ventilaciji, zaključuje profesor s FSB-a.
Otvori KEKS Pay
