Kupnja proizvoda iz internetskih trgovina izvan Europske unije mogla bi uskoro postati skuplja, iako Europska komisija tvrdi da nova naknada nije namijenjena potrošačima. Riječ je o privremenoj carinskoj pristojbi od tri eura za pošiljke male vrijednosti koja je stupila na snagu 1. srpnja, a stručnjaci upozoravaju da će se dio tog troška vrlo vjerojatno preliti na krajnje kupce. Kako piše Euronews, Europska komisija od 1. srpnja primjenjuje privremenu naknadu od tri eura za obradu pošiljaka vrijednosti do 150 eura koje u Europsku uniju stižu iz zemalja izvan bloka i isporučuju se izravno kupcima. Mjera će biti na snazi do 1. srpnja 2028., kada bi trebala biti zamijenjena novim pravilima u sklopu sveobuhvatne reforme europskog carinskog sustava.
Iz Komisije poručuju da je cilj ove mjere osigurati pošteniju tržišnu utakmicu za europske tvrtke te pomoći u pokrivanju troškova obrade sve većeg broja malih pošiljaka koje svakodnevno pristižu u EU. Nakon objave mjere na društvenim mrežama pojavile su se tvrdnje da će internetska kupnja zbog toga automatski poskupjeti. Europska komisija odgovara da naknadu plaćaju internetske platforme, a ne sami kupci. Glasnogovornik Komisije za Euronewsov fact-checking projekt The Cube istaknuo je da "potrošači koji kupuju putem interneta nisu zakonski odgovorni za plaćanje ove naknade". Ipak, dodao je da Komisija ne može utjecati na to kako će trgovci ili platforme rasporediti taj dodatni trošak.
Stručnjaci upozoravaju da, iako tvrtke formalno snose obvezu plaćanja, u praksi se dodatni troškovi rijetko zadržavaju na njima. Olivia Brown iz organizacije Euroconsumers objašnjava da se novi troškovi najčešće ugrađuju u cijene proizvoda ili kroz dodatne naknade. "U stvarnosti, kada se bilo gdje u lancu opskrbe pojavi novi trošak, on vrlo rijetko ostaje na teret tvrtke. Najčešće se odrazi na cijenu koju na kraju plaća potrošač", rekla je Brown.
Kako bi provjerili kako nova pravila funkcioniraju u praksi, novinari Euronewsa naručili su proizvod preko Amazona iz zemlje izvan Europske unije. Prilikom završetka kupnje platforma je automatski obračunala dodatnu stavku od tri eura pod nazivom "uvozne naknade", povezanu s novim europskim pravilima. Važno je naglasiti da se pristojba ne obračunava po narudžbi, nego po vrsti robe prema carinskoj klasifikaciji. Primjerice, ako kupac naruči dvije majice, mobitel i sat, naknada od tri eura može biti obračunata tri puta jer se radi o tri različite kategorije proizvoda. Tako ukupni dodatni trošak može doseći devet eura, uz već postojeći PDV.
Velike internetske platforme već su prilagodile svoje poslovanje kako bi smanjile učinak novih pravila. Ako se proizvod šalje iz skladišta koje se već nalazi unutar Europske unije, dodatna naknada se ne primjenjuje jer roba više ne ulazi izravno iz trećih zemalja u europsko carinsko područje. Prema podacima Amazona, čak 97 posto proizvoda naručenih putem njihovih europskih trgovina tijekom 2025. godine otpremljeno je iz skladišta unutar EU-a, zbog čega na njih nova pristojba ne utječe.
Sličnu strategiju, piše Euronews, već neko vrijeme provodi i Temu. Analitičar kineskog tehnološkog tržišta Ed Sander kaže da je tvrtka još tijekom 2024. počela poticati trgovce da robu skladište u europskim skladištima, a dio proizvoda počela je skladištiti i sama. Cilj je bio da do kraja 2025. oko 80 posto robe namijenjene europskim kupcima bude dostupno iz lokalnih skladišta. Sander objašnjava da se roba iz skladišta u Europi uvozi u velikim količinama brodskim prijevozom, što je znatno jeftinije od pojedinačnih pošiljaka koje avionom stižu izravno kupcima.
Bez obzira na to tko formalno plaća novu pristojbu, zaključuje da će dio troška gotovo sigurno završiti na računima kupaca. "Na kraju potrošači uvijek plate barem dio troška. Ili će platiti uvoznu naknadu izravno ili će je trgovci uključiti u cijenu proizvoda. Ponekad će trošak podijeliti platforme, trgovci i kupci, ali potrošači će gotovo uvijek snositi barem dio tog povećanja", rekao je Sander.
Nekad su je posjećivali milijuni turista, danas je gotovo pusta: Još jedna zemlja tone u sve dublju krizu