Zadnjih su tjedana – barem se takav dojam može steći iz vijesti koje iskaču iz svih medija – zaredale nesreće s električnim romobilima. Ovdje se dijete bori za život zbog ozljede glave, ondje je dvoje završilo s polomljenim kostima... Naslovi vape da se nešto poduzme: "Romobilom uletjela u skupinu pješaka i ozlijedila dijete; Romobilom izazvao nesreću pa pobjegao". Jesu li nesreće s romobilima brojčano nadmašile one u kojima su sudjelovali biciklisti? Nisu, ali samo zbog toga što je u Hrvatskoj i dalje puno više bicikala nego električnih romobila, za koje se procjenjuje da ih u ovom trenutku na našim cestama ima oko 20.000. Policija u svojim evidencijama ne navodi izrijekom da se radi o električnim romobilima. U skladu s terminologijom Zakona o sigurnosti prometa na cestama, vodi ih kao osobna prijevozna sredstva. Među njima može se kriti i pokoji segway ili monocikl s električnim motorom, no jasno je da se u 256 prometnih nesreća koje su se u Hrvatskoj dogodine od početka godine pa do 30. lipnja pod stavkom 'osobno prijevozno sredstvo' zapravo krije električni romobil.
Nema smrtno stradalih
– U tim prometnim nesrećama nije bilo smrtno stradalih osoba, 75 osoba teško je ozlijeđeno, a 137 osoba lakše – navode iz Ministarstva unutarnjih poslova. Iz detaljnih podataka koje su nam dostavili vidimo da je među onima koji su u navedenim nesrećama ozlijeđeni najviše djece u dobi od 14 do 17 godina. Po broju ozlijeđenih uslijed pada s osobnog prijevoznog sredstva, slijedi dobna skupina 31-45 godina (39 ozlijeđenih), pa skupina 46-60 godina (28 ozlijeđenih), 18-24 godine (26 ozlijeđenih)... Stavimo li na stranu zapis 'ostale greške', do nesreća je najčešće došlo zbog brzine neprimjerene uvjetima (u 69 slučajeva) i zbog nepropisnog uključivanja u promet (28 slučajeva). Prema karakteristikama ceste, najviše se nesreća dogodilo na ravnom cestovnom potezu (85), pa na raskrižju (67), nogostupu (37), zavoju (22), pješačkom prijelazu (11)... Najviše nesreća s osobnim prijevoznim sredstvima dogodilo se između 15 i 16 sati te između 18 i 19 sati.
Pogledamo li što se u prvih šest mjeseci dogodilo biciklistima, oni su, prema preliminarnim podacima MUP-a, sudjelovali u 595 prometnih nesreća. U tim je nesrećama 10 osoba poginulo, 141 je teško ozlijeđena, a 316 lakše. Što se tiče dobnih skupina vozača koji su stradali (poginuli i teško ili lakše ozlijeđeni), uvjerljivo je najviše biciklista starijih od 60 godina – čak 119. Slijede oni u dobi 31-45 godina (95), pa 46-60 godina (92). Dakle, na biciklima se vozi starija populacija, dok volan romobila u ruke najčešće uzimaju mladi. Okolnosti nesreće rangirane su podjednako – kad na stranu stavimo kategoriju 'ostale greške', najviše je bilo brzine neprimjerene uvjetima (103), nepoštivanja prednosti prolaska (84) i nepropisnog uključivanja u promet (74). Biciklisti su podjednako stradavali na raskrižju (194) i na ravnom cestovnom potezu (192), ali koban je bio i nogostup (65) te zavoji (50). Zanimljivo, dok je najviše nesreća s osobnim prijevoznim sredstvima bilo danju, biciklisti su u 192 slučaja stradali između 20 i 9 sati, dakle noću.
Iza svih ovih brojki, svih nesreća i ozljeda krije se kronično nepoznavanje prometnih propisa i izostanak bilo kakve prometne kulture. Koliko su vam puta samo u zadnjih mjesec dana iza leđa na nogostupu nervozno zvonili biciklisti jer hodate sporije nego što oni voze, pa nisu mogli proći? Nisu vam uopće trebali zvoniti jer uopće nisu smjeli voziti po nogostupu. Ako nema biciklističke staze, moraju voziti kolnikom, uz desni rub. Također, ne smiju voziti bicikl preko pješačkog prijelaza, već bi ga preko zebre trebali gurati. Tamo gdje se biciklistička staza nastavlja preko kolnika, uz zebru, mogu nastaviti voziti, ali tek nakon što se uvjere da kolnikom ne nailazi drugo vozilo. U praksi, biciklisti s nogostupa pred automobile izlijeću poput kamikaza, a u toj ih ludosti u stopu prate vozači električnih romobila. Pritom i jedni i drugi u ušima imaju slušalice, pa promet oko sebe ne mogu ni čuti. Vozači električnih romobila ipak smiju na nogostup, ali samo ako voze brzinom do brzine hoda pješaka, što je otprilike 5 km/h. Kad ste zadnji put vidjeli nekoga da po nogostupu tako sporo vozi električni romobil? To je podjednako rijetka pojava kao i kaciga na glavi vozača električnog romobila.
Teške ozljede
Apsurd je tim veći znamo li da su u većini slučajeva upravo roditelji svojoj djeci kupili električni romobil, iako ta djeca nemaju ni osnovno znanje prometnih propisa. Štoviše, stradali vozači električnih romobila često su ispod dobne granice propisane za njegovu vožnju. Dakle, mlađi od 14 godina. I ta djeca na romobilima ne nose kacigu. Ne treba biti Einstein da se shvati da osoba (čak i odrasla) koja se na nečemu kreće brzinom od 20 do 25 km/h (a idu i brže), kad padne i udari glavom na asfalt, nema baš puno izgleda zadržati čitavu glavu. Ne prođu bez ozljeda ni oni koji se dočekaju na ruke ili noge. Iz bolnica navode da se kod padova s električnih romobila najčešće zaradi krvarenje na površini mozga ili u samom mozgu. Tu se radi o teškim tjelesnim ozljedama s potencijalno trajnim posljedicama u smislu oštećenja pamćenja, održavanja koncentracije i glavoboljama.
Otvori KEKS Pay
