Pametni telefoni prikupljaju goleme količine podataka o svojim korisnicima, a dio tih informacija proizvođačima se šalje automatski. Istraživanje provedeno 2021. godine na Trinity Collegeu u Dublinu pokazalo je da Android uređaji podatke svojim proizvođačima šalju znatno češće nego što bi mnogi korisnici očekivali. Prema rezultatima istraživanja, Android uređaji Googleovim poslužiteljima šalju određene podatke u prosjeku svakih četiri minute i 15 sekundi. Pritom korisnik, prema istraživanju, za takav prijenos ne daje izričit pristanak, piše SlashGear.
Ne šalju se samo bezazleni tehnički podaci. Među informacijama koje mogu biti prenesene nalaze se IMEI uređaja, podaci o SIM kartici, Wi-Fi MAC adresa, kolačići i informacije o stanju baterije. Dio tih podataka može se povezati i s približnom lokacijom korisnika. Telemetrijski podaci nisu posebnost Androida. Uređaji povezani s internetom često proizvođačima šalju određene informacije kako bi mogli pratiti rad sustava i osigurati da njihove usluge funkcioniraju kako treba.
Problem koji ističe spomenuto istraživanje jest učestalost slanja podataka s Android uređaja. Podaci se mogu prenositi čak i kada korisnik nije prijavljen na uređaj. Budući da se dio informacija šalje putem unaprijed instaliranih sistemskih aplikacija, istraživači navode da ih Google može koristiti i za povezivanje podataka s konkretnim korisnikom. Lokalna IP adresa pritom može otkriti približnu lokaciju uređaja.
Google, s druge strane, telemetriju opisuje kao rutinske podatke potrebne za održavanje uređaja i svojih usluga. Telemetrija nije jedini način na koji Google prikuplja podatke. Tvrtka otvoreno navodi da prati aktivnosti korisnika unutar svojih usluga, među ostalim internetske pretrage, povijest gledanja na YouTubeu, korištenje Chromea, preuzimanje aplikacija i korištenje lokacijskih usluga. Na temelju takvih aktivnosti Google stvara svojevrsni profil interesa korisnika. On može sadržavati kategorije poput automobila, odjeće, hrane i obuće, ali i znatno preciznije interese.
Podaci se mogu prikazati u Googleovu Centru za oglase, gdje korisnik može vidjeti koje interese Google povezuje s njegovim računom. Mogu se pojaviti i procjene poput prihoda kućanstva, obrazovanja, vlasništva nad nekretninom ili roditeljskog statusa. Isključivanje personaliziranih oglasa pritom ne znači da je praćenje potpuno zaustavljeno. Google i dalje može prikupljati podatke o aktivnostima koje korisnik obavlja kroz njegove usluge, samo ih više ne mora koristiti za personalizaciju oglasa na isti način.
Dio praćenja odvija se i izvan Googleovih usluga. Aplikacije na telefonu mogu prikupljati podatke na temelju dopuštenja koja im korisnik odobri prilikom instalacije ili korištenja. Način na koji se ti podaci prikupljaju i koriste trebao bi biti opisan u pravilima privatnosti pojedine aplikacije. Društvene mreže i druge aplikacije često imaju vlastite sustave za praćenje aktivnosti, među ostalim radi prikazivanja ciljanih oglasa. Korisnik neke od tih dopuštenja može ograničiti ili ukinuti, no potpuno izbjegavanje prikupljanja podataka na pametnom telefonu u praksi je vrlo teško. Osim proizvođača uređaja i aplikacija, potencijalnu prijetnju predstavljaju i hakeri. Nepoznate aplikacije, neobične poruke ili drugo neuobičajeno ponašanje telefona mogu biti znak da netko neovlašteno pristupa uređaju.
Trenutak koji se dugo čekao: Apple lansirao novu vrstu iPhonea, stiže s visokom cijenom