Na papiru, godina na izmaku za automobilsku industriju izgleda sjajno. Nažalost, samo na papiru. Veliki rast tržišta samo je prividan jer broj novoregistriranih automobila pumpaju rent-a-car primjerci koji se nakon šest mjeseci korištenja vraćaju trgovcu. Ni to ne bi bio prevelik problem da ti “godišnjaci” u konačnici završe na hrvatskom tržištu – dali bi doprinos pomlađivanju našeg voznog parka – ali oni su većinom izvezeni u druge (europske) države. Našim su građanima nedostupni te domaći vozači i dalje iz bogatijih europskih država unose starije rabljene aute, koji su upitne ispravnosti i nemaju moderne sigurnosne sustave.
Porezni sustav i dalje je nakaradno postavljen te kupnju novih automobila ne da ne potiče, već je kažnjava. Stupanjem na snagu novog, realnijeg ciklusa mjerenja potrošnje (WLTP) porastao je i deklarirani ispust CO2. Iako je Europska komisija izdala uputu da se u državama koje porez na nove aute obračunavaju (i) temeljem vrijednosti CO2, ta razlika ne smije vidjeti u povećanju poreza, odnosno ne smije se prebaciti na leđa građana, u Hrvatskoj se upravo to dogodilo.
– Trošarine su još uvijek pretjerano visoke, a izrazito je visok i PDV. Zagovornik sam smanjenja ukupnog opterećenja za građane i poduzetnike, pa tako i u ovom dijelu. Prevelika davanja kočnica su za snažniji ekonomski rast i razvoj – rekao je Agan Begić, direktor agencije Promocija plus. Napominje da se na nekim europskim tržištima vidi i utjecaj WLTP-a, odnosno vidljiv je zastoj prodaje. Može se pretpostaviti da će nakon razdoblja prilagodbe na nova pravila i tržište i porezni sustav zemalja profunkcionirati u punom smislu, kaže.
– Ako se to ne dogodi u sljedećih pola godine, moglo bi doći do neke tehničke prilagodbe novih rješenja – zbog važnosti automobilske industrije za ekonomiju EU. Što se tiče 2019. godine, pod uvjetom da ne budemo zapljusnuti novom svjetskom financijskom recesijom i uz očekivano zadržavanje iste razine turističkog prometa, optimistična je procjena kako će se ponoviti ovogodišnje brojke. Najveći će izazov svakako biti zadržavanje sadašnje razine prodaje novih vozila. Najavljivani novi udar na svjetsku ekonomiju mogao bi biti velik problem. Onaj prošli prije deset godina vrlo smo teško preživjeli i prilično se dugo oporavljali od njega. Ovaj sljedeći mogao bi biti razoran za ekonomiju i državu koja kao da nije ništa naučila iz prethodnog udara – rekao je Agan Begić.
10 stvari koje možda niste znali o Yugu: u jednom je bio bolji i od Saaba
S aspekta marke Mitsubishi Motors, kaže direktor njihova zastupništva za Hrvatsku Branko Kondić, ostvaren je znatan rast prodaje novih vozila.
– Što se tiče tržišta u cjelini, dojam je da je znatno porastao izvoz gotovo novih vozila (tzv. dnevne registracije), a isto tako i prodaja rent-a-car tvrtkama na kratki rok (6 mjeseci) i naknadni izvoz takvih vozila na razvijena tržišta (80%). Individualni su kupci imali određeni rast, no u jednoznamenkastim postocima – kaže B. Kondić. I on navodi da primjena WLTP ciklusa u Hrvatskoj (odnosno koreliranog NEDC-a do kraja 2019.) radi dodatni pritisak na prodaju novih vozila, jer je riječ o prosječnom porastu izmjerenih vrijednosti CO2 od 7% kod benzinaca do 10% kod dizelaša.
– Naravno, rabljena vozila mjerena su po starom sustavu (NEDC) koji daje niže vrijednosti CO2, i još se k tome amortiziraju prema starosti vozila, što je potpuna katastrofa i nema veze s ekološkim porezom – naglašava B. Kondić. U idućoj godini očekuje „elektrifikaciju“ ponude uz daljnji pad udjela dizela. Ne očekuje rast tržišta novih vozila, osim u kontekstu reizvoza, već pad individualne prodaje novih vozila i snažan rast uvoza rabljenih vozila.
– Iako brojke pokazuju rast od 20-ak posto, naše je tržište privatnih kupaca i dalje poprilično malo. Dok mi izvozimo tzv. godišnjake, ljudi i dalje uvoze automobile s ogromnom kilometražom ili nepoznatom servisnom prošlosti – kaže Miljenko Gvozdić iz Suzukija. Smatra da novi standardi kao WLTP pritišću proizvođače na napredak, no naša porezna regulativa to ne prati, odnosno ne potiče ljude na kupovinu novih, modernijih, sigurnijih, ekološkijih automobila.
Rast premium segmenta sporiji je od rasta ukupnog tržišta i iznosi 9%. U 2019. godini očekujemo daljnji rast tržišta, iako po nešto usporenijoj stopi, kaže Daniel Trojak iz Volvo Carsa. Nešto više optimizma stiže tek iz Renaulta.
– Rast je najveći od početka ekonomske krize i rastu oba prodajna kanala, poglavito kanal privatne prodaje koja je odraz opće ekonomske situacije u državi i kupovne moći stanovništva, pa smatramo da je ovo ipak pravi rast tržišta novih vozila, koji nije generiran samo prodajom rent-a-cara i velikih flotnih prodaja. No, ipak treba biti oprezan u optimizmu zato što je tržište najviše raslo do rujna (+29% vs. 2017.), a nakon rujna taj je rast znatno usporen (+6%). Smatramo da će u 2019. tržište nastaviti rasti. Taj bi rast mogao biti oko 10% – kažu u Renaultu.
Pogledajte i video: Stižu veće kazne u prometu
I što bi sad. Kad jedva skupim 5-6 soma€ za neki polovnjak vani, onda me tu oderu sa trošarinama i -zamisli- kaznom što sam kupio stari automobil. Pa p. vam m., da imam za novi nebi kupovao stari u kojem je prdio neki Švabo. Ali da bi se kasta vozila u limuzinama najviše do godine dana, treba stoku oguliti do kože. Fuj.