Iza svakog velikog tržišnog preokreta krije se isto pitanje: gdje pronaći vrijednost koja može izdržati promjene političkih, gospodarskih i financijskih okolnosti? Upravo zato zlato već tisućama godina zadržava posebno mjesto među oblicima imovine.
Iako njegova cijena prolazi kroz razdoblja snažnog rasta i korekcija, interes za plemenitim metalom ne jenjava. Proteklih nekoliko dana to je ponovno došlo do izražaja, uz niz događaja koji su utjecali na raspoloženje ulagača – od američkih međuizbora i zbivanja na Bliskom istoku do rekordnih kupnji središnjih banaka i velikog sigurnosnog incidenta na tržištu kriptovaluta.
Nakon što je cijena zlata u petak, 30. listopada, završila na 3.876,19 dolara po unci, zlato je početkom novog tjedna zabilježilo pad. U ponedjeljak je cijena iznosila 3.969,55 dolara, u utorak 3.961,35 dolara, da bi se u srijedu snažnije oporavila i dosegnula 4.015,60 dolara. Rast se nastavio i u četvrtak, kada je cijena dosegnula 4.122,51 dolar po unci, dok je u petak iznosila 4.048,81 dolar. Povratak i zadržavanje iznad psihološki važne granice od 4.000 dolara pokazuju da se interes za plemenitim metalom održava i u razdobljima tržišnih oscilacija.
Od povijesnog rekorda do novih prilika na tržištu
Šira slika kretanja cijene zlata posebno je zanimljiva. Nakon snažnog rasta početkom godine, kada je u siječnju dosegnulo povijesni rekord od 5.594,82 dolara po unci, uslijedila je izraženija korekcija. Cijena se početkom studenoga približila razini od 3.900 dolara, što predstavlja pad od gotovo 30 posto u odnosu na rekord.
Početni rast potaknuli su geopolitička neizvjesnost, zabrinutost zbog američke fiskalne politike, slabiji dolar i očekivanja povoljnije monetarne politike. Kasniji rast cijena energenata, jačanje dolara i očekivanja da bi kamatne stope mogle dulje ostati povišene promijenili tržišne okolnosti.
Više kamatne stope u pravilu smanjuju relativnu privlačnost zlata jer ono, za razliku od obveznica i depozita, ne donosi kamatni prihod. Ipak, interes institucionalnih ulagača i središnjih banaka pokazuje da se uloga zlata ne promatra samo kroz kratkoročna kretanja cijene.
Američki izbori i Bliski istok ponovno u središtu pozornosti
Važan događaj koji je obilježio početak studenoga američki su međuizbori, na kojima su demokrati osvojili većinu u oba doma Kongresa i time preuzeli kontrolu nad zakonodavnom vlašću. Taj će rezultat utjecati na odnose između Bijele kuće i Kongresa, a Trumpova administracija u nastavku mandata morat će računati na snažniju oporbu.
Ipak, dugoročna investicijska privlačnost zlata nije nužno povezana samo s time koja stranka kontrolira Kongres. Prema ocjenama financijskih analitičara, važan čimbenik ostaje pogoršanje američke fiskalne pozicije. Fiskalni deficiti i rastući troškovi servisiranja javnog duga mogli bi dugoročno stvarati dodatni pritisak na američko gospodarstvo te povećati očekivanja da će Federalne rezerve u određenom trenutku ublažiti monetarnu politiku i proširiti svoju bilancu.
Takva politika, ako bi uključivala dugotrajnije povećanje količine novca u optjecaju, mogla bi pridonijeti slabljenju kupovne moći dolara. Upravo je zaštita od takvih dugoročnih rizika jedan od razloga zbog kojih ulagači zlato promatraju kao dio strategije očuvanja vrijednosti.
Pozornost privlači i američka potpora Izraelu. Trump je najavio da bi SAD do kraja godine mogao obustaviti oko četiri milijarde dolara godišnje vojne pomoći Izraelu, uz mogućnost nastavka prodaje oružja. Pritom nije iznio pojedinosti o načinu provedbe najave, a postojeći sporazum o vojnoj pomoći predviđa godišnju potporu od 3,8 milijardi dolara do 2028. godine.
Istodobno, cijene nafte ostaju važan pokazatelj raspoloženja na tržištima. Brent je početkom tjedna pojeftinio više od sedam posto nakon naznaka diplomatskog napretka u razgovorima o sukobu s Iranom, no vijesti o novim vojnim aktivnostima na iranskom otoku Qeshm ponovno su potaknule zabrinutost oko opskrbe. U utorak se cijena kretala oko 105 dolara po barelu.
Ta je situacija važna za zlato iz dva razloga. Geopolitička neizvjesnost može povećati njegovu privlačnost kao sredstva očuvanja vrijednosti, dok skuplja nafta može potaknuti inflaciju i utjecati na odluke središnjih banaka o kamatnim stopama. Upravo će odnos tih čimbenika biti važan za buduće kretanje cijene.
Središnje banke nastavljaju ulagati u zlato
Jedan od najsnažnijih pokazatelja dugoročnog povjerenja u zlato dolazi iz podataka World Gold Councila. Prema njegovoj procjeni, središnje banke i druge službene institucije tijekom trećeg tromjesečja 2026. povećale su zlatne rezerve za 321 tonu, 42 posto više nego u istom razdoblju prošle godine. Riječ je o najvećoj kvartalnoj potražnji od kraja 2024. godine. Od početka godine procijenjena potražnja dosegnula je 675 tona, šest posto više nego u istom razdoblju lani. Kina i Poljska bile su među državama koje su u tom razdoblju prijavile najveće kupnje zlata.
World Gold Council očekuje da bi kupnje središnjih banaka tijekom cijele 2026. mogle barem dosegnuti razinu iz 2025., kada su iznosile 863 tone. Ti podaci potvrđuju da zlato ostaje važan dio međunarodnih rezervi, među ostalim zbog diversifikacije i smanjenja ovisnosti o pojedinim valutama i financijskim sustavima.
Pozitivan signal stiže i s tržišta fondova koji fizički drže zlato. Tijekom trećeg tromjesečja zabilježili su priljev od 211 tona, čime su njihove ukupne zalihe dosegnule rekordnih 4.256 tona. Istodobno je potražnja za zlatnim polugama i kovanicama među privatnim ulagačima bila opreznija. Ta razlika pokazuje da se kratkoročne odluke pojedinih kupaca mogu razlikovati od dugoročnih strategija velikih institucionalnih ulagača.
Fizičko zlato kao vrijednost pod vlastitom kontrolom
Dodatni razlog za razgovor o sigurnosti imovine stigao je iz svijeta kriptovaluta. Krajem listopada iz Binanceovih vrućih digitalnih novčanika ukradena je kriptovaluta vrijedna približno 6,3 milijarde dolara, što se opisuje kao jedna od najvećih krađa u povijesti te industrije. Analitičke tvrtke za blockchain napad su povezale sa sjevernokorejskom kupinom TraderTraitor. Binance je objavio da će sam pokriti sve gubitke korisnika te da je za tu svrhu osigurao više od 100 posto potrebnih sredstava. Prema posljednjem izvješću, 98 posto pogođene imovine već je nadoknađeno korisnicima, dok je oko 2,85 milijardi dolara ukradene imovine zamrznuto ili presretnuto uz pomoć partnera iz industrije.
Ovaj slučaj podsjeća da je pri odabiru ulaganja važno razmišljati ne samo o potencijalnom prinosu nego i o načinu na koji se imovinom raspolaže. Fizičko investicijsko zlato pruža drukčiji oblik vlasništva: zlatne poluge i kovanice predstavljaju stvarnu imovinu koju vlasnik može posjedovati izravno, bez ovisnosti o dostupnosti digitalnih platformi, internetskih računa ili kriptomjenjačnica. Uz odgovarajuću osiguranu pohranu, takav oblik ulaganja može biti dio strategije diversifikacije i dugoročnog očuvanja vrijednosti.
Unatoč kratkoročnim oscilacijama cijene, podaci o kupnjama središnjih banaka i rekordnim zalihama zlata u fondovima potvrđuju da plemeniti metal zadržava važnu ulogu u svjetskom financijskom sustavu. Upravo zato fizičko zlato ostaje zanimljiv izbor za one koji razmišljaju dugoročno i žele dio svoje imovine usmjeriti u opipljivu vrijednost.
Tjednu analizu cijena zlata za Večernji.hr donosi Vladimir Potočki, tržišni analitičar i član uprave Auro Domus Online.
Otvori KEKS Pay
