Financijska imovina hrvatskih kućanstava porasla je 2025. za 9,2%, na 118,8 milijardi eura, što predstavlja usporavanje u odnosu na rast od 12,7% zabilježen 2024. Ta je stopa ispod prosjeka za istočnu Europu od 11,2 %, ali i blago iznad svjetskog prosjeka od 8,6%, objavljeno je u 17. izdanju Allianzova Izvješća o globalnom bogatstvu. Detaljna analiza stanja imovine i dugova kućanstava u gotovo 60 zemalja, pokazala je da je globalno bogatstvo kućanstava 2025. dosegnulo novu rekordnu razinu od 268,4 bilijuna eura, unatoč izazovnim geopolitičkim i gospodarskim uvjetima, dok dobitci na tržištu i uspon umjetne inteligencije čine vlasništvo nad imovinom sve važnijim čimbenikom pri određivanju tko će imati koristi od budućeg stvaranja bogatstva.
U Hrvatskoj su najbrže rasli osiguranje i mirovine, po stopi od 12%, ispred vrijednosnih papira (9,9%, što je znatan pad s 23,5% u 2024.) i depozita (7,8%). Vrijednosni papiri u hrvatskim portfeljima imali su udio od 28,9%, što je ispod prosjeka za istočnu Europu od 35,9% i svjetske vrijednosti od 46,9%. S druge strane, tvrdi se u izvješću, imovina osiguravajućih društava i mirovinskih fondova činila je 26,3% portfelja, što je najveći udio među zemljama EU-a u istočnoj Europi i vrijednost neznatno iznad svjetskog prosjeka od 24,8%.
Iznos nove štednje uglavnom je bio stabilan, uz pad od 0,9% na 7,9 milijardi eura. To je i dalje bila druga najviša zabilježena razina, tek neznatno ispod vrhunca iz 2024. Depoziti su činili najveći udio nove štednje s 47,2%, a slijede osiguranje i mirovine s 27,8% te vrijednosni papiri s 23,7%.
Nakon prilagodbe za inflaciju, financijska imovina hrvatskih kućanstava u 2025. realno je porasla za 4,6%. Iako je to manje nego 2024., kada je realni rast iznosio 8,3%, Hrvatska i dalje bilježi viši rast od prosjeka istočne Europe, koji iznosi 2,5%. Od 2019. godine stvarna financijska imovina kumulativno je porasla za 29,8%, što je treći najveći rast među zemljama EU-a u istočnoj Europi, iza Litve i Slovenije, te iznad regionalnog prosjeka od 24,5%.
Obveze kućanstava porasle su za 12,4% na 31,4 milijarde eura i rastu brže od imovine. Kao rezultat toga, neto financijska imovina porasla je umjerenijih 8,0%, na 87,4 milijarde eura, dok se omjer obveza i imovine lagano povećao s 25,7% na 26,4%. S neto financijskom imovinom od 22.710 eura po stanovniku, Hrvatska je 2025. zauzela 30. mjesto među obuhvaćenim zemljama, popevši se za jedno mjesto u odnosu na prethodnu godinu.
- Rezultati za Hrvatsku pokazuju nastavak rasta financijske imovine kućanstava, ali i podsjećaju da za dugoročnu financijsku sigurnost nije važna samo visina štednje, već i način na koji njome upravljamo. U okruženju inflacije i promjenjivih tržišnih uvjeta još je važnije razumjeti različite mogućnosti štednje, ulaganja i zaštite od rizika te donositi odluke u skladu s vlastitim financijskim ciljevima - izjavila je CFO Allianz Hrvatska, Victoria Petsch.
Kad je riječ o globalnoj financijskoj imovini, ona je u 2025. godini porasla za 8,6%.. Tržišta su zaslužna za najveći rast jer je rast cijena imovine bio odgovoran za otprilike četiri od svakih pet eura novog bogatstva kućanstava. Nova štednja pala je za 5,4 %, na 4,1 bilijun eura.
- Globalno bogatstvo ponovno je 2025. dosegnulo rekordnu razinu, no to otkriva tek polovicu priče. Od 2019. nominalna financijska imovina porasla je za 50%, no u stvarnim iznosima, nakon prilagodbe za inflaciju, porasla je za samo 23%. Situacija je gora u zapadnoj Europi, gdje su financijska sredstva u stvarnom iznosu porasla za 0,5% u odnosu na 2019. U Sjevernoj Americi iznosi 21%, a 70% u Kini - rekao je Ludovic Subran, glavni ekonomist i investicijski direktor u Allianzu.
Iz Allianza kažu kako sastav portfelja sve više određuje tko ostvaruje dobitke od stvaranja bogatstva. Vrijednost vrijednosnih papira porasla je u 2025. za 12,4%, više nego dvostruko brže od depozita (5,7%) ili osiguranja i mirovina (5%), čime je njihov udio u globalnoj financijskoj imovini dosegnuo rekordnih 46,9%. Sjevernoamerička kućanstva, kojima je 60,7% portfelja uloženo u vrijednosne papire, osobito su snažno profitirala od rasta tržišta. Ta je regija ostvarila 51,4% globalnog porasta financijske imovine. Proteklo desetljeće porast vrijednosti imovine činio je 71% rasta sjevernoameričke financijske imovine, u usporedbi sa samo 36% u zapadnoj Europi, što pokazuje važnost ulaganja ušteđevine umjesto čuvanja na računima s niskim prinosima.
- Procjenjujemo da bi globalna financijska imovina 2026. mogla porasti za solidnih 9%, no srednjoročne okolnosti postaju sve zahtjevnije jer sporiji rast, postojana inflacija, fragmentacija i visoki javni dug negativno utječu na prinose. U budućnosti će umjetna inteligencija stoga biti presudna: jača produktivnost i zarada mogle bi podržati prinose od imovine, ali sve većim oslanjanjem na tržišta koja pokreće umjetna inteligencija za stvaranje bogatstva kućanstava također se izlaže riziku. Budući da je indeks S&P 500 od kraja 2022. porastao za oko 95%, znatan dio nedavnog porasta bogatstva uzrokovan je visokim tržišnim vrednovanjima i očekivanjima vezanim uz umjetnu inteligenciju. Utvrdili smo da bi korekcija indeksa S&P 500 od 25% u godini šoka izbrisala oko 27 bilijuna američkih dolara bogatstva američkih kućanstava, iznos jednak gotovo 14% njihove ukupne neto vrijednosti, te bi smanjila povjerenje i potrošnju i gurnula američko gospodarstvo u recesiju - kažu iz Allianza. Ipak, dodaju, priča o bogatstvu koje stvara umjetna inteligencija ne svodi se samo na to koliko se bogatstva stvara, već i na to tko ima korist.
- Umjetna inteligencija mogla bi postati sljedeći veliki pokretač stvaranja bogatstva, ali ključno je pitanje tko će u tome sudjelovati. Kako umjetna inteligencija potencijalno preusmjerava više stvaranja vrijednosti prema kapitalu, šire sudjelovanje u povratu kapitala i politike koje pomažu radnicima da se prilagode bit će ključne za širu raspodjelu dividende bogatstva koje stvara umjetna inteligencija - zaključila je Katharina Utermöhl, direktorica tematskih istraživanja i politike u Allianz Researchu.
Otvori KEKS Pay
