Hrvatski investicijski račun instrument je kojim se građane želi motivirati da ulažu na tržište kapitala, svaka osoba može imati jedan račun i uložiti najviše 250 tisuća eura, a ostvarena dobit neće se oporezovati, rekao je u utorak u Saboru državni tajnik u Ministarstvu financija Matej Bule.
''Građani raspolažu značajnim iznosima štednje, ali ih drže u banci po niskim prinosima. Također, sudjelovanje malih ulagača na tržištu kapitala je prilično skromno zbog nerazumijevanja o ulaganjima na tom tržištu. Glavni cilj ovog štedno-investicijskog računa jest pomoći građanima da diverzificiraju svoje portfelje i povećaju svoje bogatstvo'', rekao je Bule u Hrvatskom saboru.
Račun će prema prijedlogu Zakona o hrvatskom investicijskom računu moći otvoriti svaki punoljetni porezni obveznik te na njega uplatiti najviše 200 tisuća eura. Za one koji u pet godina od prve uplate s računa ne povuku nikakva sredstva, dobit će mogućnost uplate dodatnih 50 tisuća eura.
''To su niskorizična ulaganja, govorimo o poduzećima koja su izlistana na burzi te o obveznicama RH i drugih država Europske unije i OECD-a. Rizici jesu veći nego u slučaju depozita kod banke, no nikako nije riječ o instrumentu kojim se omogućavaju ulaganja u one najrizičnije oblike na financijskom tržištu'', pojasnio je državni tajnik.
Investicijske račune već je uvelo 13 država članica EU, dodao je. Građani će u svakom trenutku moći povući novac sa svog investicijskog računa, bez plaćanja poreza na ostvarenu dobit. ''Radi zaštite imovine ulagatelja, ulaganja neće smjeti biti koncentrirana u financijske instrumente istog izdavatelja, u iznosu većem od 50 posto ukupnog iznosa ulaganja. Navedeno ograničenje primjenjuje se samo ako ukupni iznos ulaganja na hrvatski investicijski račun prelazi 20 tisuća eura'', istaknuo je Bule. Dodatni uvjet je i taj da 20 posto portfelja tijekom godine mora biti uloženo u financijske instrumente povezane s RH.
Kako bi predloženi zakon polučio uspjeh, državni tajnik napominje da je potrebno unaprijediti financijsku pismenost građana, a nije isključena ni mogućnost uvođenja financijske pismenosti u školski kurikulum. Prijedlog zakona podržava i oporbeni SDP. ''Najvažniji dio jest taj da možete staviti svoj novac i dugoročno ulagati kako bi to onda bio neki oblik vaše mirovine ili vaše štednje, a država će vas nagraditi time da nećete biti oporezovani niti ćete morati voditi administrativne postupke'', naglasio je zastupnik Boris Lalovac. HDZ-ov zastupnik Marko Pavić također kao glavni cilj navodi poticanje dugoročnih ulaganja umjesto kratkoročne trgovine. ''Imamo 91 milijardu eura aktive od štednje hrvatskih građana i želimo da građani budu aktivniji na tržištu kapitala'', poručio je.
Zastupnici su potom raspravili Konačni prijedlog zakona o istraživanju i eksploataciji energetskih georesursa kojim se stvaraju preduvjeti za učinkovito upravljanje vlastitim energetskim georesursima i ubrzavaju administrativni postupci. Uvode se i fleksibilniji modeli dodjele prava na istraživanje i eksploataciju ugljikovodika, omogućuje ponovna uporaba postojeće naftno-rudarske infrastrukture te pojednostavljuju uvjeti za razvoj geotermalnih projekata, kazao je ministar gospodarstva Ante Šušnjar.
Radi se o resursima koji će imati sve važniju ulogu u hrvatskom energetskom sustavu i procesu dekarbonizacije gospodarstva, istaknuo je zastupnik HDZ-a Goran Kaniški te kao primjer naveo geotermalno polje Lunjkovec-Kutnjak u Varaždinskoj županiji. ''Istraživanja potvrđujuQ geotermalni rezervoar na dubini oko 2300 metara, s temperaturom vode od 140 stupnjeva. Potencijal tog područja prepoznat je za proizvodnju električne i toplinske energije, a projekt predviđa mogućnost geotermalne elektrane snage 16 megawata'', rekao je.
SDP-ov Mate Vukušić smatra da u zakonu nije jasno definirana korist koju građani mogu imati od geotermalne energije. ''Voda, sunce, vjetar i toplina iz zemlje su resursi koji pripadaju svim građanima Hrvatske, a ne u prvom redu koncesionarima'', kazao je. Predložio je da najmanje 50 posto naknade za pridobivene količine ugljikovodika i geotermalnih voda pripadnu jedinici lokalne samouprave na čijem se području nalazi eksploatacijsko polje, koja će se zatim namjenski potrošiti na energetsku obnovu, obnovljive izvore energije i komunalnu infrastrukturu.
FOTO 'Di si, radosti?': Josipa Rimac opet ide u zatvor, ovo je njezina životna priča kroz fotografije
Otvori KEKS Pay
