Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 62
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
SVE VIŠE OBOLJELIH SVAKE GODINE

O 'tihoj bolesti' s dr. Ivom Kirac iz Klinike za tumore KBC-a Sestre milosrdnice: O raku debelog crijeva educiramo čak i kroz pub kvizove

storyeditor/2026-03-31/PXL_310326_149345454.jpg
\'Marko Lukunic/PIXSELL\'
31.03.2026.
u 20:00

Koliko doista slušamo svoje tijelo, kada bismo se trebali zabrinuti i mogu li jednostavne životne navike napraviti razliku između zdravlja i bolesti? Razgovarali smo s dr. Ivom Kirac, specijalisticom kirurške onkologije i abdominalne kirurgije iz Klinike za tumore KBC-a Sestre milosrdnice u Zagrebu.

Rak debelog crijeva jedan je od najsmrtonosnijih, ali istodobno i najpreventabilnijih karcinoma današnjice. U Hrvatskoj se svake godine dijagnosticira gotovo 4000 novih slučajeva, a unatoč dostupnim metodama ranog otkrivanja, broj preminulih i dalje je zabrinjavajuće visok. Posebno uznemiruje činjenica da posljednjih godina sve češće obolijevaju i mlađe osobe, i to bez jasnog razloga. Ono što ovu bolest čini posebno opasnom jest činjenica da se u ranim fazama često razvija bez jasnih i specifičnih simptoma.

Tegobe poput povremenih bolova u trbuhu, promjena u probavi, umora ili gubitka tjelesne težine mnogi pripisuju svakodnevnom stresu ili prehrani, ne sluteći da upravo kombinacija takvih "bezazlenih" znakova može biti prvi alarm. Koliko doista slušamo svoje tijelo, kada bismo se trebali zabrinuti i mogu li jednostavne životne navike napraviti razliku između zdravlja i bolesti? Razgovarali smo s dr. Ivom Kirac, specijalisticom kirurške onkologije i abdominalne kirurgije iz Klinike za tumore KBC-a Sestre milosrdnice u Zagrebu.

Često kažemo da je rak debelog crijeva "tiha bolest". Simptomi mogu biti vrlo nespecifični, kako se mogu razlikovati "bezazlene probavne tegobe" od onih koje bi trebale upaliti alarm?

Rak debelog crijeva u početnim stadijima obično nema simptome. Ako se i pojave, u početku se radi o minimalnim promjenama u učestalosti stolice ili povremenom pojavom krvi u stolici ili nespecifičnim bolovima u trbuhu. "Nespecifični simptomi" nas trebaju zabrinuti kada ne prolaze tjednima. Rak debelog crijeva je relativno spor, ali ako se simptom vuče dva, tri mjeseca, možda bi ipak trebalo nešto napraviti. Alarm se pali kada se, uz simptome, javi umor, anemija, mršavljenje, ako stolica prestane funkcionirati u potpunosti i rak debelog crijeva se dijagnosticira u hitnoj službi. To se smatra neuspjehom i sustava i osobe i, nažalost, tada je i dugoročna prognoza nešto lošija.

Kroz javnozdravstvene akcije i pub kvizove pokušavate približiti ovu temu građanima, može li jedan ovakav "neformalni" pristup doista podići svijest i potaknuti ljude da na vrijeme odu na pregled?

Global colorectal cancer association zadnji vikend trećeg mjeseca sa 167 asocijacija potiče "Blue Hat, Blue Tie" događaje čime se pokušavaju proširiti informacije o raku debelog crijeva, ranom otkrivanju i esencijalne informacije o prevenciji. Institut za gastroenterološke tumore se ove godine odlučio plasirati blok od 11 pitanja tijekom pub kviza u Dubrovniku, Požegi (u suradnji sa Županijskim zavodima za javno zdravstvo) te u Zagrebu na nekoliko lokacija. Prema najavi Hrvatskog gastroenterološkog društva, na jesen bi trebao započeti i uvođenje testa START FIT. Riječ je o testiranju stolice na prisutnost krvi koja nije vidljiva golim okom, a namijenjen je muškarcima i ženama u dobi od 50 do 74 godine koji nemaju simptome. U slučaju pozitivnog nalaza, osobe se upućuju na kolonoskopiju.

Zabrinjava podatak da sve češće obolijevaju mlađe osobe. Zašto se to događa i što se promijenilo u načinu života?

Dvadeset posto pacijenata, oko 700 godišnje, oboli prije 50. godine. Taj trend traje godinama, dio možemo objasniti nasljednom komponentom, no veći dio i dalje ne možemo objasniti. Kretanje i raznolika prehrana s dosta voća i povrća može smanjiti rizik i kod nasljednih komponenti, s druge strane, neke osobe koje "rade sve kako treba" isto povremeno dođu do nas. S profesionalne strane mlađe osobe dobro kompenziraju simptome tako da često dođu s poodmaklim stadijima.

Koliko genetika igra ulogu? Ako je netko u obitelji imao karcinom, koliko ranije bi se trebalo krenuti s pregledima?

Familijarna adenomatozna polipoza i Lynchev sindrom su dva najčešća oblika nasljednog raka debelog crijeva. Prvi se češće nalazi jer ima vise polipa u crijevu i može se postaviti sumnja na kolonoskopiji. Lynchev sindrom je vezan i uz rak maternice, može se javiti od 25. do 90. godine i manje ga dijagnosticiramo jer nema nužno toliko polipa i jer, za razliku od karcinoma dojke, rijetko tko baš rutinski bilježi obiteljsku anamnezu. Ako je pozitivna, postoje Genetska onkološka savjetovališta u KBC-u Zagreb i u Klinici za tumore, KBC Sestre milosrdnice. Nakon razgovora i ako je osoba ispod 45 godina oboljela, ima više tumora, nije oboljela, ali su oboljela bar dva prva srodnika (roditelji i brat ili sestra), testira se na nasljedne varijante i s rezultatima se kroz razgovor daju konkretne preporuke. Nakon što se dokažu, postoji posebna shema pregleda i eventualno preventivni zahvati.

Koje su najveće greške koje radimo u svakodnevnom životu, a povećavaju rizik – govorimo li više o prehrani ili o sjedilačkom načinu života?

Kvalitetan život se može prevesti u pokretnost i urednu probavu, iza 40. godine vam i sam organizam signalizira ako ga dobro ne održavate. Ne znači da morate postati triatlonac ili instruktorica joge, ali bilo super da prošećete psa normalno, pritom porazgovarate s osobama koje sretnete. Ista stvar ako na posao idete pješke ili biciklom. Ako pratite vaš organizam, vjerojatno će vam manje odgovarati alkohol i veće količine crvenog mesa, a imat ćete osjećaj svježine ako dio tanjura kod svakog obroka popunite voćem i povrćem. I vratimo se na komunikaciju. Svi smo pod stresom, ali ga trebamo naučiti kanalizirati. Dobro društvo je način da se isti smanji.

Koliko je danas rak debelog crijeva izlječiv ako se otkrije na vrijeme? I koliko zapravo kasnimo s odlaskom liječniku?

Rak debelog crijeva preživi 95 posto ljudi više od 10 godina ako se otkrije u ranim stadijima, kada je ograničen na stijenku crijeva. Zato naglašavamo važnost preventivnih pregleda.

Mnogi se boje kolonoskopije. Koliko je taj strah opravdan i može li upravo taj pregled spasiti život?

Kolonoskopija je zlatni standard za otkrivanje i dijagnostiku raka debelog crijeva, štoviše korisna je za otklanjanje polipa, izraslina na sluznici koje mogu prethoditi raku te se, na taj način, rak niti ne razvije. Uz lijekove za opuštanje osobe i crijeva prije pretrage, nije toliko strašna ni bez anestezije. Anestezija ima svoje komplikacije, ali je dostupna unutar sustava ako postoji dobar razlog. Ukratko, isplati se odraditi kada vam je preporuče.

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije

Kupnja

Pretplata