Što je zajedničko Janku Bobetku, Waltu Disneyju, Ivici Račanu, Sigmundu Freudu, Tomislavu Gotovcu, Margareth Thatcher i Coco Chanel? Ne baš puno toga, osim što svi čekaju svoju ulicu u Zagrebu. Kao i papa Ivan Pavao II., kardinal Franjo Kuharić, Alojzije Stepinac pa i Hans-Dietrich Genscher.
Oko 300 je imena u Fondu iz kojeg se imenuju javne površine, a najdulje je ondje Hinko Hinković, odvjetnik koji je 1909. branio članove Hrvatsko-srpske koalicije na tzv. veleizdajničkom procesu. Hrvatska odvjetnička komora predložila ga je još davne 1969. Ulice čekaju i brojni hrvatski proljećari, no neki su, poput braće Veselice, nedavno dobili svoje površine, Marko obalu u Trnju, a Vladimir park kod Maksimira. Čeka i Olga Hebrang, udovica antifašista Andrije Hebranga koju je 1997. predložio pročelnik Ureda za upravljanje u hitnim situacijama Pavle Kalinić. Uz Olgu, ulice još nemaju ni heroine NOB-a Anka Butorac i Nada Dimić.
Proljećari, rokeri i umjetnici
Dražen Budiša je 1996. predložio pak HSP-ovca Antu Paradžika, a ulice čekaju i SDP-ovci Ivica Račan te Boris Šprem. Predsjednika sedmog saziva Sabora predložio je pokojni gradonačelnik Milan Bandić, kojega još nema u fondu. Vladi Gotovcu počast je odana u Španskom, a granica Dubrave i Maksimira avenija je nazvana po Gojku Šušku. Ulicu u Blatu dobio je Jure Njavro, a ime njegova vukovarska suborca Blage Zadre živi u Sesvetskim Selima. Park u Trnju nedavno je dobio i general Petar Stipetić, a Janko Bobetko svoju površinu još čeka.
Na listi ima i glazbenika, kulturnjaka, sportaša, pa čak i poneki novinar. Odnedavno je u fondu i legendarna glazbenica Đurđica Barlović, prva pjevačica Novih fosila. Nju je 2019. predložio kolega Boris Novković. Ime Rajka Dumića još nije na popisu. Nema u Fondu još ni Olivera Dragojevića, ali ni Đorđa Novkovića, no ondje je Ivica Percl, koautor “Starog Pjera”, kao i trešnjevački šansonijer Zvonko Špišić.
Nekoliko glazbenika izborilo je svoje površine. Tomislav Ivšić ima park u Trnavi, a Ivo Robić ulicu u Remetincu. Blizu njega “stanuje” i Vice Vukov, a Karlo Metikoš i Milan Mladenović, frontmen Ekaterine Velike, ulice su dobili na Jakuševcu.
Svoje površine čekaju i likovnjaci. U fondu su Aleksandar Srnec i Miroslav Šutej, koje je predložio povjesničar umjetnosti Zvonko Maković, a od lani im se na listi pridružio i Josip Vaništa. No, čini se da umjetnici ulice dobivaju lakše nego ostali. Edo Murtić i Julije Knifer “stanuju” u Središću, Ivan Lacković Croata u Maksimiru, Andrija Maurović u Starom Brestju kod Sesveta, a kroz Stenjevec, Špansko i Malešnicu vijuga poduža Ulica Ante Topića Mimare. Filmaši su se pak “nastanili” u Stenjevcu i Podsusedu, gdje su svoje ulice dobili Krešo Golik i Oktavijan Miletić, a u obližnjem Jankomiru i Ante Babaja te Dušan Vukotić.
Dječje književnice Sunčana Škrinjarić i Višnja Stahuljak ulice su dobile u Pongračevu, gdje je odnedavno ima i Zvjezdana Ladika, kazalištarka koja je odgojila generacije glumaca. Novo naselje u Pongračevu ujedinjuje i Trg Kate Šoljić, majke koja je sva četiri sina izgubila u Domovinskom ratu.
Književni junaci iz Botinca
Vesna Parun i Ranko Marinković dobili su svoja šetališta u Maksimiru i na Borongaju, no posebno zanimljiv “prozni kvart” je definitivno Botinec, gdje su ulice nazvane po junacima hrvatske književnosti. Ondje tako možete šetati ulicama Đuke Begovića, Filipa Latinovicza, Ivice Kičmanovića, Kontese Nere, Pere Kvržice, Šegrta Hlapića...
Dakako, u fondu su i sportaši poput Vladimira Anzulovića i Branka Zebeca. Svoju ulicu od 2017. čeka i neprežaljeni Dinamov trener Josip Kuže, koji je na popis uvršten na prijedlog stranke Most te Zlatka Hasanbegovića. Možda je dobije negdje oko Jaruna, kvarta s najviše sportskih ulica. Oko jezera nastanili su se tako trener Ante Pandaković i automobilist Ferdinand Budicki, a uz samu obalu aleja je kanuista Matije Ljubeka. Blizina mora, dakako onog zagrebačkog, privukla je i hajdukovce pa ulice na Jarunu imaju i Bernard Vukas te Luka Kaliterna, a na Kajzerici odnedavno “stanuje” i Mate Parlov.
Gajnice i Vrapče očito su najmiroljubiviji kvartovi jer ondje svoje ulice imaju Mahatma Gandi i Majka Tereza. A ulice u Zagrebu ima i nekoliko novinara. Veselko Tenžera dobio ju je na Vrbiku, Franjo Fuis na Srednjacima, a Ana Rukavina ima svoj trg u Trnskom. Junaci ratnog novinarstva Siniša Glavašević i Goran Lederer ulice imaju u Trnavi i na Žitnjaku, a svoju površinu još nije dobio HTV-ov poginuli snimatelj Žarko Kaić.
Njegova imena zasad i nema u fondu, kao ni Pere Zlatara, Jasne Babić, Darka Glavana, Denisa Kuljiša... Ulice čekaju i Miljenko Smoje, Tomislav Židak te rock-kritičar Dražen Vrdoljak, kao i filozof Milan Kangrga, psihijatar Vlado Jukić, Luka Ritz i brojni drugi. Na popisu fonda je i velik broj žena, poput književnice Nade Iveljić, glumice Bele Krleže i Lee Deutsch, koju je predložila Rada Borić, predsjednica Odbora za imenovanja naselja, ulica i trgova u . U prošlom se saziivu, kaže, on se najmanje sastajao.
Od Malnara do Gregurevića
– Mijenjate li ime neke ulice, onda njezini stanovnici moraju vaditi nove osobne isprave, a tvrtke koje su u njoj smještene mijenjati podatke. Zbog toga je praksa da se ulice imenuju u novim naseljima ili da se iz Fonda imenuju parkovi, stube ili šetnice gdje nitko ne živi pa se izbjegne administrativna zavrzlama – objašnjava Rada Borić. Pri gradnji novih naselja, smatra, bilo bi dobro da postoji strategija imenovanja.
– Imena bi se, primjerice, mogla dodjeljivati tematski. Jedno bi naselje tako imalo imena po rokerima, drugo po poginulima u Domovinskom ratu, treće po umjetnicima... – predlaže. I napominje kako je u imenima ulica premalo žena.
– Rodni je aspekt slabo zastupljen. Za to se zalagala i pročelnica za kulturu Milana Vuković Runjić jer je i ona primijetila da su na Gornjem gradu ulice dobili brojni vrli muževi Zagreba i jako mali postotak vrlih žena. Imamo dosta lokaliteta nazvanim po ženskim osobnim imenima, primjerice Dubravkin put, Katarinin trg, Anina ulica, no danas ne znamo tko su one bile – navodi. Ime u proceduru, dodaje, može uputiti svatko, a odbor potom odlučuje koga će uvrstiti u fond.
Članu Odbora u prošlom sazivu Skupštine, HDZ-ovom Mariju Županu kao stanovniku Peščenice krivo je pak što je na čekanju još i Željko Malnar.
– Pronašli smo lokaciju u Planinskoj u blizini njegove rodne kuće, no još nismo do kraja riješili imovinsko-pravne odnose. Ako ne prođe, tražit ćemo dalje – ističe Župan.
U posljednjih 30 godina novo je ime dobilo oko 1600 ulica, trgova i drugih javnih površina, a u zadnjem desetljeću njih 333 – kažu nam u Gradskom uredu za katastar.
Kobna 2020. ostavila je za sobom mnoge drage nam pokojnike koji još nisu uvršteni u fond, poput Zlatka Cice Kranjčara, a na listi nisu ni filmaši Željko Senečić i Branko Lustig, kao ni Đorđe Balašević. Vrlo malo ulica u gradu je nazvano po glumcima. Iznimka je Zvonimir Rogoz, koji ju je dobio na Savici, no ne bi bilo loše da mu “susjedi” postanu i Pero Kvrgić, Mustafa Nadarević, Ivo Gregurević, Mira Furlan, Ena Begović...•
Zanimljivo. Zašto bi Balašević dobio ulicu u Zagrebu ili Miljenko Smoje? Usput, ni jednog inženjera, ni jednog liječnika. A tko vas hrani i liječi, tko vam kuće pravi? Sramotno. Nitko od navedenih u članku, osim Bobetka, nije zaslužio ulicu. Sljedeći put kad budete trebali medicinsku skrb, javite se na Filozofski fakultet i ADU.