Prošlog smo tjedna pisali o prizorima koji su zbunili dio Zagrepčana. Dok su zbog dugotrajne suše i visokih temperatura travnjaci diljem grada požutjeli, građani su na pojedinim lokacijama i dalje viđali radnike s kosilicama. „Pa kaj oni kose? Prašinu?“, pitao se jedan od njih. Sada nam je iz Zagrebačkog holdinga stiglo pojašnjenje što njihove ekipe zapravo rade na terenu. Iz podružnice Zrinjevac poručuju da se košnja tijekom dugotrajnih vrućina i nedostatka oborina prilagođava stanju vegetacije. Trava u takvim uvjetima ulazi u stanje mirovanja kako bi sačuvala korijenski sustav, zbog čega požuti, ali to ne znači da je odumrla. Nakon kiše može se ponovno potpuno obnoviti.
– Zbog toga se u ovom trenutku na većini gradskih travnatih površina košnja ne provodi – ističu iz Holdinga. No, to ne znači da su kosilice potpuno nestale sa zagrebačkih zelenih površina. Ekipe Zrinjevca sada se usmjeravaju na pojedine lokacije na kojima, unatoč suši, određene biljke i dalje rastu. – Radovi se trenutačno usmjeravaju prvenstveno na mikrolokacije na kojima, unatoč suši, rastu pojedine termofilne biljne vrste. Svrha tih zahvata nije smanjenje požarnog rizika, već održavanje površina s aktivnom vegetacijom radi urednosti i prohodnosti prostora – pojašnjavaju.
Iz Holdinga su tako naglasili i da razlog aktualnih zahvata nije smanjivanje opasnosti od požara, nego održavanje onih dijelova zelenih površina na kojima vegetacija još aktivno raste. A iza dijela brujanja kosilica koje građani čuju ovih dana krije se još nešto. Strojevi se ne koriste nužno za samu košnju. – Kosilice opremljene sustavima za sakupljanje koriste se za prikupljanje prijevremeno otpalog lišća uslijed toplinskog stresa – navode iz Holdinga. Visoke temperature tako nisu utjecale samo na travu. Zbog toplinskog stresa lišće na pojedinim stablima počelo je otpadati prije uobičajenog vremena pa ga ekipe prikupljaju strojevima koji građanima mogu izgledati kao da ponovno prelaze preko već požutjelih travnjaka.
Iz Holdinga dodaju da se svi radovi organiziraju uz praćenje vremenskih uvjeta i stručnih smjernica kako bi se istodobno zaštitili travnjaci i održala urednost javnih površina. Koliko će se često neka površina kositi ovisi i o njezinoj namjeni, prometnim i sigurnosnim zahtjevima te intenzitetu korištenja. Drugim riječima, požutjeli zagrebački travnjaci uglavnom se sada ne kose. Ondje gdje građani ipak vide strojeve, ekipe se bave vegetacijom koja nastavlja rasti unatoč suši ili skupljaju lišće koje je zbog velikih vrućina počelo prerano otpadati.
FOTO Jezivi prizori na Savi! Mrtve ribe i štakori plutaju rijekom, na teren izašle Hrvatske vode
Otvori KEKS Pay
A onaj glavni razlog kojeg vam nisu rekli jest u nabijanju radnih sati i terenskih dodataka tih njihovih ekipa. Inače bi njihovi sindikati pojeli ovog "gradonačelnika" ono, za gablec