U prosjeku 75 primjedbi dnevno – rezultat je to javne rasprave o novom Planu gospodarenja otpadom, u sklopu koje su Zagrepčani mjesec dana imali priliku da sva svoja nezadovoljstva u vezi s otpadom metropole predstave Gradu. Spavali nisu jer na adresu gradske uprave stiglo je oko 2200 primjedbi, što od fizičkih osoba, što od udruga i stranaka, a najveći se njihov dio odnosi upravo na probleme koje su stanovnici glavnog grada već iznijeli kao rak-rane plana – kompostanu u Brezovici, Centar za gospodarenje u Resniku te onaj za građevinski otpad u Podsusedu. Istaknuli su i kako se plan edukacije o odvojenom prikupljanju otpada nije dovoljno razradio, nije im jasno na koji će se način zbrinuti mulj iz pročistača otpadnih voda, a ni koji je razlog ostavljanja Jakuševca otvorenog do 2029. godine ako se planira gradnja centra u kojem bi se smeće trebalo potpuno zbrinuti.
Sve ćemo obraditi
Odgovori koje je Grad ponudio vrlo ih vjerojatno neće zadovoljiti jer ostaje se gotovo pri svemu što se ponudilo u prijedlogu Plana gospodarenja iako su si za razmatranje svih primjedbi uzeli mjesec dana, pa usvajanje Plana na Skupštinu ide tek idući tjedan, iako je u teoriji već mogao biti na snazi. Budući, međutim, da ga Zagreb nema od 2015., mjesec dana, zaključili su, ne bi trebalo predstavljati veći problem za dokument u kojem se predlaže način zbrinjavanja zagrebačkog otpada do 2022. godine. A način na koji se zbrinuti nikako ne bi trebao, pita li se stanovnike juga grada, jest u Brezovici. Područje na kojem bi se trebala smjestiti kompostana u Obreščici, pisali su u primjedbama, studijom IGH iz 2014. proglašena je vodozaštitnim područjem te im nije jasno kako sad odjednom to više nije, a i uvjereni su da će postrojenje takvog tipa pridonijeti samo jednome, a to je onečišćenje cijelog područja četvrti, pa i grada. Mjere zaštite koje se moraju poduzeti kako bi se sačuvala kvaliteta zraka djelomično su, stoga, i izmijenjene, rekli su u Gradu, pa će posebno “planirati izvođenje kritičnih operacija koje prati stvaranje neugodnih mirisa i čestica”, a sve će ih obraditi prije puštanja u atmosferu. Također, uzet će u obzir, kažu, da se mikrolokacija objekta odredi tako da se u obzir uzme udaljenost od stambenih objekata naselja.
To je nedopustivo
Sve detalje imat će, govore, baš kao i u slučaju Centra za gospodarenje otpadom u Resniku te odlaganja građevinskog otpada u Kostanjeku, kad se naprave studije izvodljivosti te projektne dokumentacije. Što se upravo Kostanjeka tiče, Zagrepčane je najviše zanimalo kako se odlagalište otpada može smjestiti na lokaciju koja je manje od petsto metara udaljena od prvih kuća.
– Za sanaciju klizišta koristit će se mineralna sirovina, zemlja i prethodno obrađeni neopasni, inertni građevni otpad (beton, cigla, crijep). Iz navedenog vidljivo je da se ne radi o odlagalištu otpada – odgovorili su iz Grada, u kojem su mišljenja tražili i od različitih ministarstava te ureda, ali i od gradskih četvrti. Lokalna je samouprava reagirala, pogotovo ona na čijim se područjima planiraju zahvati, dok posebnih primjedbi s vrha države uglavnom nije bilo iako su određena ministarstva jasno dala do znanja što misle o zagrebačkom planu. Ministarstvo gospodarstva Martine Dalić zaključilo je kako je “već sad razvidno” da Grad neće uspjeti do 2020. izgraditi Centar za gospodarenje otpadom u Resniku, ali i kako je navod da za punjenje odlagališta na Jakuševcu postoje kapaciteti do 2029. godine “nedopustiv”.
– Otvaranjem centara za gospodarenje otpadom sva odlagališta moraju se zatvoriti i sanirati – pojasnili su iz Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta.•
Je, diktatori su poznati po prihvaćanju primjedbi. Zagrebački Neron Od Raštike naročito.