Sesvete su jedina gradska četvrt koja ima svoj muzej. O kulturnom nasljeđu Sesveta, najmnogoljudnijoj i najvećoj zagrebačkoj gradskoj četvrti, brigu vodi Muzej Prigorja. I usto – nema stalni postav.
Kurija u centru kvarta
Muzejski predmeti stoje im u depoima u kuriji u samom centru kvarta i u zgradi pored nje. No, na Trgu Dragutina Domjanića 5 uvijek stoji neka izložba. Osmišljavaju je s obzirom na ono što žele da Sesvećani vide. Brinu se o arheološkoj, povijesnoj, likovnoj i etnografskoj zbirci.
– Budući da je muzej lokalni i zavičajni, bitna je i suradnja sa stanovnicima, od kojih smo dobili otprilike 40 posto predmeta današnjih zbirki. Više od 300 ljudi muzeju je darovalo svoju obiteljsku ostavštinu – kaže ravnateljica muzeja Morena Želja Želle. Trenutačno su u prizemlju muzeja postavili izložbu “Izgubljeno-nađeno”, za koju su eksponate izvukli upravo iz arheološke zbirke. Izloženi su novčići, keramičke posude, strelice, razno oružje, pisaljke – uglavnom osobni predmeti – koje su pronašli na arheološkom lokalitetu Kuzelin, kod Glavnice Donje, 15 kilometara sjeverno od središta Sesveta.
– Na području Sesveta evidentirano je 50-ak nalazišta, a na nekima od njih muzej provodi i arheološka istraživanja. Otkriće Kuzelina poklopilo se s otvaranjem muzeja 1977. To je najdulje istraživani lokalitet na kojemu su povremeno od 4. tisućljeća prije Krista boravili ljudi – ističe Morena Želja Želle. Kuzelin je tako krajem 4. i 5. stoljeća bio rimska vojna utvrda.
– Spoznaje dugujemo Vladimiru Sokolu, dugogodišnjem ravnatelju i voditelju arheoloških iskapanja Kuzelina. On je istraživanja pokrenuo nakon što je čuo legende o staklenom gradu. Obično takve narodne priče potaknu istraživanja – pojašnjava ravnateljica muzeja. Izložba je dio projekta koji je financiran iz fondova EU, u sklopu kojeg su izradili i koncepciju budućeg stalnog postava s 3D prikazima, koji se vrte na izložbi.
Poučne staze za turiste
Koncepcija predlaže da u podrumu bude i stalni postav vinogradarstva, a tu su i projekcije rekonstrukcije arheoloških lokaliteta.
– Arheološke lokalitete trebalo bi prezentirati i povezati poučnim stazama kako bi postali dio turističke ponude – kaže Damir Fofić, kustos povijesne zbirke.
Jedan od značajnih predmeta budućeg postava bio bi i drveni čamac iz 15. stoljeća, koji se sada čuva daleko od očiju javnosti. Bit će ondje i luksuzna kočija imućne obitelji Loina iz Gornje Kašine, koja je bila “Ferrari” u doba kad je nastala, između 1930-ih i 1940-ih.
