Naslovnica Zagreb ZG Vijesti

Zašto grickaju ljude: Biljne stjenice su biljojedi, mijenjaju li im vrućine ponašanje?

Najezda plataninih i hrastovih stjenica koje padaju sa stabala sve više zabrinjava građane u Zagrebu i diljem zemlje
03. rujna 2019. u 06:37 8 komentara 7073 prikaza
Foto: Gilles San Martin//commons.wikimedia.org

Invazija letećih biljnih stjenica po Zagrebu, ali i drugim dijelovima zemlje izaziva sve više smetnji i nedoumica građana. Nema šanse da nekoliko sićušnih bjeličastih buba ne počne plaziti po koži sjedite li pod kakvom krošnjom, osjeti ih se kad počnu grickati, a upadaju i u kosu.

MUČE LI I VAS Ovog ljeta sve ih je više: Evo savjeta kako se riješiti "prozirnih mušica"

“Obične” stjenice

Kako je objasnio prof. Boris Hrašovec sa Šumarskog fakulteta u Zagrebu, postoje hrastova (Corythuca arcuata) i platanina (Corythuca ciliata) stjenica koje su u Europu stigle iz Sjeverne Amerike. Stručnjak za šumske kukce objasnio je da su to biljojedi koji su se toliko namnožili da narušavaju izgled gradskih perivoja, zbog čega se već tri godine bezuspješno eksperimentira s insekticidima koji bi ih uništili. Čini se, međutim, da zbog izrazito toplog vremena ti minijaturni biljojedi mijenjaju ponašanje i grickaju ljude, a javile su se i tvrdnje kako sišu krv, što je inače karakteristično za “obične” stjenice. Liječnici zasad nemaju iskustva s biljnim stjenicama, dok na ubode “običnih” stjenica, nametnika koji žive u madracima, kutijama, koferima, rupama u zidovima i sl. , a za opstanak im je nužno sisati krv, nailaze u praksi.

Ubodi tih “običnih” stjenica nisu rijetki. To su sićušni crveni linearni ubodi koji mogu prouzročiti mjehuriće, najčešće po licu, ramenima, rukama i nogama. Pacijenti dođu zbog svrbeža, a može doći do lokalne bakterijske infekcije, ali vjeruje se da ne prenose zarazu – objašnjava dr. Boris Homolak, dermatovenerolog iz KBC-a Sestre milosrdnice, i dodaje da se dijagnoza postavlja iz kliničke slike, a liječi se antihistaminicima i srednjopotentnim kortikosteroidima, za slučaj infekcije uz antibiotski dodatak. Iako postaju sve nesnosnije za građane, kojima padaju u kavu na ljetnim terasama i po rublju koje se suši, invazivnim biljnim stjenicama osim šumarskih stručnjaka drugi se ne bave.

– Služba za epidemiologiju Nastavnog zavoda za javno zdravstvo “Dr. Andrija Štampar” do sada nije primila nijednu prijavu o utjecaju hrastove mrežaste stjenice na zdravlje osoba (alergijska reakcija ili drugi oblik reakcije) koje su došle u kontakt s ovim kukcem. Hrastova mrežasta stjenica ne prenosi bolesti u ljudi – rekla nam je prof. Ana Klobučar, voditeljica Odjela za dezinfekciju, dezinsekciju i deratizaciju NZJZ “Sr. Štampar”, nadležnom za Zagreb.

ZAŠTO NAPADAJU LJUDE? 'Zalijepile su mi se na kožu': 'Prozirne mušice' preplavile hrvatske gradove

Grizu i u Bukureštu

Američki medicinski časopis JAMA Dermatology, međutim, još je 2015. objavio studiju o ugrizima plataninih stjenica i navodno je potvrđeno da su bile pune krvi.

Zbog pretpostavke ugriza više ljudi u nizu, stoji u studiji, postoji mogućnost za prijenos zaraznih bolesti. Rumunjska znanstvenica Roxana Ciceroi lani je objavila istraživanje o ubodima plataninih stjenica tijekom prošle i pretprošle godine, najviše u Bukureštu.

Deceuninck grupa
PROIZVODNJA I EKOLOGIJA
Mogu li uspješno poslovanje na globalnom tržištu i zaštita okoliša ići ruku pod ruku? Jer kako stvari stoje, uskoro će morati
  • Avatar Analizator
    Analizator:

    Imamo mi najezdu stjenica i krvopija već skoro 30 godina

  • Sve je uzalud:

    .......postoji učinkovita metoda uklanjanja..................uzmete sode bikarbone između prstiju desne ruke..........uhvatite stjenicu.....................malo je stisnete ne previše da ne explodira,.....ona če otvoriti usta.....................ubacite joj sode bikarbone u žvalje i pustite je ona će uginuti od prevelike lužnatosti....................

  • nisamsavrsen:

    Kad si gladan nisi svoj.