Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 34
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
DRHTANJE NE SMIJE PRESTATI

Znate li što je 'bijela smrt' i što se na ekstremnoj hladnoći događa u našem tijelu?

Karlovac uz rijeku Koranu na hladnih -11 stupnjeva
Foto: Kristina Stedul Fabac/PIXSELL
1/12
24.01.2024.
u 21:26

U Skandinaviji su proteklih dana zabilježene temperature od minus 40 stupnjeva. Tako hladno na sjeveru Europe nije bilo već 25 godina. Što to znači za naše tijelo? Kako ekstremna hladnoća utječe na naš organizam?

Tjelesna temperatura od 36,5 do 37 stupnjeva Celzijevih je idealna za nas ljude. U tim uvjetima najbolje funkcioniramo. Naš metabolizam i svi naši organi ovise o toj optimalnoj temperaturi, a naše tijelo čini sve kako bi je održalo. No, u tome naše tijelo uspijeva samo do jedne određene mjere, a ne uvijek i u svakim uvjetima. Naime, više od pet milijuna ljudi svake godine umre zbog (pre)velike vrućine ili hladnoće. 

Naš organizam uz pomoć takozvanih receptora mjeri vlada li u tijelu „prava" temperatura ili ne. Ako temperatura znatno opadne, onda organizam pokušava aktivirati metabolizam kako bi održao ravnotežu u tijelu. Naš metabolizam nas naime opskrbljuje svim potrebnim hranjivim tvarima. On se brine za to da se hrana usitnjava, da se ona transformira, da naše stanice mogu doista iskoristiti sve te potrebne hranjive tvari. A osim toga metabolizam doslovno grije tijelo. On naime proizvodi energiju i tako regulira temperaturu tijela. U tom procesu važnu ulogu igra cirkulacija krvi.

S obzirom na to da se na hladnoći sužavaju krvne žile, jasno je da u tim uvjetima kroz žile ne može biti transportirano dovoljno krvi. A kad nema dovoljno krvi, to znači da je manje cirkulacije u ekstremitetima poput prstiju, nosa, ušiju. Zato osjećamo bolove u tkivu na jako niskim temperaturama. Ako temperatura nastavi opadati, na red dolaze i životno važni organi: srce, pluća, mozak. U tim uvjetima oni ne funkcioniraju više punom snagom, nego samo – ograničeno.

VEZANI ČLANCI 

Ako temperature tijela odstupa samo dva stupnja od idealne norme, događa se hipotermija (pothlađenost). A da bi se zaštitio od nje, naš organizam radi još intenzivnije. Mišići se aktiviraju. Mi drhtimo po cijelom tijelu.

Drhtanje je dobar znak

Kod tjelesne temperature od 32 stupnja drhtanje prestaje. Ali to nije dobar znak. Tijelo naime jednostavno više nema dovoljno energije, pa čak ni za drhtanje. Naš mozak i živčane stanice više uopće ne distribuiraju nikakve signale, to je situacija u kojoj ne "osjećamo” ruke ili noge. U toj fazi popuštaju bolovi, ali se jedva možemo kretati. Ne možemo ni govoriti. Ne možemo ni razmišljati, zbunjeni smo, sve više dezorijentirani. Tijelo aktivira "štedljivi” modus, kada prepoznaje da se radi o izvanrednoj situaciji. Ali kad-tad i taj modus jednostavno prestaje funkcionirati…

Što pomaže protiv hipotermije?

Na ekstremnim temperaturama bismo trebali (za)štiti naše tijelo što je god više moguće. A to počinje s prikladnom, toplom odjećom. Na primjer šalovima i kapama, rukavicama i toplim, debelim čarapama. Jasno je da se treba pripremiti za situaciju u kojoj smo duže vrijeme izloženim ekstremnoj hladnoći, a to znači da su pri ruci I stvari poput deke za slučaj nužde, ili neka druga pomagala s kojima može ugrijati tijelo, na primjer ruke ili prste.

Klasični simptom pothlađenosti je situacija u kojoj više ne osjećamo nos, uši, prste na ruci ili nožne prste. Ti dijelovi tijela ne bi se trebali zagrijavati uz pomoć termofora, to doista nije dobra ideja. Naime, prilikom prebrzog zagrijavanja organizma može se oštetiti pothlađene žile. Umjesto termofora, bolje je koristiti toplu vodu, kako bi se polako „odmrznulo” prste na rukama ili nožne prste.

VEZANI ČLANCI 

A oni koji misle da se vlastito tijelo može ugrijati i s malo alkohola, ti se grdno varaju. Alkohol na početku može dati osjećaj da unutar tijela doista osjetimo ugodnu toplinu. Ali alkohol proširuje krvne žile. Hladnoća ih pak sužava, kako bi se reducirao gubitak topline u tijelu. Zbog ta dva ekstrema ljudi često krivo procijene što se s njima događa. Imaju osjećaj da je koža topla, ali tijelu je jako hladno, i na to možda uopće ni ne registriraju.

''Bijela smrt''

Kada temperatura tijela opadne na manje od 29,5 stupnjeva Celzijevih, veliki mozak prestaje s radom. Gubimo svijest. Naše srce radi sve manje i manje: umjesto 60 otkucaja u minuti, ono kucne samo jednom ili dva puta. Krv više ne može dovoljno brzo cirkulirati kroz tijelo, a to znači da je prilično izvjesno da se pogođena osoba smrzava na smrt. To je ono što se obično naziva "bijela smrt”, gubitak života u uvjetima ekstremne hladnoće.

VIDEO Karlovac uz rijeku Koranu na hladnih -11 stupnjeva

 

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije