Frfr, skibidi, GOAT, sus, delulu, solulu. Svima koji nisu pripadnici generacije Z ovi su pojmovi vrlo vjerojatno nepoznanica. Tinejdžerski sleng, prožet anglicizmima i dinamičnim izrazima iz online svijeta, odraslima često zvuči kao nepoznata šifra, stoga su vidovečki učenici odlučili izgraditi most prema odraslima.
Donedavno osmaši, a sada srednjoškolci Filip Cafuk, Iva Zagorec, Luka Pavleković, Manuela Kukec i Veronika Vešligaj, uz mentorstvo socijalne pedagoginje Doris Matučec, osmislili su nacionalni hit-rječnik "Roditelji 2.0 – Generacija Z bez tajni". Projekt je prepoznat i nagrađen kao jedan od najboljih projekata građanskog odgoja Varaždinske županije.
Komunikacijska barijera
– Ovaj je projekt pomogao nama odraslima da bolje razumijemo njihov "svijet", odnosno njihovu "spiku". Generacijski jaz nije zanemariva stvar. Između današnjih osmaša i mene razlika je 47 godina – ističe ravnatelj OŠ Vidovec Predrag Mašić. Kao najzanimljiviju novu frazu koju je usvojio od svojih učenika navodi NPC, odnosno Non-Player Character, što u prijevodu označava osobu bez osobnosti ili bezveznjaka.
Školarci su na pripremi rječnika radili cijelu školsku godinu, a konzultirali su se i sa srednjoškolcima o tome koje riječi oni koriste. Tako je nastao rječnik koji je tiskan u 600 primjeraka. Mladi autori rječnika imali su veliku želju kao osmaši ostaviti nešto budućim generacijama, odnosno ostaviti trag u svojoj školi, istaknula je socijalna pedagoginja koja im je u tome i pomogla. – Jako su zreli za svoje godine. Ambiciozni su, žele mijenjati stvari i vrlo su kritični. Bez obzira na to što mi mislili o generaciji Z, da su premoderni ili da im možda neke vrijednosti nisu najbolje posložene, kao milenijalac često imam osjećaj da je svijet trenutačno okrenut naglavačke. No oni vrlo promišljeno razmišljaju o tome kako bi željeli mijenjati svijet i društvo, kako bi neke stvari željeli učiniti vidljivijima, od politike do promjena koje smatraju da sami mogu pokrenuti u svojoj obitelji i društvu – ističe Matučec.
Autorice i autori rječnika naglašavaju kako im je glavna motivacija bila premošćivanje komunikacijske barijere u vlastitim domovima. Naime, kada bi roditelji čuli neku riječ od svojeg tinejdžera, reakcije su uglavnom bile zbunjujuće. – Roditelji bi mi znali govoriti da trebam "pričati normalno", ali sad su i oni već naučili naš jezik. Mojima je daleko najdraža riječ "chillati", odnosno odmarati, a naša najdraža riječ bila bi "mogganje", izraz koji znači "izgledati bolje od nekoga" – kaže učenik Filip Cafuk.
Njegov kolega Luka Pavleković objašnjava kako ih roditelji često nisu razumjeli jer se jednostavno nisu navikli na nove riječi s interneta i društvenih mreža pa su ih oni odlučili odvesti u svoj svijet, osnažiti međusobnu komunikaciju i u konačnici poboljšati odnos s roditeljima. – Drago nam je što smo uspjeli podijeliti izraze svoje generacije s drugim generacijama. Osjećamo se shvaćenije, a vjerujemo da je i njima lakše komunicirati s nama – dodaje učenica Manuela Kukec.
Inače, Varaždinska županija već pet godina financira projekte građanskog odgoja u osnovnim i srednjim školama, a od lani surađuje i s Uredom UNICEF-a za Hrvatsku. Time je ta županija postala prva i ostala jedna od rijetkih u Hrvatskoj koja provodi projekte tog tipa. Drugim riječima, mlade se potiče i educira da prepoznaju izazove u svojoj zajednici te osmisle inovativne odgovore tim izazovima, baš kao što je ovaj rječnik.
Nema panike za hrvatski
– Djeca su po prirodi znatiželjna, kreativna i sposobna. Na nama je odraslima, osobito učiteljima, da ih potičemo i usmjeravamo, ali i da im damo odriješene ruke da plivaju u budućnost – zaključuje ravnatelj. Budući da se sleng mijenja na tjednoj, pa i dnevnoj bazi, zbog te podložnosti promjeni socijalna pedagoginja napominje da bi nova verzija njihova rječnika bila potrebna možda već i sada. Stoga bi jedna od budućih ideja mogla biti digitalna baza s QR kodom koja bi se svakodnevno nadopunjavala.
A upravo zbog sve većeg broja anglizama i izraza koji dolaze iz digitalnog svijeta, među odraslima se često postavlja i pitanje što takve promjene znače za hrvatski jezik. Učitelji i stručni suradnici iz OŠ Vidovec, međutim, naglašavaju da nema mjesta panici. – Učiteljica hrvatskog jezika lektorirala je materijale i istaknula da nema straha za naš jezik. Učenici na nastavi i dalje vrlo dobro znaju pravila i zdušno koriste naš domaći "kaj". Ovaj rječnik nije zamjena za standardni jezik, već dekodiranje, prijevod s tinejdžerskog na roditeljski kako bi se smanjili ti mali konflikti – zaključuje socijalna pedagoginja.
(Tekst je izvorno objavljen na portalu studentskih novina Global)
Otvori KEKS Pay
