Mihajlo Drapatij treći je zapovjednik ukrajinske vojske od početka ruske invazije prije gotovo pet godina. Njegovo imenovanje odmah je naišlo na pozitivan odjek među pripadnicima vojske. Razlozi su bili očiti: sa 43 godine osjetno je mlađi od svojih prethodnika, a iza sebe ima i bogato ratno iskustvo stečeno na prvoj crti bojišta još od 2014. godine, kada je Rusija potaknula stvaranje samoproglašenih republika na istoku Ukrajine. Bivši glasnogovornik Kopnenih snaga, kojima je Drapatij ranije zapovijedao, nakon njegova imenovanja je rekao da je riječ o osobi koja je pokazala sposobnost djelovanja u teškim situacijama te da gotovo nije čuo negativne reakcije na njegov izbor, piše Deutsche Welle.
Manje mikroupravljanja, više odgovornosti
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski imenovao je Drapatija nakon što su brojni građani prosvjedovali protiv njegova prethodnika Oleksandra Sirskog. Kritičari su Sirskom zamjerali pretjerano centraliziran i autoritaran način vođenja vojske. Prema riječima vojnih promatrača, Drapatij je tijekom prvih sto dana mandata već proveo niz promjena. Najvažnija među njima odnosi se na drukčiji model zapovijedanja, s manje mikroupravljanja iz vrha i više odgovornosti prepuštene nižim zapovjednim razinama. Jurij Butusov, nekadašnji ratni izvjestitelj, a danas vojnik, smatra da je upravo to jedna od ključnih novosti. "Zapovjednici korpusa više ne moraju dva puta dnevno podnositi izvješća vrhovnom zapovjedniku. Pozitivno je to što se tako gubi manje vremena", kaže Butusov.
Novi fokus na Donbas
Promatrači također ističu da Drapatij više pozornosti posvećuje operativnom planiranju na višim razinama. U Donbasu, gdje se odvijaju najvažnije borbe, uspostavio je dvije velike vojne skupine sastavljene od više korpusa kako bi poboljšao koordinaciju obrambenih operacija. Takve promjene primjećuju i kritičari Kremlja u Rusiji. Ruslan Levijev iz analitičke platforme Conflict Intelligence Team smatra da se Drapatijev utjecaj najjasnije vidi upravo u Donjeckoj oblasti, koja ostaje glavni cilj ruske vojske. Prema njegovim riječima, ruske snage posljednjih mjesec i pol gotovo da nisu ostvarile značajniji teritorijalni napredak na tom dijelu bojišta. Kao jedan od razloga navodi promjene u zapovjednoj strukturi ukrajinskih snaga koje brane područje Slovjanska i Kramatorska.
Operacija "Vivaldi"
Ukrajinska vojska u međuvremenu je ostvarila i ograničen lokalni prodor na sjeveru Donbasa. Ukrajinska strana tu je akciju nazvala operacijom "Vivaldi". Ukrajinska vojska u Donbasu još nije u stanju izvršiti protuofenzivu, ali je faktički zaustavila napredovanje ruske vojske Prema dostupnim informacijama, operacija je poremetila ruske planove okruživanja Slovjanska i Kramatorska sa sjeverne strane te natjerala ruske snage na prilagodbu planova. "Nakon promjena u vrhu vojske Ukrajinci bolje iskorištavaju slabosti ruske vojske za uspješne napadne operacije", ocjenjuje Levijev. Kao najbolji primjer navodi upravo operaciju "Vivaldi".
Usporen ruski prodor, ali bez preokreta
Prema različitim procjenama, od Drapatijeva dolaska na čelo vojske Rusija ukupno nije osvojila više teritorija nego što ga je Ukrajina istodobno uspjela vratiti pod svoju kontrolu. Takvu ocjenu prenose čak i neki proruski Telegram-kanali koji prate ratna događanja. Ipak, većina vojnih analitičara upozorava da to ne znači preokret na bojištu. Po njihovu mišljenju, promjene koje je uveo Drapatij zasad su prije svega znatno usporile rusko napredovanje. Veće ukrajinske protuofenzive i opsežnije oslobađanje okupiranih područja u ovom trenutku većina stručnjaka i dalje smatra malo vjerojatnima. Prvih sto dana Mihajla Drapatija stoga se uglavnom ocjenjuje kao razdoblje reorganizacije i stabilizacije obrane. Hoće li te promjene dugoročno omogućiti Ukrajini i značajnije ofenzivne uspjehe, ostaje otvoreno pitanje.
Otvori KEKS Pay
