Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Vijesti Hrvatska

'Zašto je u potresu stradalo srce Zagreba?'

Automobili svake godine moraju proći tehnički. A naše zgrade? Neke desetljećima nitko nije održavao, a s nekih zgrada u središtu Zagreba i prije potresa otpadala je žbuka i dijelovi pročelja. Sada se vidi koliko to hitno treba sanirati, kažu arhitektica Željka Jurković i građevinska inžinjerka Nina Dražin Lovrec
30. ožujka 2020. u 19:31 66 komentara 22861 prikaza
Nakon potresa u Zagrebu prijeti opasnost od urušavanja krovova i pročelja zgrada
Foto: Sanjin Strukic/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/9

U jakom potresu koji je pogodio Zagreb i okolicu prošle nedjelje stradao je velik broj zgrada, među kojima i objekti koji su dio lokalne baštine poput muzeja i crkava. Primjerice, vidjeli smo da se srušio križ s vrha tornja Zagrebačke katedrale, oštećena je bazilika Srca Isusova u Palmotićevoj ulici, barokna crkva svete Katarine te crkva svetog Marka, crkva, toranj i samostan sv. Franje Asiškog na Kaptolu, crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije u Remetama, crkva Pohoda Blažene Djevice Marije u Čučerju, pravoslavna crkva Svetoga Preobraženja Gospodnjeg na Preradovićevu trgu i drugi sakralni objekti. Nastradali su i gotovo svi zagrebački muzeji i galerije – Muzej za umjetnost i obrt, MSU, Moderna galerija, Muzej Mimara, Klovićevi dvori i Umjetnički paviljon. Zbog nastale situacije koja traži maksimalan angažman struke koja je posljednjih nekoliko desetljeća u dobroj mjeri zapostavljena, razgovarali smo s dr. sc. Željkom Jurković s Građevinskog fakulteta u Osijeku, predsjednicom Hrvatske komore arhitekata, te Ninom Dražin Lovrec, predsjednicom Hrvatske komore inženjera građevinarstva, prvom ženom na čelu te udruge.

Zagreb: Plenković i Bandić obišli razrušene kuće u Markuševcu Potres u Zagrebu Plenković i Bandić: Dogovorili smo tri točke za rješavanje posljedica potresa

Kako se dogodilo da jedan relativno slab potres napravi toliku štetu, pogotovo u centru grada, a onda i po naseljima u neposrednoj blizini epicentra, bilo je naše prvo pitanje.

– Točno je da potres magnitude 5,4 prema Richteru nije snažan kao potencijalni potres od 6,5 prema Richteru, prema kojemu se već od 1963. godine planira seizmička stabilnost svih novih zgrada u Zagrebu. Međutim, ne možemo reći da je to bio slab potres za zgrade koje su pred više od 100 godina sagrađene od cigle, kada osiguranja od potresa nisu postojala. Za mnoge takve zgrade to je bio jak potres, pogotovo kod višekatnih zidanih zgrada. Privatne dvoetažne zgrade čak bez vertikalnih serklaža bolje su prošle. Armiranobetonska gradnja u Novom Zagrebu i drugdje nije imala problema – kaže

Oštećenja u centru Zagreba nakon potresa ZAJEDNO ZA ZAGREB Zagrebačka županija donirala 100 tisuća kuna za sanaciju šteta od potresa

Kritična je i infrastruktura Željka Jurković, predsjednica HKA, podsjeća, iako je to prije svega pitanje za seizmologe i za građevinare, da se radilo o potresu srednje jakosti, s plitkim epicentrom, a stradale su uglavnom zgrade za koje struka zna da imaju slabu potresnu otpornost.

– Riječ je o zidanim konstrukcijama, bez ukruta, zidane konstrukcije imaju puno reški, spojeva, svi ti spojevi su slaba točka, lako se “rastresu”. Da još detaljnije pojasnim kako zgrade u potresu stradavaju. U građevinarstvu imamo dvije vrste sila kojima su opterećene zgrade: vertikalne i horizontalne sile. Vlastita težina zgrade i namještaj, mi koji te zgrade koristimo, sve to je vertikalno opterećenje, vertikalne sile (zbog gravitacije). Ono se sa stropa prenosi na nosive zidove, nosivi zidovi predaju to vertikalno opterećenje na temelje i dalje na temeljno tlo. No, postoje i horizontalne sile: potres i vjetar. Zgrade koje su oštećene, oštećene su jer nemaju ukrute za tu drugu vrstu sila. U tlu se tijekom potresa događa sličan efekt kao kad bacimo kamenčić u vodu: seizmički valovi šire se tlom u svim smjerovima, dolaze do temelja zgrada i zaljuljaju zgrade te ih horizontalno pomaknu. Zgrade, ako nisu otporne (ukrućene) na te horizontalne pomake, dobivaju pukotine, narušava im se stabilnost, u konačnici može doći do kolapsa konstrukcije i rušenja zgrade – objašnjava Željka Jurković.

Oštećenja u centru Zagreba nakon potresa Zvonimir Despot Izbori se više neće dobivati na Tuđmanu i ratu

Činjenica je da ovo nije prvi potres koji je pogodio Zagreb, no očito je kako se neke stvari nisu odradile. Što je trebalo učiniti, a nije se napravilo u tom smislu?

– Ovo nije prvi potres u Zagrebu, ali je najjači nakon 140 godina kroz koje smo prošli sa slabim potresima iz udaljenih epicentara. Upravo je taj Problem je s bolnicama jer je propušteno da se zgrade protupotresno osiguraju, što se moglo i trebalo učiniti. Svaka zgrada koja se sada napušta i iseljava mogla se osigurati i za jači potres od ovoga od prošle nedjelje vremenski razmak od tog velikog potresa najveći razlog da se stvari nisu odradile, jer većina stanovništva i političke uprave misli da potresa neće niti biti. Skloniji smo uljepšavati fasade i osiguravati bolju energetsku ovojnicu zgrade nego naručiti analizu seizmičke stabilnosti. Većina oštećenih zgrada su danas u vlasništvu privatnih vlasnika etažnih stanova i oni odlučuju na što će trošiti svoja sredstva. Veći je problem u javnim društvenim zgradama, npr. bolnicama, gdje je propušteno da se zgrade protupotresno osiguraju, što se moglo i trebalo učiniti. Svaka zgrada koja se sada napušta i iseljava mogla se osigurati i za jači potres od ovog prošle nedjelje. Istina, kod nekih zgrada to može izazvati neopravdane troškove koji su veći od vrijednosti ostatka zgrade, pa je bolje srušiti i ponovno sagraditi, ali i to mi građevinari možemo projektom dokazati – navodi čelnica HKIG-a, hvaleći članove svoje udruge građevinske inženjere – statičare iz Zagreba koji su se nesebično odazvali pozivu koji je uputila Komora inženjera građevinarstva te se kao volonteri stavili na raspolaganje Stožeru civilne zaštite za brze preglede građevina u hitnoj situaciji nakon potresa.

VIDEO Bandić u obilasku Dubrave nakon potresa

– Njih 250 u epicentru zaraze koronom već tjedan dana obilaze sve oštećene građevine i ocjenjuju stanje nosive konstrukcije kako bi se detektirala potencijalna ugroza od urušavanja i opasnosti za život. Lista kolega koji su spremni doći u Zagreb na pregled zgrada već sada broji 250 inženjera. Do sada je prijavljeno više od 17.000 zgrada, a naši inženjeri statičari su pregledali više od 2000. Nemam dovoljno riječi za pohvalu ovakvog angažmana naših članova – navodi Nina Dražin Lovrec.

Željka Jurković citirala je neke rečenice prof. Josipa Atalića i suradnike, naše vrhunske stručnjake koji godinama upozoravaju na rizik od potresa: “Rizik od potresa jedan je od najvećih rizika s kojim je Hrvatska suočena, s potencijalno katastrofalnim posljedicama, a to potvrđuju rezultati svih postojećih procjena rizika. Više od 30% površine, odnosno oko 60% stanovništva izloženo je jačim potresima s očekivanim znatnim posljedicama. Očita je ugroženost i starost stambenog fonda u državi, no nažalost isto se odnosi i na kritičnu infrastrukturu koja je uglavnom sagrađena prije više od 50 godina, štoje uobičajeni projektirani vijek građevina. Unatoč ovim činjenicama, svijest o riziku od potresa u Hrvatskoj nije razvijena pa dodatnim aktivnostima (primjerice problematičnim rekonstrukcijama) ili propustima (loše održavanje) možemo i pogoršavati situaciju.“

Oštećenja u centru Zagreba nakon potresa | Autor : Luka Stanzl/PIXSELL Foto: Luka Stanzl/PIXSELL 22.03.2020., Zagreb - Ostecenja u centru Zagreba nakon potresa jacine 5.3. po Richteru. Photo: Luka Stanzl/PIXSELL

– Kao Hrvatska komora arhitekata, pozvali smo naše članove arhitekte da se odazovu i stave se na raspolaganje Stožeru civilne zaštite. Kolege su se u velikom broju odazvale te nakon uključivanja statičara slijedi i uključivanje nas arhitekata. Hvala svim arhitektima, javili su se iz svih dijelova Hrvatske – govori Jurković.

Već i prve procjene govore o tome da neke zgrade neće biti moguće obnoviti, odnosno, neke će se morati rušiti. Neke od tih lokacija smo nabrojili, a sada će se morati odlučivati što s njima, pogotovo onima koje su teže stradale, hoće li se na njima možda graditi istovjetne građevine ili nešto drugo.

– Neke zgrade će se morati srušiti, ali takvih je malo. Nova gradnja na istom mjestu provodi se u skladu s Generalnim urbanističkim planom Zagreba – kratka je Nina Dražin Lovrec dok čelnica HKA navodi kako joj još nisu poznate lokacije zgrada za rušenje, zna da ih za sada ima, ali srećom mali broj.

AKO ĆE SE ODRŽATI Sav sakupljen novac na 29. zagrebačkom maratonu ide za obnovu bolnice Jordanovac

– Nakon ove prve faze kada se radi pregled i prva procjena sigurnosti zgrada za stanovanje i rad, slijedi druga faza: detaljniji pregledi zgrada, izrada detaljnih procjena, troškovnika, projekata. O tome kako će u stručnom smislu ići određivanje namjena zgrada, uvjeta gradnje zgrada, općenito o urbanističkom i arhitektonskom konceptu obnove, mora odlučivati struka, urbanisti i arhitekti. Naravno, tu je i legitimno pitanje vlasništva, odnosno što bi vlasnici parcela željeli na svom vlasništvu graditi, no ključno je da konačne odluke donosi struka. O konstruktivnom načinu sanacije zgrada odlučuju kolege konstruktori – statičari. Obnova koja će uslijediti je i šansa da središte Zagreba dobije novu sliku, novo lice, i u funkcionalnom i u oblikovnom smislu. Javnosti je poznato koliko su se sve strukovne arhitektonske institucije zalagale da su u GUP-u ZG ne dopusti dodatno prometno opterećivanje zagrebačkog Donjeg grada, da nova gradnja unutar blokova i po obodu blokova ne bude prekapacitirana. Poznato je koliko smo se zalagali da se ne dopusti pretjerana izgradnja podsljemenske zone. I ovaj potres je, nažalost, potvrdio koliko je arhitektonska struka bila u pravu kada je govorila da javni interes mora biti predstavljen u GUP-u i kroz GUP, a ne interes pojedinaca. Nadam se da će sada Grad Zagreb i gradonačelnik napokon početi slušati struku. Uz to je bitno i naglasiti da se sve zgrade ne mogu konzervatorski štititi, kad štitite sve, to je kao da ne štitite ništa. Moraju se konzervatorski štititi samo zone i zgrade koje stvarno imaju urbanističku i arhitektonsku vrijednost – navodi Željka Jurković.

Zagreb: Započela je procjena štete od potresa na katedrali NEDALEKO OD MARKUŠEVCA Sinoć zabilježen potres u Zagrebu, ali znatno slabiji

Što će sada biti sa sakralnim objektima gdje je popis oštećenih podugačak te se ne čini da je moguće popraviti sve? Takva situacija se u slučaju potresa, nažalost, trebala očekivati.

– Riječ je o starijim zgradama zidane konstrukcije, koje su k tome i često visoke, a ti visoki dijelovi (tornjevi) posebno su osjetljivi na potres – kaže dr. Jurković, dok je za Ninu Dražin Lovrec to zaista bila očekivana situacija.

– To su građevine iz prošlih stoljeća koje su građene u vrijeme kada nije bilo seizmičkih propisa, već se uglavnom gradilo bez potrebnih proračuna. Nažalost, moglo se očekivati da će takve zgrade pretrpjeti znatna oštećenja. Kod tornja katedrale došlo je do pucanja zbog velikog horizontalnog pomaka tornja. Puno se govori i o bolnicama čiji su neki dijelovi sada neupotrebljivi. Nevjerojatno je da se tako malo pozornosti pridavalo tim objektima.

Nakon potresa u Zagrebu prijeti opasnost od urušavanja krovova i pročelja zgrada
1 / 13
23.03.2020., Zagreb - Kaptol. Pogled na katedralu jutro nakon potresa. Photo: Sanjin Strukic/PIXSELL

– U zadnje vrijeme velika količina EU sredstava uložena je u energetsku obnovu bolnica i javnih zgrada, u sklopu koje je izvedena i toplinska ovojnica zgrade. Struka je u više navrata upozoravala da je opseg obnove trebalo proširiti i na ojačanje nosive konstrukcije i potresne otpornosti zgrada. Nažalost, faktor sigurnosti nije se isticao, niti je razmatran na isti način. Ova elementarna nepogoda pokazala je da je moglo doći do katastrofalnih posljedica jer su starije zgade osjetljivije na dinamički utjecaj. Osim toga, budući da je vrlo često prekoračen projektirani životni vijek građevina, to znači da su se, uz zahvate za ojačanje radi boljih protupotresnih svojstava, trebali provoditi postupci procjene trajnosti građevina te kontinuirano održavanje i monitoring konstrukcije. U navedenom kontekstu HKIG je član ECCE (Inženjerski komitet građevinskih inženjera) koji je godinu 2020. proglasio 3S – “sigurno, pouzdano i održivo“ i iz perspektive održivosti, naglasak je stavljen na razvijanje integrirane metodologije konstruktivnog i energetskog projektiranja – smatra predsjednica Komore građevinara.

Zagreb: Započela je procjena štete od potresa na katedrali Josip Atalić Građevinski stručnjak: Na volonterima je prevelik teret, potres premašuje mogućnosti Zagreba

Bolnice davno građene

– Pitanje je dvojako: jedno je građevinsko održavanje zgrada, a drugo je pitanje rekonstrukcije prije svega javnih zgrada, pa i onih zdravstvene namjene, kako bi se zgrade koje to nemaju, ukrutile na djelovanje potresa – govori Željka Jurković te podsjeća kako je velik dio naših javnih zgrada, pa tako i bolnica, građen prije šezdesetih godina 20. stoljeća, prije potresa u Skoplju, kada se horizontalne sile potresa nisu uzimale u proračun.

– Ova istovremena dvostruka kriza pokazala je da država hitno mora napraviti inventarizaciju zgrada, utvrditi zgrade bitne za zdravstvenu i drugu opstojnost države i opstanak stanovništva te ih rekonstruirati i učiniti sigurnima na djelovanja prirodnih sila, koliko god je to moguće. Za usporedbu, automobili svake godine moraju proći tehnički pregled. A naše zgrade? I zgrade se moraju održavati, one su, ne samo u slučaju potresa nego i u svakodnevnom korištenju bitne za naše živote i za naše zdravlje. Imamo zgrada u koje desetljećima nitko nije ulagao u održavanje, s mnogih zgrada u središtu Zagreba otpadala je žbuka i dijelovi pročelja i prije potresa. Rekonstrukcija zgrada da bi se ukrutile na potres košta, ali sada se vidi koliko je to prioritetno potrebno te da se taj novac nužno mora utrošiti – smatra.

sjajna akcija Svaka čast! Daju besplatan smještaj zdravstvenim djelatnicima u samoizolaciji

Novije zgrade velikom su većinom neoštećene, međutim nisu sve ostale netaknute.

– Nove armiranobetonske zgrade pa i neboderi koji su projektirani u skladu sa seizmičkim propisima nemaju znatna oštećenja te su uporabljive i slobodno se koriste. Prema dostupnim informacijama vizualnog brzog pregleda građevina u hitnoj situaciji nakon potresa, velik dio obiteljskih kuća u epicentru potresa dobio je znatna oštećenja uglavnom zbog nekvalitetne gradnje i nažalost nisu za uporabu. Žao mi je svih ljudi koji su ostali bez svojih domova, ali moramo svi zajedno biti sretni da nije bilo velikih ljudskih žrtava – navodi Nina Dražin Lovrec koju smo upitali i što se može očekivati ako Zagreb pogodi jači potres, barem one jačine koji ga je pogodio 1880. godine kada je praktično svaka zgrada oštećena, a većina teže.

– Nakon velikog potresa u Skoplju 1963. uvode se seizmički propisi i obavezna je primjena za sve nove građevine. Kod armiranobetonskih zgrada koje su projektirane u skladu sa seizmičkim propisima ne bi trebao postojati velik rizik ugroze od potresa. Moguće ozbiljnije posljedice bile bi na starim zidanim zgradama koje se nakon potresa neće seizmički ojačati – odgovara.

OTKRIVAMO GDJE JE ZAVRŠIO Večernjakov urednik fotografije pronašao zlatni križ s katedrale

Ako već znamo da će u nekom trenutku doći do takvog jačeg potresa, što bi trebalo već sada učiniti da se njegov učinak spriječi, bilo je još jedno naše pitanje.

– Kao što sam već napomenula odgovoru, obnovi oštećenih zgrada od ovog potresa treba pristupiti vrlo ozbiljno, temeljito, u skladu s dobro izrađenim projektima sanacije. Ne smijemo postojeće oštećene zgrade samo vratiti u zatečeno stanje, već treba napraviti ojačanje nosive konstrukcije u skladu s važećim seizmičkim propisima kako se ovakav scenarij više ne bi dogodio – smatra Dražin Lovrec, dok predsjednica HKA smatra obveznim poštivati ono što struka kaže da treba raditi: osvještavati donositelje odluka o potresnoj ugroženosti kako bi se onda u tom smislu donosile odluke i osiguravala financijska sredstva, educirati stanovništvo o životu s potresom i o postupanju kada se potres dogodi, seizmički ojačavati zgrade, ne propuštati prilike da se prikupljaju podaci o zgradama (kao što je to propušteno u popisu stanovništva, legalizaciji, energetskom certificiranju...).

Tonko Vulić FOTO Postapokaliptični grad: Scene nalik onoj iz Hitchcockovog filma

Sada su na nekim oštećenim zgradama u centru pogotovo vidljivi i primjeri gradnje izvan gabarita, dograđivanja katova, penthousea ili terasa. Koliko je to pridonijelo oštećivanju?

– Ad hoc se to ne može ocijeniti, za konkretan odgovor treba napraviti analize. No svakako moram istaknuti da sva gradnja koja nije izvedena u skladu s projektima, zakonskim odredbama i pravilima struke, te kada se ne sluša mišljenje inženjera i struke, može imati katastrofalne posljedice – mišljenje je Nine Dražin Lovrec, dok Željka Jurković smatra kako bi bilo interesantno prikupiti podatke koliko je tih nadogradnji legalno te koliko ih je u postupku legalizacije ozakonjeno.

– Koliko je u svakom pojedinom slučaju neka nadogradnja ili dogradnja pridonijela oštećenju, utvrditi mogu kolege statičari – kaže čelnica Hrvatske komore arhitekata.

VIDEO Priča liječnice koja je u potresu ostala bez stana

PREKRŠAJNO PRIJAVLJEN
Detalji drame u obitelji Štimac: Sinu Luki nestalo je novca za biznis u Abu Dhabiju
PBZ
#ostanidoma i dalje
Koje nove navike ćemo zadržati u narednim mjesecima kako bi sačuvali zdravlje
  • tomislav10:

    Zgrade u centru grada su građene kada su građene i stare su koliko su stare. Najmanji problem su dimnjaci, stvarni problem je taj da bi takav potres oštetio centre svih europskih gradova iz gore navedenih razloga plus što im je ... prikaži još!e otpornost na potres mala.

  • marli:

    Kako stanari u zgradi od cigle istaroj 100 godina mogu zamjeniti sve za armirano betonske zidove ????????

  • tomislav10:

    Ajk imaš za kupiti stan u centru trebao bi imati i za platiti osiguranje od štete uzrokovano potresom. Ali ... kao kad kupiš novu bemburu pa ideš na servis kod Gige u šupu ...