Naslovnica Vijesti Kućni ljubimci

Žarkovica treba obnovu, nije dovoljno popraviti i namjestiti kućice za pse

Posljednje nevrijeme koje je poharalo azil upozorilo je na sve opasnosti života na brdu iznad Dubrovnika, sljedeće bi moglo uništiti i preostale kontejnere, jedini zaklon i za ljude i za pse
08. ožujka 2019. u 14:22 0 komentara 775 prikaza
Foto: Grgo Jelavić/Pixsell
Pogledajte galeriju 1/8

Nakon svakog vjetra, kiše, bure i juga, s brda iznad Dubrovnika jedna žena zove upomoć. Sandra Sambrailo, voditeljica utočišta na Žarkovici, napravila je to i nakon posljednjeg nevremena, koje je za sobom ostavilo kaos.

Kućice za pse u dijelovima, razbacane na sve strane utočišta, oštećeni kontejneri, prevrnut kemijski zahod. Posude za vodu i zdjelice za hranu letjele su skloništem, tražili su ih danima. Sve je ipak dobro prošlo, najvažnije je da nitko nije ozlijeđen. Dubrovčani su već sljedeće jutro pohrlili na Žarkovicu kako bi pomogli volonterima i Sandri Sambrailo da čim prije poprave što se popraviti može. A Grad Dubrovnik, na naš upit što su učinili i kako su pomogli u saniranju štete, pohvalio se kako je ovaj put i on priskočio upomoć.

– Grad Dubrovnik promptno je reagirao putem nadležnog komunalnog društva u svom vlasništvu, tvrtke Sanitat Dubrovnik d.o.o, i pomogao u saniranju štete nastale uslijed orkanske bure u azilu na Žarkovici. Angažirani djelatnici Sanitata pomogli su volonterima Društva za zaštitu životinja Dubrovnik vratiti prevrnute kućice za pse te pojedine popraviti i vratiti ih u prvobitno stanje. Tankove za vodu i kemijski sanitarni čvor vratili su na mjesto i dodatno ih učvrstili. Na pruženoj pomoći javnu zahvalu uputila je i gospođa Sambrailo, a navode potkrepljujemo fotografijama ustupljenim od strane djelatnika Sanitata – odgovorili su nam.

ljubav prema životinjama Brandon Cowan nakon posjeta utočištu na Žarkovici izradio web stranicu

Uz to, dodaju kako podupiru rad Društva za zaštitu životinja Dubrovnik koje skrbi o psima na Žarkovici. Pa opet ponavljaju da su u zadnjih godinu dana iz gradskog proračuna za hranu psima dali 595.000 kuna, za kućice 105.000 kuna, a za ogradu na Žarkovici 70.000 kuna. Ubrojali su u iznos pomoći i 70.000 kuna za sterilizaciju napuštenih mačaka koje Grad plaća u tri veterinarske ambulante, iako nju ne organizira Društvo za zaštitu životinja Dubrovnik.

Zaboravljaju pritom da je briga za napuštene pse, pa i svi troškovi koji tako nastaju, obveza Grada, a ne podupiranje rada Društva. A psi na Žarkovici pronađeni su na gradskim ulicama. No, na pitanje što dalje, odnosno što će Grad poduzeti kako bi konačno na Žarkovici osigurao primjerene uvjete za rad volontera i život pasa, a što je i sam gradonačelnik još davno obećao, odgovor nismo dobili. Umjesto toga, ponovno najavljuju gradnju novog azila.

– Pokrenute su potrebne radnje za izradu projektne dokumentacije novog gradskog azila za napuštene i nezbrinute životinje. Cilj je da do jeseni imamo gotovu dokumentaciju, projekt i dozvole, i vjerujemo da radovi mogli početi do kraja ove godine – ističu u Gradu.

Posjet Žarkovici u svibnju 2017.

Ovakvih najava Sandra Sambrailo već se naslušala, ni životinje ni volonteri ne mogu više čekati azil koji nikako da se počne graditi. Ističe da se na Žarkovici hitno mora popraviti sva šteta, a ne samo vratiti nekoliko kućica na njihova mjesta.

– Svako nevrijeme koje smo do sada preživjeli donijelo je nove štete, uništeno je ili oštećeno gotovo sve što imamo. I kućice koje je osigurao Grad već su se skoro raspale. Nije više dovoljno samo zakucati ih da ne odlete. Ne znam mogu li dva kontejnera i trafika preživjeti prvi jugo koji će stići. A unutra su psi. Gdje ćemo ih skloniti kad se i oni raspadnu? I dok se mi borimo da preživimo, Grad nas tjera da kršimo Zakon jer i dalje upućuje ljude na nas. Umjesto Grada zbrinjavamo napuštene i ozlijeđene životinje, vraćamo izgubljene njihovim vlasnicima. I plaćamo troškove – kaže S. Sambrailo i dodaje kako je u predizbornoj kampanji sadašnji gradonačelnik često dolazio na Žarkovicu.

– Obećavao je provođenje Zakona ukoliko ga podržimo. Obećao je gradnju novog azila i saniranje postojećeg na Žarkovici odmah. Obećao je zapošljavanje radnika i smještaj za njih; sudjelovanje u troškovima veterinarskih usluga i još puno toga. Mislili smo da je doista shvatio ono što je prethodniku zamjerao, činjenicu da volonterski odrađujemo njihov posao. Od svega obećanog, uz puno natezanja i odugovlačenja, samo je nastavio dostavu hranu. Za tu uslugu Grad je tvrtki Insaco d.o.o. uplatio iznos od 361.746 kuna. Gdje je ostatak do 595.000 koje iznova spominje? I hrana je dostavljena tek u prosincu 2018., do tada smo je sami nabavljali. Je li se nekim čudom napuhao i iznos za građevinske radove, 6 boksova i zidić, pa je od 50.000 narastao na 70.000 kuna? Odavno je već jasno da je iskorištavanje volontera princip koji prolazi godinama. "Oni gore", kako nas gradonačelnik naziva, neće odustati ni zbog bure, ni zbog ozljeda, ni zbog laži i iskorištavanja. Mi nemamo razloga za pognuti glavu od srama. Grad za to ima puno razloga – kaže S. Sambrailo i dodaje da osim brige za pse, zbog koje se rijetko koju noć naspava, sa strahom sluša prognoze i gleda u nebo.

Napušten Mauro je ostavljen na Žarkovici, vezan lancem za stablo

Sanacija Žarkovice

Društvo za zaštitu životinja Dubrovnik Gradu je ovaj put poslalo i zahtjev u kojem traže saniranje kompletne štete nastale nakon orkanske bure. Odgovor nisu dobili, no novu nadu donio im je nedavni sastanak na razini Županije kojem su nazočili.

- Okupljeni čelnici gradova i općina, suočeni s činjenicom da su jedna od tri županije koje nemaju azil i neće ga skoro imati, posebno zbog novog plana da se gradi na odlagalištu otpada, svjesni su da je jedino trenutno rješenje Žarkovica. Postojeće utočište, složili su se, treba kompletno obnoviti i registrirati, kako nalaže i Zakon o zaštiti životinja. I za sve to nema puno vremena, mora se napraviti unutar nekoliko mjeseci. Istovremeno, gradit će se manja skloništa u dolini Neretve i na Korčuli. Istaknuta je i potreba osnivanje radne skupine, čiji članovi moraju biti i predstavnici Društva, kako bi se izradila Odluka o načinu zbrinjavanja napuštenih životinja, te obveza kontrole čipiranja u cijeloj Županiji, jer nijedna jedinica lokalne samouprave to još uvijek nije napravila - kažu iz Društva.

Azil s pogledom na odlagalište otpada

Grad je za novi azil odabrao lokaciju na predjelu Grabovice, na kojem je i odlagalište otpada. Prije njegove sanacije neće biti ni azila, a prema planovima sanacije odlagalište bi trebalo biti zatvoreno 2021. Mišljenja su očito podijeljena. Dok poznavatelji situacije kažu da projekt azila ne može biti realiziran dok se odlagalište ne zatvori, drugi misle da to nije tako.

– Gradnja samog azila ne ovisi o sanaciji odlagališta, s obzirom na to da se on nalazi na drugom dijelu koji je odvojen cestom. Važno nam je da lokacija bude adekvatna za životinje i vjerujemo da ova jest, jer imamo dovoljno kvadrata i za azil i za istrčavanje pasa. Kad se nakon sanacije Grabovice dobije još 60-ak tisuća kvadrata ravne površine, onda je to svakako prostor na kojem se može puno toga raditi. Ističemo da azil neće biti izgrađen na odlagalištu, a i samo odlagalište nakon sanacije bit će potpuno sigurno i bez ikakve ugroze za okolinu. Dapače, bit će dodana vrijednost ovom prostoru. Razmišljamo i da tu napravimo edukacijski centar gdje bi mogli dolaziti osnovnoškolci i djeca vrtićkog uzrasta vidjeti životinje, družiti se s njima i učiti kako se brinuti o životinjama – odgovorili su nam iz Grada na upit gdje će biti novi azil. Ako bude premalo zemlje, dodaju, Grad ima i ponudu za otkup zemljišta do spomenute parcele. Radi se o dobroj lokaciji, zaštićenoj od vjetra i sa svom potrebnom infrastrukturom. U Gradu vjeruju da će u budućnosti imati jedan uredan, lijepi azil.

– Zadovoljni smo prijedlogom gospodina Mara Kristića koji je lokaciju Grabovice predložio, a gradonačelnik prihvatio. Međutim, gradnja azila prije sanacije uz rub aktivnog odlagališta otpada je neprihvatljiva. Godinama se raspravlja o štetnosti Grabovice za građane Dubrovnika koji su kilometrima udaljeni, ali za životinje i volontere to ne bi bilo štetno, tako misli gradonačelnik. Probajte zamisliti smrad smeća koje kamioni iskrcavaju, štakore, legla komaraca, papatača koji prenose lišmaniozu; vukove koji zimi dolaze na hranu; štetnost plinova zbog samozapaljenja ljeti. U takvim uvjetima je nemoguće raditi, primati goste, turiste, udomitelje, djecu – kaže Sandra Sambrailo.

VISERA
EU FONDOVI
Inovacije: Radimo na razvoju robota koji će mnoge poštedjeti zamornog pretipkavanja podataka
Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.