Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 172
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
EUROPSKI PARLAMENT ODLUČIO

Istraga o megamarini u Cavtatu se nastavlja! 'Hrvatska je prošla rat, a sada se betonira za bogate investitore. Šteta može trajati tisuću godina'

05.11.2026.
u 16:07
Google icon Dodaj Večernji list među omiljene izvore na Googleu

Hrvatska inače ima golem problem s dopuštanjem betoniranja obale, apartmanizacije i uništavanja pomorskog dobra u svrhu privlačenja luksuznog turizma. Ovo nije prvi put u ovom mandatu da pred ovim odborom raspravljamo o manjku volje da se poštuju europske uredbe i direktive. Ne vidim da ovaj projekt pridonosi strateškom interesu Hrvatske jer je u interesu tek malog broja iznimno bogatih ljudi, a nije u javnom interesu većeg broja naših sugrađana, koji se sve više istiskuju s obale i tamo više ne mogu živjeti...

Hrvatski građani zatražili su pomoć institucija Europske unije zbog sumnji da su hrvatske vlasti pri odobravanju projekta megamarine i luksuznog resorta u Cavtatu prekršile europske propise o zaštiti okoliša i omogućile zahvate koji bi mogli nepovratno uništiti zaštićena morska staništa. Slučaj su pred Odborom za predstavke Europskog parlamenta u Bruxellesu danas iznijele Alexandra Vidak, dubrovačka poduzetnica te ekološka i građanska aktivistica iz Cavtata koja je podnijela predstavku, i Maris Špero, predstavnica Građanske inicijative Čista luka. Riječ je o projektu luksuznog turističkog kompleksa s marinom na rtu Prahivac i uz uvalu Tiha. Tvrde da su resort, marina i prateća infrastruktura umjetno podijeljeni na više zasebnih zahvata kako bi se lakše došlo do lokacijskih dozvola, bez odgovarajuće procjene njihova zajedničkog utjecaja na okoliš. Takvu praksu nazivaju cjepkanjem projekta ili takozvanim „salami slicingom”. Upozoravaju i na moguće uništavanje livada zaštićene posidonije u morskom području ekološke mreže Natura 2000.

Kopneni hotelski dio investicije Vlada je proglasila strateškim projektom Republike Hrvatske na temelju Zakona o strateškim investicijskim projektima. Prvi zakon kojim je uveden taj status donesen je 2013. godine, a 2018. zamijenjen je novim zakonom. Strateški projekti javna su, privatna ili javno-privatna ulaganja koja Vlada proglašava važnima za državu, a taj im status omogućuje ubrzano ishođenje dozvola i rješavanje drugih upravnih postupaka te, pod zakonskim uvjetima, raspolaganje državnim zemljištem bez javnog natječaja. Preispitivanje tog zakonskog okvira također traže predstavnici građanskih inicijativa.

Europska pučka stranka i Europski konzervativci i reformisti predložili su zatvaranje predstavke hrvatskih građana, dok su socijalisti i demokrati te Zeleni zatražili nastavak razmatranja. Predstavka je nakon današnje rasprave ostala otvorena. Predsjedatelj Bogdan Rzońca zaključio je da Odbor zasad ne može odlučiti o zatvaranju jer još nije primio pisani odgovor Europske komisije.

Građani traže da europske institucije ispitaju jesu li funkcionalno povezani dijelovi investicije razdvojeni tako da nije odgovarajuće procijenjen njihov zajednički utjecaj na obalu, more i zaštićena staništa posidonije. Vidak je upozorila i na izmjene okolišne dokumentacije nakon javnog savjetovanja te na nedostupnost dokumenata na kojima se temelje odluke hrvatskih tijela.

Foto: Vlada RH

Predstavnik Glavne uprave Europske komisije za okoliš u raspravi je rekao da Komisija na temelju dosad završenih postupaka ne može utvrditi povredu europskih propisa. Naglasio je da postupak za marinu još traje te da se u njemu moraju razmotriti kumulativni učinci drugih projekata. Gordan Bosanac iz Zelenih zatražio je da predstavka ostane otvorena i da bude upućena Odboru za okoliš, klimu i sigurnost hrane, ENVI-ju, radi mišljenja. Na istoj sjednici razmatran je i slučaj gospodarenja otpadom u Gospiću.

Na rtu Prahivac i uz uvalu Tiha u Cavtatu planira se luksuzni hotelski resort s vilama i apartmanima, podzemnim garažama i novom pristupnom cestom. Uz njega bi se gradila marina sa 151 vezom, uključujući vezove za jahte duge do 40 metara. Kako je Večernji list ranije objavio, prva faza procjenjuje se na oko 150 milijuna eura, a vrijednost cijele investicije mogla bi premašiti 250 milijuna eura.

Vlada je 2022. kopneni hotelski dio projekta proglasila strateškom investicijom Republike Hrvatske. Odluka opisuje resort kategorije pet zvjezdica s 260 smještajnih jedinica i oko 900 kreveta, na približno 6,4 hektara kopnene površine. Strateški status ne obuhvaća marinu. Ministar turizma i sporta Tonči Glavina uoči rasprave naglasio je da se Vladina odluka odnosi isključivo na hotelski dio projekta.

Večernji list ranije je propitivao što država dobiva kada privatnim turističkim ulaganjima dodijeli strateški status. Od šest turističkih projekata proglašenih strateškima dovršena su dva, Grand Park Hotel Rovinj i kamp Punta Nova na Pagu. Preostala četiri još nisu realizirana, a o nekima se govori već desetak godina. Država investitorima tim statusom olakšava i ubrzava prolazak kroz administraciju, što otvara pitanje dugoročnih učinaka tih ulaganja na hrvatski turizam i život lokalnog stanovništva.

Investitor kopnenog dijela je Marina Resort Cavtat d.o.o., u čijem je vlasništvu i zasebna tvrtka Cavtat Marina d.o.o. Prema ranije prikupljenim podacima, vlasnički lanac preko dviju hrvatskih tvrtki vodi do malteškog Avocet Limiteda, čije krajnje vlasnike nismo mogli potvrditi. Projekt se u javnosti predstavlja kao švedsko-kanadsko ulaganje, a investitore zastupa Lukša Glavinja. Iako resort još nije izgrađen, na službenoj stranici projekta već se oglašavaju vile i apartmani uz more, objavljeno je da su rezervacije otvorene, a zainteresirane se upućuje na prodajni tim.

Resort i cesta dobili su lokacijsku dozvolu 15. rujna. Studija utjecaja marine na okoliš bila je na javnoj raspravi, a postupak njezine ocjene još traje. Protivnici projekta traže poništenje lokacijske dozvole, tvrdeći da je prije njezina izdavanja trebalo procijeniti zajednički utjecaj gradnje i korištenja resorta, ceste i marine na obalu i podmorje.

Posebno upozoravaju na livade posidonije. Ta morska cvjetnica daje zaklon ribama i drugim morskim organizmima, a korijenjem učvršćuje morsko dno i ublažava eroziju obale. Rasprava u Bruxellesu otvorila je pitanje hoće li zaštita tog staništa stići prije mogućeg nepovratnog oštećenja.

Predstavka pred europskim zastupnicima

Podnositeljica Alexandra Vidak u prvom je obraćanju iznijela razloge zbog kojih je slučaj uputila europskim institucijama:

„Ja sam majka, imam djecu i jako volim kraj iz kojeg dolazim. Jako sam zabrinuta zbog kulturnog i okolišnog nasljeđa koje ostavljamo našoj djeci. To je nasljeđe trenutačno ugroženo.”

„Ovaj projekt graniči s lokacijom Natura 2000 i širi se u nju. Ta je lokacija zaštićena europskim propisima, a more sadrži velike livade posidonije, odnosno morske cvjetnice. Ta je zaštita, izgleda, samo na papiru, a ne i u praksi.”

„Ovo je slika uvale Prahivac. Molim vas, zadržite tu sliku u mislima dok vam objasnim što se tu planira.”

„Planovi investitora pokazuju da su resort, šetalište i marina povezani ključnom infrastrukturom. Sustav hlađenja i grijanja ide kroz šetalište te ulazi u lokaciju Natura 2000. Tu imamo zahvaćanje vode i četiri ispusta zagrijane morske vode. Sve su te veze dio plana.”

„Moramo naglasiti da to nije samo jedan jednostavan vanjski komunalni priključak, već je dio izvedbenog projekta tog resorta.”

„Marina i resort Cavtat zapravo su umjetno rascjepkani u nekoliko projekata, umjesto da se analiziraju kao jedan povezan plan.”

„Planovi pokazuju da oborinske vode s ceste i šetališta idu u stanište posidonije. To utječe na salinitet mora. Zbog toga je važno sve promatrati kao jedan cjeloviti projekt.”

„Gdje je cjelovita procjena kumulativnog utjecaja na okoliš? Nigdje.”

„Godine 2021. pristupna cesta smatrala se odvojenim projektom koji treba poslužiti resortu i marini. Godine 2024. šetalište je isključeno iz procjene utjecaja na okoliš. Godine 2025. šetalište je ponovno uključeno u plan investitora, a 2026. ponovno je isključeno. Resort i cesta dobili su lokacijsku dozvolu.”

„Gabariti projekta neprestano su se mijenjali kako su se javljale pojedine prepreke za izdavanje dozvole, a cjelovita procjena kumulativnog utjecaja na okoliš nije provedena.”

„Itekako je problematično što će to utjecati na 10.000 četvornih metara prioritetnog staništa posidonije. Nijedna kasnija odluka suda, postupak zbog povrede prava niti kasnija procjena utjecaja na okoliš neće vratiti to stanište u prvotno stanje.”

„Ako se to stanište ikada oporavi, to će trajati više od tisuću godina. Tisuću godina mnogo je dulje nego što će živjeti naša djeca i njihova djeca. Kasnija odluka ne može vratiti ono što ćemo sada uništiti.”

Vidak je navela da je organizacija Sunce pomogla pripremiti okvir za očuvanje ove lokacije zaštićene Naturom 2000.

„Kumulativna analiza nije provedena za ovaj plan ulaganja. Drugi stručnjaci zaključili su da je jedina prihvatljiva opcija, koja uopće nije razmatrana u studiji, obustaviti projekt.”

„Isto tako treba paziti na poštovanje europskog prava, ali i Barcelonske konvencije. Ona sadrži određene obveze.”

„Studija o resortu iz 2024. izmijenjena je nakon javnog savjetovanja. Verzija na kojoj se temelji dozvola nije dostupna javnosti. Nas se ne doživljava kao stranke koje mogu osporiti donesene odluke. Naši zahtjevi ministarstvu potpuno su neodgovoreni.”

„Kako javno savjetovanje može biti značajno ako ne možemo analizirati ocjenu koja stoji iza te odluke?”, upitala je Vidak, a potom iznijela zahtjeve Odboru.

„Molim vas da zadržite predstavku otvorenom i tražite od Komisije jasne odgovore o tome na kojim je znanstvenim temeljima izdana dozvola iz 2024.”

„Molim vas da učinite sve što možete kako bismo zaustavili nepovratnu štetu uništavanja staništa posidonije. Isto tako, molim vas da istražite sve izdane dozvole kako bi se vidjelo zašto su se gabariti projekta mijenjali.”

„Budući naraštaji neće se moći žaliti protiv nečega što ćemo mi već sada uništiti. Molim vas, učinite nešto dok još možemo nešto zaštititi.”

Nakon njezina izlaganja Rzońca je pozvao predstavnika Glavne uprave Europske komisije za okoliš.

Predstavnik Glavne uprave Europske komisije za okoliš je kazao:

„Ono o čemu govorite tiče se Direktive o procjeni utjecaja na okoliš, Direktive o staništima i drugog zakonodavstva. Razmotrili smo ovu predstavku i imamo neke komentare.”

„U okviru Direktive ipak nema automatske obveze provedbe procjene utjecaja na okoliš za ovakve projekte. Države članice prvo moraju, na temelju određenih kriterija, ustanoviti hoće li projekti imati značajan učinak na okoliš. Ako je to slučaj, mora se provesti procjena utjecaja na okoliš.”

„U okviru Direktive o procjeni utjecaja na okoliš kumulativni učinak mora se opisati u izvješću o procjeni utjecaja na okoliš, kao i vjerojatno značajni utjecaji i kumulativni učinci. No Direktivom se ne zahtijeva jedinstvena zajednička procjena koja obuhvaća različite projekte.”

„Što se tiče Direktive o staništima, svjesni ste da razvojni projekti nisu zabranjeni na područjima Natura 2000. Ali ako će imati značajan učinak na tu lokaciju, moraju proći odgovarajuću procjenu svojih implikacija u smislu očuvanja vrsta i lokacije.”

„Tijela mogu odobriti projekte i planove samo ako ne štete cjelovitosti lokacije.”

„U svim fazama države članice moraju poduzeti prikladne korake kako bi spriječile ugrožavanje staništa.”

„Kada pogledamo situaciju u vezi s turističkim kompleksom, prema javno dostupnim informacijama hrvatska tijela procijenila su učinak tog projekta na lokaciju i zaključila da neće biti značajnih učinaka uz primjenu zaštitnih mjera. To je što se tiče turističkog kompleksa.”

„Što se tiče marine, ako dobro shvaćamo, postupak je još u tijeku. Taj postupak mora uzeti u obzir kumulativni učinak prethodno odobrenih projekata ili projekata koji su još u tijeku. Uzevši to u obzir, nije moguće reći da u ovom trenutku postoji kršenje propisa.”

„U ocjeni projekta marine stručnjaci moraju uzeti u obzir rezultate provedenih studija, o čemu je govorila i podnositeljica. Moraju razmotriti kumulativne učinke drugih projekata i uzeti u obzir sudsku praksu Suda Europske unije. Komisija je objavila smjernice o primjeni tih odredbi.”

„Smatramo da na temelju postupaka koji su dosad završeni, a znamo da su neki još u tijeku, Komisija ne može ustanoviti kršenje Direktive o procjeni utjecaja na okoliš, Direktive o staništima niti Aarhuške konvencije.”

„Iako dosad nismo ustanovili kršenje, u skladu s našim pristupom općenito je bolje da nacionalna nadležna tijela ocijene činjenice i interveniraju kada je to potrebno, kao i sudovi.”

Predsjedatelj je potom otvorio raspravu političkih klubova:

Agius: EPP predlaže zatvaranje predstavke

Malteški eurozastupnik Peter Agius, govoreći uime Europske pučke stranke, rekao je:

„EPP ozbiljno shvaća zabrinutost stanovništva u Cavtatu, kao i standarde zaštite lokaliteta Natura 2000.”

„Godine 2022. Vlada je odredila taj projekt kao strateški projekt zbog važnosti za regionalni razvoj i turizam.”

„Marina, resort i pristupne ceste dio su šireg projekta, ali svaki je projekt prošao kroz propisani postupak. Dana 15. rujna dane su dozvole za resort i cestu, a za marinu je postupak još u tijeku.”

„Provedena su javna savjetovanja, i to već nekoliko puta, provedene su procjene učinka i revidirana studija 2026. Nadležna tijela to trenutačno procjenjuju, kao što je rekla Europska komisija.”

„Konačna odluka bit će na tim tijelima. Nije na ovom odboru da predviđa kakva će ta odluka biti, ali naš je zadatak osigurati sukladnost s europskim zakonodavstvom.”

„Postojeća pravila moraju se primjenjivati, ali odluke o lokacijskim dozvolama i studijama ipak su u nadležnosti država članica. Ovaj odbor treba poštovati postupak koji je u tijeku i nadležnosti mjerodavnih tijela.”

„Na tragu onoga što je rekla Komisija, jasno je da postoje postupci koji su u skladu s postojećim pravilima. EPP zato predlaže da se ova predstavka zatvori. Hvala.”

Jerković: Europski zakoni moraju vrijediti jednako za sve

Hrvatska eurozastupnica Romana Jerković iz Kluba socijalista i demokrata zatražila je da predstavka ostane otvorena:

„Prije svega želim zahvaliti gospođi Vidak na njezinoj predstavci i ustrajnosti u zaštiti našeg zajedničkog prirodnog dobra, Jadranskog mora.”

„Želim odmah naglasiti da mi u Klubu socijalista i demokrata podržavamo održivi razvoj, turizam i nova radna mjesta, ali razvoj ne smije biti izgovor za zaobilaženje europskih propisa niti za nepovratno uništavanje prirode.”

„U slučaju projekta Marina Cavtat i resort posebno zabrinjavaju navodi da su marina, turističko naselje i pristupna cesta, iako funkcionalno povezani, razmatrani kroz odvojene postupke. Postavlja se ozbiljno pitanje je li time izbjegnuta cjelovita procjena njihova zajedničkog utjecaja na okoliš.”

„Još više zabrinjava podatak o mogućem trajnom uništenju više hektara posidonije, strogo zaštićenog i prioritetnog morskog staništa unutar mreže Natura 2000.”

„Posidonija nije prepreka i ne smije biti prepreka razvoju. Ona je temelj zdravog Jadrana, očuvanja bioraznolikosti i dugoročne održivosti našeg turizma.”

„Jednako su ozbiljni navodi o izmjenama okolišne dokumentacije nakon završenog javnog savjetovanja. Sudjelovanje građana ne smije biti puka formalnost. Ono mora biti stvarno, pravodobno i transparentno.”

„Zato od Europske komisije očekujemo da detaljno ispita jesu li poštovane Direktiva o staništima, Direktiva o procjeni utjecaja na okoliš i prava građana na sudjelovanje u odlučivanju.”

„Tražimo da ova predstavka ostane otvorena dok ne dobijemo jasne odgovore. Europski zakoni o zaštiti okoliša moraju vrijediti jednako za sve, bez obzira na veličinu investicije ili utjecaj investitora. Hvala lijepo.”

Bugarski eurozastupnik Ivaylo Valchev, govoreći uime Europskih konzervativaca i reformista, također je predložio zatvaranje:

„Uz dužno poštovanje podnositeljici predstavke, naš odbor ne bi trebao biti mjesto gdje se rješavaju pitanja nadležnosti nacionalnih tijela i pitanja koja treba rješavati sud. Zato predlažemo da se ova predstavka zatvori.”

Bosanac: „Opet i opet i opet salami slicing”

Hrvatski eurozastupnik Gordan Bosanac iz Kluba Zelenih/Europskog slobodnog saveza upozorio je na netransparentnost investitora i sumnje u cjepkanje projekta:

„Cavtat je malo južnije, dvadesetak kilometara od Dubrovnika, tako da govorimo o izuzetno zanimljivoj turističkoj destinaciji koja se dosta temelji i na takozvanom kongresnom turizmu.”

„Naravno, postoji nekoliko vrlo problematičnih i nejasnih aspekata ovog projekta. Prvi je problem to što tvrtka koja planira graditi ovaj resort kontinuirano pokazuje manjak transparentnosti. Ako je netko velik investitor s velikim ambicijama i želi ulagati, mora naprosto biti puno transparentniji, pogotovo prema lokalnom stanovništvu. To dosad nismo vidjeli i to nas brine.”

„Druga stvar, o kojoj sam već govorio, jest da i ovdje postoje osnovane sumnje da su investitori jedinstveni projekt podijelili u manje segmente i napravili odvojene procjene utjecaja na okoliš kako bi što lakše dobili lokacijsku dozvolu i izmjene lokalnih prostornih i urbanističkih planova.”

„Dakle, ponovno ‘salami slicing’. Opet i opet i opet ‘salami slicing’”, rekao je Bosanac, upozorivši da se Europska komisija mora pozabaviti tim problemom.

„Nije dovoljno samo reći da je to zabranjeno. Trebamo vidjeti što možemo učiniti da se to stalno ne ponavlja u tim praksama zloporabe procjene utjecaja na okoliš.”

„Također, betoniranje i gradnja u zaštićenom akvatoriju izrazito su opasni. Ako uništimo posidoniju, pluća Jadrana, onda smo već zakasnili i nikakve je naknadne kazne ne mogu vratiti niti premjestiti.”

„Republika Hrvatska inače ima golem problem s dopuštanjem betoniranja obale, apartmanizacije i uništavanja pomorskog dobra u svrhu privlačenja luksuznog turizma. Ovo nije prvi put u ovom mandatu da pred ovim odborom raspravljamo o manjku volje da se poštuju europske uredbe i direktive.”

„Ne vidim da ovaj projekt pridonosi strateškom interesu Hrvatske jer je u interesu tek malog broja iznimno bogatih ljudi, a nije u javnom interesu većeg broja naših sugrađana, koji se sve više istiskuju s obale i tamo više ne mogu živjeti. Podsjetit ću vas da oni imaju pravo na ostanak, ‘right to stay’, o kojem puno pričamo u ovom parlamentu, u svojim mjestima i zajednicama.”

„Mi kao Zeleni mislimo da ova predstavka treba ostati otvorena. Tu su još dva dodatna tehnička razloga.”

„Prvi je da nismo primili pisano izvješće Komisije do početka ove sjednice, tako da prema točki šest proceduralnih smjernica mislim da predstavka formalno mora ostati otvorena.”

„Isto tako podsjetio bih da se paralelno vodi i postupak zbog povrede prava protiv Republike Hrvatske, ponovno upravo zbog neprilagodbe, odnosno neimplementacije na ispravan način direktive koja govori o procjeni utjecaja na okoliš.”

Maris Špero je u završnom obraćanju povezala Cavtat s drugim slučajevima zaštite okoliša u Hrvatskoj:

„Poštovani zastupnici, koja je vrijednost europskog zakona o zaštiti okoliša ako do zaštite dolazi nakon što je šteta već učinjena?”

„Godine 2026. najmanje četiri predstavke o okolišu iz Hrvatske došle su do vas. Cavtat nije izolirani slučaj. Dio je uznemirujućeg obrasca, ne samo u Hrvatskoj nego i drugdje: fragmentiranje, neodgovorena pitanja i izdavanje dozvola. Sada se to događa bez kontrole.”

„U slučaju Zeleni Pampas u Osijeku čak i zahtjevi ovog odbora ostaju neodgovoreni šest mjeseci kasnije. Teški strojevi uništavaju rijeku Dravu, a mi sjedimo ovdje.”

„U Cavtatu je poslano više od 3.000 formalnih prigovora, a studija očuvanja upozorila je na rizik uništenja u Prahivcu.”

„Čak i investitor ovog projekta u studiji prepoznaje, odnosno priznaje, gubitak identiteta Cavtata. Prirodne plaže na kojima naša djeca plivaju izbrisane su iz prostornih planova kako bi se omogućila provedba ovog projekta. A nema zajedničke, kombinirane procjene utjecaja na okoliš.”

„Moramo se zapitati: štite li zaštitne mjere nas, javnost, ili se samo legitimiziraju političke odluke koje su već donesene?”

„Molimo da ova predstavka ostane otvorena. Tražimo ocjenu sustavnih kršenja pravila i primjenu svih zakonitih mjera prije nego što šteta postane nepovratna.”

„Naša zajednica preživjela je rat da bi zaštitila svoju zemlju”, poručila je Špero, tražeći da institucije ne pokleknu pred privatnim investitorima.

„Nijedna sudska presuda koja će naknadno doći neće moći povratiti ono što smo uništili.”

„Europska unija mora odlučiti štite li njezini zakoni ono što je nezamjenjivo ili samo dokumentiraju njegovo uništenje.”

Predstavka ostaje otvorena

Predsjedatelj Bogdan Rzońca na kraju je objasnio zašto se ne može odlučiti o zatvaranju:

„Većina vas htjela je zatvoriti ovu predstavku, ali mi to ne možemo učiniti jer nismo dobili odgovor Europske komisije. To mora biti jasno.”

„Moramo pričekati dok ne dobijemo odgovor Europske komisije i tek onda možemo odlučiti. Tako da danas predstavka još ostaje otvorena.”

Komentara 17

Avatar arba_arba
arba_arba
16:18 05.11.2026.

Ajmo osnovati još jednu državnu firmu koja će skrbiti o 200 marina od Savudrije do Prevlake

Avatar IvanR
IvanR
16:19 05.11.2026.

Može, slažem se ali samo uz bogatu naknadu lokalnoj zajenici i državi. Što se ne bi tu ubralo svake godine par milja eura ? Super ideja, onda novi natječaj za par godina. Neka djeca naša imaju što raditi preko ljeta a i izvan sezone.

DA
DarthTiho
16:46 05.11.2026.

Na svakih 100 milijuna ulaganja neka ulagac zaradi 120 milijuna nakon poreza a potom marina ulazi u vlasnistvo drzave & sa mogucnosti da prvotni ulagac iznajmi marinu od RH ! Utjecaj na okolis na bas tom mjestu je zabrinjavajuci

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije

Kupnja

Pretplata