Rješenja o ovrsi ubuduće će donositi suci, uvodi se elektronička komunikacija i obrasci preko kojih će se predavati ovršni prijedlozi vezani uz vjerodostojnu ispravu, dužnicima će biti zajamčeno informiranje o tome da je pokrenut ovršni postupak uz mogućnost osporavanja prije blokade, ukida se fiducija nad nekretninom, ograničavaju troškovi kod automatiziranih ovrha, ukidaju deložacije zimi i proširuje krug primanja izuzetih od ovrhe – to su novosti koje donosi novi Ovršni zakon čiji su nacrt, u jeku javnog savjetovanja koje traje do 1. veljače, u Ministarstvu pravosuđa predstavili su državni tajnik Josip Salapić i načelnik sektora za propise građanskog i trgovačkog prava Dalibor Ružić.
Ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković izostao je s predstavljanja jedinog zakona koji je dosad, kako je to naglasio Salapić, na ovaj način stavljen u predrasprave u javnosti, prije puštanja u proceduru.
Bilježnik priprema rješenje
Poslodavci više neće morati provoditi ovrhe nad plaćama zaposlenika, to će raditi Fina, a prijedlozi ovrhe će, uz objavu na oglasnoj ploči suda, morati biti poslani dužniku poštom te u elektronički sandučić onima koji koriste servis e-građani. Ovrhovoditelj pritom mora dostaviti i ispravu na temelju koje provodi ovrhu, da ovršenik zna o kojoj je tražbini riječ, nakon čega javni bilježnik utvrđuje je li prijedlog za ovrhu osnovan i, ako nije, šalje ga na dopunu.
Rješenje se ne donosi automatizmom: dužnik mora dobiti opomenu, poziv na plaćanje u nekom roku, a odluči li osporavati dug, kreće parnica, no sada više ne i paralelno ovrha. Ako je prijedlog za ovrhu osnovan, bilježnik priprema rješenje koje sudac prekontrolira i piše. Sudska je pristojba za potraživanja ograničena na 200 kn za dugove do 5000 kn, za veće iznose na 300 kn, u što ulazi i naknada za javnog bilježnika, Finu i državni proračun.
Uvodi se zaštićeni dio primanja za obrtnike, ali ako su u blokadi više od 60 dana, moraju u stečaj. Neki članovi radne skupine za izradu zakona pobunili su se da ih ministarstvo nije okupilo otprije ljeta, pa su tako predstavnici Hrvatske udruge poslodavaca danas prvi put čuli za informaciju da će se Zakon o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima, koji je dosad bio pod nadležnošću Ministarstva financija, “utopiti” u Ovršnom zakonu.
Ono što zakon ne rješava su troškovi izvan automatiziranog, elektroničkog postupka izravne naplate, koji ostaju visoki, i dalje se u ovrsi naplaćuju prvo troškovi, pa kamate, a tek onda glavnica, i ne postoji limit do kojeg mogu rasti, recimo, ako dostignu visinu glavnice, što je bilo ograničenje još u rimskom pravu.
Ovim, a ni bilo kojim drugim zakonom, osim Zakonom o obveznim odnosima, ne regulira se rad agencija za naplatu potraživanja i njihova uloga u ovršnom postupku. Posebno bolna točka su blokirani kojima se ovršuju cijela primanja i ostaju bez ikakvih sredstava za život: oni koji su potpisali suglasnost za to dok je zakon još predviđao takvu mogućnost u jednoj od prethodnih 26 iteracija, koliko ih je imao od 1996. Usto, i dalje ne postoji minimalni, apsolutno neovršivi dio primanja koji bi zajamčio – preživljavanje.
– Postoji određen broj zaposlenih i umirovljenika koji pokušavaju otplatiti dug i ovršuje im se četvrtina primanja, a na ovaj način ostat će u vječnoj blokadi. Mislim da nismo našli rješenje za njih. To bi nam trebao biti sljedeći zadatak! Koliko god imali institute retroaktivnosti, tim ljudima ćemo morati pomoći – apelirao je Mićo Ljubenko, član radne skupine za izradu zakona ispred Hrvatske odvjetničke komore koja je i predlagala naplatu prvo glavnice, a potom kamate, a tada bi i banke lakše otpisivale dugove. Ljubenko je pozvao Ministarstvo i da hitno krene u regulaciju prodaje duga.
Primjena od 1. siječnja 2020.
– Ovršni zakon jedini je zakon iz Ministarstva pravosuđa koji je socijalnog karaktera i moramo komunicirati ovako, jer su ovrhe ne samo nužnost nego i roba na tržištu koja se može slobodno prodavati. Banke i teleoperateri, a sutra i komunalna društva prodaju ih agencijama, a tu treba uvesti red – smatra Ljubenko koji podsjeća da odvjetnici zastupaju i ovršenike i ovršene te pokušavaju naći balans.
Salapić je poručio da se i on slaže kako je potreban poseban zakon o agencijama za naplatu potraživanja. Najavio je da je plan Ministarstva pravosuđa razmotriti sve prijedloge i primjedbe koji pristignu za javnog savjetovanja, tijekom saborske rasprave unijeti poboljšanja te do ljeta završiti i drugo čitanje. Zakon bi trebao biti u primjeni od 1. siječnja 2020.
Premda to još nije službeno najavljeno, iz pouzdanih izvora saznajemo da bi na Vladu trebao biti upućen 14. ožujka. U preostalih tjedan dana, iz ministarstva pozivaju zainteresirane da daju svoje mišljenje i primjedbe na zakon na e-savjetovanju. Dosad ih je zaprimljeno tek 27.
Pogledajte kako će se u Hrvatskoj plaćati cestarina:
Opet Javni biljeznici I odvjetnici drmaju zakonom kroz izmisljene poslove biljeznika u procesu gdje glume postare, a odvjetnici rade sto hoce sa svojim uslugama.