Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 1
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
DAN HRVATSKIH FINANCIJSKIH INSTITUCIJA

Glavni doprinos inflaciji u Hrvatskoj dolazi iz sektora usluga, a to bi se moglo nastaviti dolaskom turističke sezone

Zagreb: Konferencija Dan hrvatskih financijskih institucija. - Održivo financiranje i razvoj gospodarstva
Josip Regovic/PIXSELL
09.04.2024.
u 11:21

Guverner Hrvatske narodne banke na konferenciji je izjavio da glavni doprinos inflaciji u Hrvatskoj dolazi iz područja usluga.

Glavni doprinos inflaciji u Hrvatskoj dolazi iz sektora usluga, a to bi se moglo nastaviti dolaskom turističke sezone, rekao je u utorak guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić. "U zadnjih godinu dana smo vidjeli, a vidi se i sada, da u Hrvatskoj glavni doprinos inflaciji dolazi iz područja usluga, a dolazak turističke sezone bi mogao to i dalje potencirati", izjavio je Vujčić koji sudjeluje na konferenciji "Dan hrvatskih financijskih institucija - održivo financiranje i razvoj gospodarstva".

Cijene rastu sve dok se ne sretnu s opadajućim djelovanjem krivulje potražnje, odnosno sve dok ih ljudi više nisu spremni platiti, dodao je. Vujčić kaže i kako se "često zaboravlja" da je u Hrvatskoj kumulativna stopa inflacije u razdoblju otkad je počela rasti druga najniža među zemljama srednje i istočne Europe, te da nižu kumulativnu stopu ima samo Slovenija, a tekuća stopa viša je nego u većini tih zemalja, ali još uvijek kumulativno "ne dostiže razine koju su te zemlje vidjele".

Državni zavod za statistiku prošli tjedan je objavio prvu procjenu indeksa potrošačkih cijena, prema kojoj je u ožujku 2024. stopa inflacije iznosila 4,1 posto u odnosu na ožujak 2023. godine, dok je u odnosu na prethodni mjesec, to jest veljaču ove godine, porasla za 0,9 posto. Promatrano prema glavnim komponentama indeksa (posebnim agregatima), procijenjena godišnja stopa promjene za usluge iznosi 6,6 posto, za skupinu u kojoj su hrana, piće i duhan 4,7 posto, za industrijske neprehrambene proizvode bez energije 2,5 posto, a za energiju 1,4 posto.

Porast stope promjene na mjesečnoj razini procijenjen je za komponente industrijski neprehrambeni proizvodi bez energije, za 2,4 posto, usluge, za 0,4 posto, skupinu u kojoj su hrana, piće i duhan, za 0,3 posto, te energija, za 0,2 posto. Hrvatska je u ožujku, po podacima Eurostata, imala najsnažniji rast potrošačkih cijena na godišnjoj razini u Eurozoni, mjeren harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HICP), za 4,9 posto.  Na mjesečnoj razini cijene mjerene HICP-om porasle su u Hrvatskoj u ožujku za 0,9 posto, trostruko snažnije nego u veljači.

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije