Kibernetička sigurnost sve se više percipira kao aktivnost od izuzetne važnosti za opću sigurnost. Tako je u zagrebačkom Hotelu Westin održan Seminar o industrijskoj kibernetičkoj sigurnosti u organizaciji Veleposlanstva države Izrael i prisustvo izraelskog veleposlanika Garyja Korena. Na događaju su predstavljene izraelske tvrtke iz ovog sektora pa je u okviru događaja priređena i serija B2B sastanaka između šest predstavljenih izraelskih tvrtki i potencijalno zainteresiranih korisnika iz Hrvatske. Središnji je događaj jučer u Westinu bio stručni panel o industrijskog kibernetičkoj sigurnosti i izazovima koji su pred njom danas u vrijeme kada intenzivno kibernetičke napade prema Zapadu usmjeravaju Rusija, Iran, Sjeverna Koreja, pa i Kina.
- Koji su rizici za poslovne djelatnosti najkritičniji, je li to prekid poslovanja, šteta u poslovanju ili opasnost za živote ljudi, bilo je prvo pitanje koje je postavio voditelj panela Daniel Ehrenreich, voditelj panela i jedan od vodećih izraelskih stručnjaka za kibernetičku sigurnost. Takve su se teme pokrivale na panelu. Odgovor je sudionika bio kako su životi ljudi ipak najbitniji i u nečemu što se naizgled tiče samo digitalnog. Jer, kibernetička sigurnost opreme koja se u poslovanju koristi jamči i sigurnost djelatnika koji je koriste. Zatim je tu i šteta u poslovanju jer ponekad za nabavu nove opreme oštećene kibernetičkim napadom potrebno je katkada i dvije godine. Spomenute su i štete u prometu nastale kibernetičkim napadima koje očito utječu i na opasnost po živote. No, potrebna je i usklađenija legislativa koja se bitno razlikuje između zemalja pogotovo kada se radi o zemljama na različitim kontinentima a kibernetički napad ne poznaje teritorijalne granice.
Usklađenje sigurnosnih pravila u poslovanju značajno bi poboljšalo i kibernetičku sigurnost. Posebno je istaknuto kako je sve danas povezano, pa je jasno da kibernetički udar na kakvu elektranu ugrožava i ustanove poput bolnica. - Industrijski kontrolni sustavi često nisu unapređivani. Moramo se prisjetiti kako svaka softverska zakrpa i nadogradnja sustava predstavlja rizik i može u konačnici dovesti u rizik ljudske živote, rekao je Ehrenreich. Yossi Tarnopolsky iz Radiflowa, jedne od predstavljenih tvrtki, rekao je kako je potrebno prepoznati rizike, svaka organizacija mora uvidjeti gdje je najranjivija.
- Morate uložiti u unapređivanje onih mjesta gdje uočavate najveću ranjivost, rekao je. Činjenica je kako danas u poslovanju nema još dostatnog razumijevanja i znanja o kibernetičkoj sigurnosti pa je potrebno ulagati i u znanje, kao i u automatizaciju sustava. Internet of Things također se često spominje, pa tako i u industrijskoj djelatnosti. Ta modernizacija doprinosi kompleksnosti sustava a što su oni kompleksniji to su i ranjiviji, iako nam u konačnici olakšavaju živote.
Opći je zaključak kako u razvoj svake komponente, poput kamere na pametnim telefonima, mora biti uključen i stručnjak za sigurnost. Umjetna inteligencija može biti od velike koristi u kibernetičkoj sigurnosti jer može obraditi u kratkom vremenu daleko veću količinu podataka od čovjeka, što je posebno važno ako se radi o stupnjevanom napadu. Ali, umjetnu inteligenciju znaju koristiti i napadači kako bi prepoznali mete, njihove ranjivosti, vrstu sustava koji se koriste. Hrvatska sve bolje stoji po ovim pitanjima. Nevenka Lastrić-Đurić, državna tajnica u MUP-u, kaže da imamo neizostavnu ulogu u kriminalističkim istraživanjima kibernetičkih napada, ali i u prevenciji kibernetičkih prijetnji.
- Sustavno radimo na jačanju naših tehničkih kapaciteta, povećanju broja stručnjaka, njihovoj edukaciji kao i stvaranju boljih uvjeta za njihov rad. U tijeku su projekti izgradnje novih prostora ekskluzivno namijenjenim stručnjacima za ovo područje, kao i nabava suvremenih softverskih rješenja koja dodatno osnažuju naše sposobnosti odvraćanja i odgovora na napade. Posebno želim istaknuti pozitivna iskustva Ministarstva s izraelskom tvrtkom Cellebrite, čija su rješenja iz digitalne forenzike značajno unaprijedila naše tehničke i analitičke kapacitete ne samo u borbi protiv kibernetičkog kriminala, nego u svakom kriminalističkom istraživanju pa i u svim tzv. klasičnim kaznenim djelima, kaže Lastrić-Đurić napominjući kako ukupno je tijekom 2024. prijavljeno 17,6 posto više kaznenih djela kibernetičkog kriminaliteta, točnije njih 2390.
- Upravo današnja konferencija gdje je izlagalo šest izraelskih tvrtki potvrđuje da se trgovačka društva prilagođavaju trendu porasta kibernetičkog kriminaliteta te da ne postoji kompromis kada je pitanje sigurnosti kritične infrastrukture, a kritična infrastruktura nam danas čini naš svakodnevni život - to je voda koju pijemo, struja koju trošimo, benzin koji točimo i hrana koju jedemo, govori.
FOTO Predsjednik Milanović slavi svoj 59. rođendan: Pogledajte kako se mijenjao kroz godine
Otvori KEKS Pay
