Dok zapadne države panično pokušavaju iz Afganistana izvući građane i zaposlene u svojim veleposlanstvima i svoje državljane, veleposlanstvo Kine u toj zemlji ostaje otvoreno i radi nesmetano te jake talibanske snage čuvaju to veleposlanstvo. Iako su talibani do prije 2001. zbog ugnjetavanja i tlačenja kineskih muslimana Ujgura na Kinu gledali kao neprijatelja, situacija je danas drugačija iako se na terenu ništa nije promijenilo. Kina i dalje ugnjetava Ujgure, a talibani su s Kinom postali saveznici. Svi se pitaju hoće li Ujguri biti faktor spajanja ili razdvajanja Kine i talibana.
Pozvali Kinu u obnovu
– Kina je odigrala konstruktivnu ulogu u promicanju mira i pomirenja u Afganistanu i dobrodošla je dati doprinos u obnovi zemlje – kazao je glasnogovornik talibana Suhail Shaheen ističući da je “Kina velika zemlja s ogromnim gospodarstvom i kapacitetima te kako smatra da mogu odigrati vrlo veliku ulogu u obnovi i rehabilitaciji Afganistana”.
Kineski ministar vanjskih poslova Wang Yi prošlog je mjeseca tijekom sastanka s talibanskim izaslanstvom u sjevernom kineskom lučkom gradu Tianjinu izrazio nadu da bi Afganistan mogao usvojiti umjerenu islamističku politiku. Još tada je talibane nazvao „važnim akterom” u regiji.
S Afganistanom graniči zapadna kineska regija Xinjiang, dobrim dijelom naseljena etničkom manjinom Ujgurima,, pri čemu je Kina suočena s optužbama zapadnih zemalja, poput SAD-a, da je nad tom zajednicom počinila genocid. Kina se nada da će time što ostaje prisutna u Afganistanu osigurati mir na granici sa zapadnom provincijom Xinjiang – provincijom u kojoj je više od milijun muslimana zatvoreno u koncentracijskim logorima i podvrgnuto kineskom preodgoju.
Kako se čini, talibani su prodali svoju braću po vjeri: Kina je talibanima dala jamstva da će investirati u Afganistanu, dok su talibani najavili da s njihovog teritorija Kini nitko neće objaviti rat aludirajući na dvije tisuće ujgurskih boraca koji su se pridružili terorističkoj organizaciji Islamske države i danas se nalaze na teritoriju Afganistana.
Granica koja dijeli Kinu i Afganistan duga je samo 91 kilometar. A nedaleko od te granice jedan je važan koridor takozvanog „Novog puta svile”. Kad bi taj koridor bio ugrožen nestabilnošću u Afganistanu, to bi moglo trajno ugroziti i interese Kine u Pakistanu. Ali Peking i u samom Afganistanu ima ekonomske interese: osim naftnih polja, za koja su kineske kompanije već osigurala prava bušenja, zemlja raspolaže i rijetkim sirovinama koje se između ostalog koriste i za proizvodnju pametnih telefona, tablet-računala i LED ekrana. Onaj tko do njih dođe, u budućnosti bi mogao imati veliki utjecaj na globalnu proizvodnju čipova te bi mogao kupce u SAD-u i u Europi staviti pod veliki pritisak.
Potražnja za metalima poput litija i kobalta, kao i rijetkim rudama poput neodima sve je veća jer se zemlje pokušavaju prebaciti na električne automobile i druge čiste tehnologije kako bi smanjile emisije ugljika.
Rezerve rijetkih metala
Međunarodna agencija za energiju još je u svibnju priopćila kako se globalne zalihe litija, bakra, nikla, kobalta i rijetkih zemljanih elemenata trebaju naglo povećati ili svijet neće uspjeti u pokušaju rješavanja klimatske krize. Prosječni električni automobil zahtijeva šest puta više minerala od konvencionalnog automobila. Litij, nikal i kobalt ključni su za baterije. Električne mreže također zahtijevaju velike količine bakra i aluminija, dok se rijetki elementi koriste u magnetima potrebnim za rad vjetroturbina. Američka vlada procijenila je da bi se nalazišta litija u Afganistanu mogla mjeriti s onima u Boliviji, gdje se nalaze najveće svjetske rezerve.
>> VEČERNJI TV Hassan Haidar Diab analizira situaciju u Afganistanu
Otvori KEKS Pay
Ne bi Amerikanci otišli da je točno ovo što se navodi u članku.